Koronavirus već pokazuje ono najbolje i najgore u političkim liderima. Svi su imali isti test, a svako ga je izvršio na sopstveni način. Ali, postoje već brojni dokazi da su najbolje rezultate pokazale žene.

Vodeći se naukom, empatijom i saradnjom, sve je očiglednije da su države u kojima su na čelnim pozicijama žene mnogo uspešnije uspele da iskontrolišu širenje koronavirusa, održavajući istovremeno mir i stabilnost. To se još više istaklo u svetu agresivnih poruka njihovih muških kolega koje su se munjevito širile društvenim medijima, piše Atlantik.

Brazilski diktator Žair Bolsonaro je osporavao nauku i virus nazivao mali „grip“. Na svakodnevnim brifinzima američkog predsednika Donalda Trampa očekuje se spektakl dok se SAD bori s najvećim brojem smrtnih slučajeva. Indijski premijer Narendra Modi ih uopšte ne održava redovno dok pod merama izolacije drži zatvoreno 1,3 milijardi ljudi. Slično tome, britanski premijer Boris Džohnson je i sam postao žrtva virusa nakon što je odbacio ozbiljnost krize po javno zdravlje u početku. Pretpostavlja se da se ni virus ne bi tako brzo proširio da je kineski predsednik Si Đinping brže zatvorio grad Vuhan. Ovo je samo mali broj primera, a sada sledi ono što su u međuvremenu napravile žene, kojih podsećamo ima samo sedam odsto među izabranim šefovima država u svetu, prema podacima UN-a.

Novi Zeland

The Atlantic piše: “Džasindin stil vođstva usmeren na empatiju, ne rezonuje samo među ljudima već vodi zemlju prema uspehu u borbi protiv koronavirusa“. Novozelandska premijerka Džasinda Ardern trenutno predvodi listu najuspešnijih lidera u vreme korona krize, prenosi Jutarnji list.

Ova ostrvska država zavisna od turizma reagovala je odmah u martu kada su se zatvorile, granice, škole i trgovina. U zemlji od oko pet miliona stanovnika od epidemije je umrlo 12 osoba, a registrovano je nešto više od 1.400 slučajeva zaraze. Ardern je u četvrtak nagovestila da će zemalja početi polako da se otvara. Takođe, najavila da će ona i njen kabinet za 20 meseci da smanji plate za 20 posto.

Ardern je tokom krize pokazala visok nivo saosećanja. Ona nije samo vodila zvanične brifinge već se putem društvenih medija javljala i prenosila tople poruke iz svoje kuće u običnoj kućnoj trenerki. Na Fejsbuku je pronašla i novozelandsku medicinsku sestru koja je lečila britanskog premijera kako bi joj zahvalila. A obratila se i deci da bi im objasnila da će „Uskršnji zeka“i „Zubić Vila“ možda da zakasni jer su i oni “vazni radnici“ u krizi.

Tajvan


Očekivao se crni scenario zbog povezanosti s kontinentalnom krizom, ali ova ostrvska država postala je ubrzo primer kako društvo može brzo da reaguje na krizu i zaštiti interese građana. Hvaljena predsednica Cai Ing-ven je u decembru, čim se proširila vest o nepoznatom virusu, naredila pregled putnika iz Vuhana, ograničila je letove iz Kine, Hongkonga i Makaoa i podigla je proizvodnju zaštitne opreme koja se sada izvozi u Evropsku uniju. Tokom pet nedelja u januaru i februaru Tajvan je sastavio oko 124 zakona koji se odnose na sprečavanje širenja virusa. U celom procesu borbe protiv virusa borili su se i za svoju poziciju u Svetskog zdravstvenoj organizaciji gde ih blokira Kina koja i dalje vodi Tajvan kao svoju teritoriju. Zato i širi dezinformacije o Tajvanu.

Nemačka

Ova evropska država postala je lider u programu testiranja i sprovodi gotovo 350.000 testova svake nedelje kako bi uspela brzo da deaktivira virus i izolira kontakte. Od samog početka kancelarka Angela Merkel racionalno se vodila savetima stručnjaka. Nemačka na 83 miliona građana ima preko 145.000 slučajeva zaraze ali vrlo mali broj smrtnih slučajeva za razliku od ostatak Evrope (oko 4,642). Merkel, koja je i sama doktorirala kvantnu hemiju, uživa visoko poverenje i u ranoj fazi naredila je zatvaranje Nemačke. Stručnjaci za političke komunikacije sada tvrde da je stil njenog obraćanja, “saosećajan i ličan“, označio prekretnicu za 14 godina njenog mandata. “Svaka smrt, otac ili deda, majka ili baka, partner. To su ljudi. A mi smo zajednica u kojoj živi svaki život i svaka osoba“, izjavila je.

Nordijske zemlje

Od pet nordijskih zemalja njih četiri koje vode žene zabeležile su znatno manju stopu zaraze i smrtnosti od koronavirusa u poređenju s ostatkom Evrope. Toj listi svakako ne pripada švedski model koji vodi premijer Stefan Lofven.

U intervjuu za CNN, norveška premijerka Erna Solberg rekla je da relativni uspeh duguje ranom zatvaranju i opsežnom praćenju. Rekla je da prepušta naučnicima da preuzmu vodeću ulogu u medicinskom odgovoru. Zemlja je od protekle nedelje počela s otvaranjem. A isti put sledile su i finska premijerka Sana Marin i danska premijerka Mete Frederiksen.

Island predvođen premijerkom Katrin Jakobsdotir postigao je nešto što nije uspela nijedna zemlja. Uz saradnju s biotehnološkom kompanijom deCODE Genetics testirao je 10 odsto svog stanovništva što je daleko veća brojka nego bilo drugde na svetu. Ova velika nasumična studija dokazala je da je polovina pozitivnih na virus asimptomatska – podatak koji se može primeniti i na daljna istraživanja. Zemlja je zabranila okupljanja više od 20 ljudi, ali nije uvela potpuni nacionalni karantin, upravo zbog široko rasprostranjenog testiranja i brzog traženja i izolovanja kontakata zaraženih. Od 1.739 zaraza koronavirusom na Islandu, osam ih je umrlo. Široko testiranje sprovodila je Finska a njihova najmlađa premijerka na svetu, 34-godišnja Marin uživa 85-postotnu podršku Finaca u rešavanju krize. U komunikaciji s građanima iskoristila je svoje influencerske veštine na društvenim medijima. Zemlja je zabeležila samo 59 smrtnih slučajeva u populaciji od 5,5 miliona.

Zašto su muškarci loši, a žene bolje?

Da li će se žene na kraju pokazati boljima u borbi protiv pandemije još je rano da se dokazuje. Trenutno ne postoje takva sociopolitička istraživanja, ali postoje neki raniji zaključci studija.

Ebigejl Post, profesorka nacionalne bezbednosti i političkih nauka na Univerzitetu u Indijani, rekla je da su žene bolje u rešavanju krize jer je njima na samom početku teško doći do vodeće pozicije, a jednom kada stignu do nje, moraju stalno da se dokazuju.“Obično ih vide kao meke i slabe tokom krize, što ih tera da budu čvršće i odlučnije“, rekla je.

NAJVAŽNIJE STVARI KOJE BI TREBALO DA ZNATE O KORONAVIRUSU:

Koji su glavni simptomi koronavirusa i kako ga razlikovati od sezonskog gripa

Šta možete da uradite da biste smanjili rizik od zaraze koronavirusom (kako da se pripremite za COVID-19)

Izbegavajte rukovanje i ljubljenje

Šta je „samoizolacija“ i kada je bi je trebalo primenjivati

Da li maska pomaže i kada bi trebalo da je nosimo?

Kako funkcionišu brzi testovi za koronavirus?

Čuvajte se infodemije (najezde lažnih vesti). Na primer, psi i mačke ne prenose koronavirus

Žene, jednom kada su na vlasti, više traže savete stručnjaka i deluju s empatijom. Mekkinzijeva studija je potvrdila da su muškarci na vlasti samouvereniji u sopstvene sposobnosti. To ne znači da žene imaju manje samopouzdanja, već one razviju raznovrstan skup savetnika i široku mrežu koja će im pomoći da uspeju.

Dr. Ebi Grifit Oliver, docentkinja na Univezitetu Gruzija, koja istražuje kako ljudi reaguju na ženske vođe, nagađa da je javnost spremnija da prihvati žene kao vođe u kontekstu zdravlja i brige o ljudima.

Postojala su i istraživanja nivoa kortizola kod muškaraca i žena u stresnim situacijama. One su znatno više kod muškaraca što znači da će žene tokom krize donositi manje rizične odluke, i češće one promišljene i zasnovane na podacima.

Nedavni izeštaj Forbsa razdvojio je ženske tehnike vođstva tokom krize u četiri kategorije. Među njima su: istina, odlučnost, tehnologija i ljubav. Svim liderkama je bilo zajedničko jasno i istinito iznošenje činjenica i podataka čime su razvile poverenje. Merkel je odmah na početku mirno rekla da se radi o ozbiljnoj bolesti koja će zaraziti 70 odsto stanovništva: “Shvatite to ozbiljno“.

Premijerka male karipske zemlje Sent Martin Silverija Žakob, svojim građanima je takođe odmah poručila “da prestanu da se kreću“ i pripreme kao za dolazak uragana. Liderke su odlučno, jasno i brzo preduzele potrebne mere izolacije. Ljubav i empatija je nešto što je svima bilo zajedničko. Solberg je na primer samo za decu održala konferenciju gde im je objasnila zašto je “u redu osećati se uplašenim“.

I sada to sve uporedite s demonizovanjem novinara, bombastičnim pristupima, okrivljavanjem protivnika i autorativnošću koju sli pokazai vodeći muški lideri poput Trampa, Bolsonara, Modija, Dutertea, Orbana, Putina ili Netanjahua. Svakako predsednik Južne Koreje Mun Džae-in zasluženo je dobio pohvale za ispravljanje krive epidemije, a postoje i drugi. Ali na svetskoj sceni iznedrilo se previše primera muškog liderstva koje se pokazalo katastrofalnim za sprečavanje zaraze.

Čini se da ženama ide dobro tokom ovo krize jer ono što rade je: pregovaraju za opšte dobro usklađeno s onim što žene društveno rade i što ljudi očekuju od njih. Pitanje je takođe: Da li bi bilo manje slučajeva zaraze i smrti od koronavirusa da u svetu postoji više liderki?

KORONAVIRUS:

„KUĆNA IZOLACIJA“ – Uslovi za dobijanje i preporuke za ukućane

RADITE OD KUĆE? – Evo kako da olakšate sebi

ŠTA ZNAČI IMATI „KONTAKT“ SA ZARAŽENIM?

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.