Južna Koreja je jedna od retkih zemalja koja je uspela da poravna krivulju rasta koronavirusa. Hvaljena je zbog pronalaženja načina da omasovi testiranje na koronavirus, zatim zbog testiranja populacije i postupanja u borbi protiv širenja zaraze, a koren uspešne borbe se nalazi u razvijenom i visokokvalitetnom sistemu javnih usluga, napisao je južnokrejski geopolitički i ekonomski analitičar Tae Hun Kim u kolumni za Gardijan.

Iako se nalazi relativno blizu Kine i epicentra zaraze i na površini koja je malo veća od Srbije živi više od 50 miliona ljudi, a prvi slučaj zaraze je imala polovinom januara, Južna Koreja je, sa 10.480 zraženih i 211 umrlih, postala simbol uspešnog obuzdavanja krize izazvane koronavirusom.

„Neki to pripisuju iskustvu Južne Koreje u suočavanju sa prethodnim epidemijama virusa poput SARS i MERS, neki politički analitičari naglašavaju efikasno vođenje države kao ključno u borbi protiv virusa COVID-19, dok drugi navode kulturne faktore, poput spremnosti naroda da žrtvuje slobodu kretanja i privatnost za opšte dobro“, napisao je Hun-Kim.

„Međutim, često se zanemaruje činjenica da je koren uspeha Južne Koreje u sprečavanju širenja zaraze koronavirusa u dobro finansiranom i efikasnom sistemu pružanja javnih usluga, između ostalog, i efikasnog sistema javnog zdravstva“, napisao je Hun-Kim.

Bez ove osnovne infrastrukture i sistema javnih usluga koji funkcioniše besprekorno, efikasno liderstvo ili bilo koji drugi faktor ne može postići mnogo.

Recimo, najveći međunardoni aerodrom u Južnoj Koreji – Inčon – svrstava se među najbolje na svetu. Takođe, metro sistem u Seulu je u svetu poznat po izuzetnoj efikasnosti i jeftinim cenama, što ga svrstava među pet najboljih metro sistema u svetu. Oba preduzeća deluju kroz sistem javnih usluga.

Ipak, daleko najupečatljiviji aspekt javnih usluga u Južnoj Koreji je zdravstveni sistem koji je 2015. bio najbolji među državama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Iako su bolnice u Južnoj Koreji uglavnom privatne, čak 97% stanovnika je pokriveno obaveznim nacionalnim sistemom zdravstvenog osiguranja.

„Ova ravnoteža između privatizovanih bolnica i sistema javnog zdravstvenog osiguranja obezbedila je univerzalnu dostupnost i obimna sredstva ulaganja – što se posebno efikasnim pokazalo u slučaju pandemije koronavirusa“, napisao je Hun-Kim

Kako je Južna Koreja uspostavila efikasan sistem javnih usluga?

Dok je Zapadna Evropa nakon Drugog svetskog rata uspostavila ‘welfare’ sistem državnog blagostanja, vodeći razvijenu socijalnu politiku, diktatura koja je vladala Južnom Korejom naglasak je stavila – kao i većina zemalja u razvoju u Aziji – na ekonomski rast i brzu industrijalizaciju. Istovremeno, država je uložila mnogo u javnu infrastrukturu, smatrajući je neophodnom za rastuću industriju u Koreji. Tako je 1977. uveden prvi nacionalni sistem zdravstvenog osiguranja u zemlji.

Obnova demokratije u Južnoj Koreji 1987. nije promenila ovaj ekonomski model i upravljanje infrastrukturnim projektima koje vodi država. Ono što se tada promenio je stav naroda. Rušenje vojne diktature krajem osamdesetih rezultat je niza protesta širom zemlje. Tokom devedesetih i početkom 21. veka, Južna Koreja je doživela brojne masovne građanske proteste protiv širokog spektra pitanja, krupnih političkih, pa do uvoza govedine iz SAD i lošeg upravljanja trajektnom nesrećom iz 2014.

„Korejska politika od devedestih godina 20. veka može se okrakterisati kao period tokom kog su građani postajali sve postojaniji i jači u odnosu na državu, prisiljavajući vlade da ozbiljno shvate i rade na razvijanju sistema javnih usluga“, napisao je Hun-Kim.

Tako su važna pitanja politike postala – javni prevoz, energetika i zdravstvena zaštita. Građanima su to postale svakodnovne usluge koje mogu da koriste svi koji plaćaju porez državi, a neuspeh u poboljšanju kvaliteta javnih usluga uvek je dovodio do gubitka glasova vladajuće stranke na narednim izborima.

KORONAVIRUS:

„KUĆNA IZOLACIJA“ – Uslovi za dobijanje i preporuke za ukućane

RADITE OD KUĆE? – Evo kako da olakšate sebi

ŠTA ZNAČI IMATI „KONTAKT“ SA ZARAŽENIM?

NAJVAŽNIJE STVARI KOJE BI TREBALO DA ZNATE O KORONAVIRUSU:

Koji su glavni simptomi koronavirusa i kako ga razlikovati od sezonskog gripa

Šta možete da uradite da biste smanjili rizik od zaraze koronavirusom (kako da se pripremite za COVID-19)

Izbegavajte rukovanje i ljubljenje

Šta je „samoizolacija“ i kada je bi je trebalo primenjivati

Da li maska pomaže i kada bi trebalo da je nosimo?

Kako funkcionišu brzi testovi za koronavirus?

Čuvajte se infodemije (najezde lažnih vesti). Na primer, psi i mačke ne prenose koronavirus

Komentar(1)

  1. Vrag Naroda
    11. aprila 2020. 21:49

    Zato sto znaju da se kineskoj komunistickj partiji ne moze verovati - od epidemije SARS-a recimo - pa su pravovremeno preduzeli mere, za razliku od srpskih komunistickih srpova i cekiceva.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.