Naučnici u Hrvatskoj i svetu istražuju povezanost nedostatka vitamina D i zaraze koronavirusom, i zaključuju da u slučaju laboratorijski potvrđenog nedostatka vitamina D kod zaraženih promptno treba uvesti nadoknadu tog vitamina.

To je saopšteno iz Komunikacione laboratorije, koji okuplja stručnjake na uspostavi komunikacije s ciljem razvijanja odnosa i stvaranja vrednosti kompanijama, brendovima, pojedincima i institucijama.

Navode da su naučne studije ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, posebno infekcija gornjeg respiratornog sistema i enterovirusa, ali i pneumonije, upale uha, hepatitisa B i C i HIV infekcije, prenosi zagrebački N1.

Zato se i u jeku nove pandemije mnogi stručnjaci bave izučavanjem povezanosti nedostatka vitamina D i infekcije virusom Covid-19.

Vitamin D važan u stvaranju i održavanju snažnog imuniteta

Iz Laboratorije prenose članak kliničke nutricionistkinje Darije Vranešić Bender, koja ističe da je uloga vitamina D u stvaranju i održavanju snažnog imuniteta pojavom pandemije prepoznata kao nikada ranije.

Vitamin D, ističe, štiti imunitet na više načina, a kada je reč o infektivnim bolestima kao što je Covid-19 naučnike i laike posebno zanimaju njegova antiinfektivna svojstva.

Naučne studije ukazale su na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, posebno infekcija gornjeg respiratornog sistema i enterovirusa, ali i pneumonije, upale uva, hepatitisa B i C te HIV infekcije.

Vranešić Bender navodi da u pragmatičnim nutritivnim protokolima, u zemljama snažno pogođenim pandemijom poput Italije, preporuke kažu da u slučaju laboratorijski potvrđenog nedostatka vitamina D kod zaraženih promptno treba uvesti nadoknadu tim vitaminom.

Vitamin D najstariji hormon na Zemlji

Pominje da se vitamin D smatra najstarijim hormonom na Zemlji i nesumnjivo je usko vezan uz blagostanje svakog oblika života – od fitoplanktona do ljudske vrste.

Glavnina vitamina D stvara se u koži pod uticajem sunčevog zračenja, a unos ovoga vitamina putem hrane u proseku je vrlo mali u populaciji, iznosi svega 20 odsto od ukupnih dnevnih potreba.

Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Nadalje, hrana bogata vitaminom D3 obuhvata ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke vrste pečuraka, kvasac, goveđu jetru i žumanjce jajeta, i namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D poput nekih margarinskih namaza.

Rizične grupe za pojavu hipovitaminoze D su sve osobe s nedovoljnim izlaganjem suncu (posebno odojčad) i osobe koje žive na prostorima veće zemljopisne širine (iznad 40 stepeni geografske širine) i u gradovima s većom koncentracijom smoga.

Neodgovorno i prekomerno izlaganje suncu nije dobar način borbe protiv nedostatka vitamina D.

Naime, upozorava, svaka opekotina od sunca s vremenom predstavlja potencijalni rizik za transformaciju u maligne ćelije.

NAJVAŽNIJE STVARI KOJE BI TREBALO DA ZNATE O KORONAVIRUSU:

Koji su glavni simptomi koronavirusa i kako ga razlikovati od sezonskog gripa

Šta možete da uradite da biste smanjili rizik od zaraze koronavirusom (kako da se pripremite za COVID-19)

Izbegavajte rukovanje i ljubljenje

Šta je „samoizolacija“ i kada je bi je trebalo primenjivati

Da li maska pomaže i kada bi trebalo da je nosimo?

Kako funkcionišu brzi testovi za koronavirus?

Čuvajte se infodemije (najezde lažnih vesti). Na primer, psi i mačke ne prenose koronavirus

KORONAVIRUS:

„KUĆNA IZOLACIJA“ – Uslovi za dobijanje i preporuke za ukućane

RADITE OD KUĆE? – Evo kako da olakšate sebi

ŠTA ZNAČI IMATI „KONTAKT“ SA ZARAŽENIM?

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.