Dvojica dečaka koja se nalaze na Institutu za majku i dete u Beogradu imaju simptome koji su karakteristični za Kavasakijevu bolest, a imaju i antitela na koronavirus, ali se ne može reći da je koronavirus bio direktni okidač za njihove simptome, kazao je za N1 dr Vladislav Vukomanović sa ovog instituta. On kaže i da se godišnje na ovom institutu od te bolesti leči 10 do 15 pacijenata.

„Tipična Kavasaki bolest javlja se kod dece od dve do najkasnije pet godina, može se javiti i kod adolescenata, kakav je slučaj sa dečacima koji leže kod nas, 15 i 16 godina, a tipični simptomi su povišena telesna temperatura, crvene oči, uvećanje limfnih žlezda, makulopapularne ospe i otoci na stopalama i šakama. Naš bolesnici koji su lečeni u poslednjih 25 dana na Institutu, imali su prethodnu febrilnu epozodu, imali su temperaturu i do 40 stepeni, jedan je imao proliv, povraćanje, malaksalost i primljeni su kod nas…Tok bolesti je išao tako da nisu odreagovali na klasičnu terapiju, ali se posle davanja kortikopreparata, njihovo stanje stabilizovalo…Oba dečaka imala su upalu srčanog mišića“, izjavio je Vukomanović.

Kaže i da je zanimljivo, ali da se ne zna kako je to uticalo na tok njihove bolesti, da su bili inficirani koronavirusom.

„Ne znamo koliko je uticalo na tok bolesti, ali njihova antitela su ukazivala da su imali infekciju Kovidom. Ona nije bila aktivna, da li se desila dve, tri ili četiri nedelje pre dolaska u bolnicu…ali vezu između kovid infekcije i upale, ne možemo da objasnimo na jasan način“, naglasio je doktor.

Vukomanović kaže da je rađeno mnogo radova na temu Kavasaki bolesti.

Šta prouzrokuje nastanak bolesti? Slažu se svi da postoji genetska predispozicija. Kao i virusna infekcija najverovatnije, različiti su virusi izazivači, koronavirusi su jednu od njih, ali ne i ovaj novi. Pitanje je da li je ovaj kovid-19 jedan od onih koji pokreću mehanizam nastanka Kavasakijeve bolesti, to ne možemo da tvrdimo sa sigurnošću“, kazao je Vukomanović.

Kavakasijeva bolest se, dodaje, prepoznaje u populaciji u poslednje dve decenije, najviše je ima u Japanu, a na Institutu se godišnje od nje leči od 10 do 15 pacijenata, rekao je za N1.

„U Srbiji godišnje pet do 10 dece na 100.000 oboli od ove bolesti. Uglavnom prođe bez komplikacija, osim ako zahvati srčani mišić, može da bude opasnija. Ali to je retko. Bolest se uglavnom na vreme propozna i na vreme leči“, zaključio je Vukomanović.

KORONAVIRUS:

„KUĆNA IZOLACIJA“ – Uslovi za dobijanje i preporuke za ukućane

RADITE OD KUĆE? – Evo kako da olakšate sebi

ŠTA ZNAČI IMATI „KONTAKT“ SA ZARAŽENIM?

NAJVAŽNIJE STVARI KOJE BI TREBALO DA ZNATE O KORONAVIRUSU:

Koji su glavni simptomi koronavirusa i kako ga razlikovati od sezonskog gripa

Šta možete da uradite da biste smanjili rizik od zaraze koronavirusom (kako da se pripremite za COVID-19)

Izbegavajte rukovanje i ljubljenje

Šta je „samoizolacija“ i kada je bi je trebalo primenjivati

Da li maska pomaže i kada bi trebalo da je nosimo?

Kako funkcionišu brzi testovi za koronavirus?

Čuvajte se infodemije (najezde lažnih vesti). Na primer, psi i mačke ne prenose koronavirus

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.