Postoji jedna slavna rečenica koja se obično pripisuje Josifu Visarionoviču Staljinu. Suočen s primjedbom jednog od suradnika kako bi nekim postupkom mogao razljutiti Vatikan, Staljin je 1945. navodno uzvratio retoričkim, zajedljivim potpitanjem. Suradnika je navodno pitao – koliko divizija ima papa?
Ta jetka i često citirana rečenica obično se navodi kao ilustracija stvarnih razmjera (ne)moći poglavara Katoličke crkve. Rimski papa, doista, nema ni jedne divizije. Njegova jedina vojna formacija jest švicarska straža u smiješnim odorama. Papa nema ni teritorij, izuzev jednog obzidanog kvarta na lijevoj obali Tibera. Njegova država po svemu je ovisni apendiks okolne Italije. Rimski biskup najnemoćniji je poglavar ijedne suverene države.
Pa ipak – postoji jedan dio svjetske populacije prema kojima papa ima gotovo apsolutnu moć. Ta moć je – doduše – donekle ograničena koncilskim odlukama, kurijalnim običajima i kanonskim pravom. Ipak, za tu nemalu skupinu ljudi papa ima moć barem onoliku koliko je za Kominternu imao autor uvodne sentence – dakle, Josif Staljin. Ljudi o kojima je riječ „znaju“ „koliko divizija ima papa“. Za njih, ima ih sve. Ti ljudi su svećenici i hijerarhija Katoličke crkve.
Za Nedeljnik piše Jurica Pavičić.
CEO TEKST U NOVOM NEDELJNIKU KOJI JE NA KIOSCIMA OD ČETVRTKA 20. APRILA ILI U DIGITALNOM IZDANJU DOSTUPNOM NA NSTORE.RS
