Muškarci koji su prisustvovali Svetskom ekonomskom forumu u Davosu u januaru bili su zabrinuti zbog mnogo stvari. Zbog usporavanja svetske ekonomije. Pretnji sajber bezbednosti. Populizma. Rata.

Ali i, kako je nekolicina njih istakla, mentorstva ženama u doba pokreta #MeToo.

“Sada dvaput razmislim pre nego što nasamo provedem vreme sa mladom koleginicom”, kaže jedan direktor finansija iz Amerike, koji je želeo da ostane anoniman zato što je tema “jednostavno previše osetljiva”.

“Ja takođe”, kaže drugi čovek.

Pokret #MeToo osnažio je žene i ohrabrio ih da progovore o uznemiravanju i primoraju kompanije da se ozbiljnije pozabave tim pitanjem. Više od 200 visoko pozicioniranih muškaraca izgubilo je posao, a skoro polovinu njih nasledile su žene.

Posledica toga su i pokušaji kompanija da minimiziraju rizik od seksualnog uznemiravanja tako što smanjuju kontakt između mladih žena zaposlenih u kompaniji i starijih visoko pozicioniranih muškaraca, što žene lišava mentorstva.

“#MeToo je postao veoma rizično pitanje za muškarce”, kaže Lora Lizvud, generalna sekretarka Saveta žena svetskih lidera.

Mnogi prepoznaju ovaj problem. Proteklog februara, dve onlajn ankete o efektima kampanje #MeToo na radnom mestu pokazale su da je polovini muškaraca menadžera neprijatno kada treba da nasamo rade ili se socijalizuju sa ženama. Svakom šestom menadžeru je neugodno da bude mentor ženi, prema istraživanjima koja uključuju 9.000 ispitanika zaposlenih u SAD.

“Veliki broj muškaraca rekao mi je da će izbeći da odu na večeru sa ženom kojoj su mentori, ili da zaposle ženu da sama radi na projektu sa muškarcem”, kaže Pet Miligan koja vodi istraživanje o ženskom liderstvu u konsalting firmi Merser.

“Ukoliko dozvolimo da se to dešava, to će nas unazaditi”, dodaje ona. “Lideri moraju da sponzorišu žene, a lideri su uglavnom muškarci.”

Fokus je, kako je istakla, na obrazovanju. Kada joj muškarci kažu da izbegavaju žene, ona im odgovori da je to ilegalno. “Samo zamenite reč ‘žena’ bilo kojom manjinom”, objašnjava Miliganova. “Da, morate da razgovarate o tome kako treba da se ponašate, ali ne možete da prestanete da komunicirate sa ženama.”

Na Svetskom ekonomskom forumu u decembru predviđeno je da će za postizanje rodne ravnopravnosti na radnom mestu biti potrebne 202 godine. Pre tri godine, 2016, procenjivalo se da će biti potrebno 170 godina. U 2018. godini od 500 kompanija, samo u 24 žene su bile na top pozicijama, dok ih je godinu dana ranije bilo 32.

“Rodni zamor”, kaže Pet Miligan, ističući da se #MeToo dogodio nakon decenije podizanja svesti o rodnoj neravnopravnosti.

“Razvaljivale smo. A onda se dogodio #MeToo”, rekla je ona.

© 2019 The New York Times

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.