U trenutku kada je nedovoljna imunizacija dece dovela do najveće epidemije boginja u poslednjih nekoliko decenija, malo poznata baza podataka nudi način da se bezbednost vakcina izmeri.

Tokom poslednjih nekoliko desetina godina u SAD je vakcinu protiv boginja primilo oko 126 miliona ljudi, a ovom bolešću nekada su bili zaraženi milioni dece i od nje je na godišnjem nivou umiralo između 400 i 500 ljudi. U tom periodu 284 osobe prijavile su negativne efekte imunizacije u okviru saveznog programa namenjenog da obezbedi kompenzaciju ljudima kojima su vakcine nanele štetu. U polovini slučajeva utvrđeno je da nije bilo štete. Podatke je sakupio Nacionalni program za kompenzaciju povreda usled vakcinisanja, a obuhvata 15 dečjih vakcina i vakcinu protiv sezonskog gripa.

U poslednje tri decenije tokom kojih je vakcine primilo stotine miliona Amerikanaca, ovaj program obezbedio je kompenzacije za 6.600 ljudi za štetu za koju su tvrdili da su im nanele vakcine. Oko 70 odsto odšteta bile su nagodbe u slučajevima u kojima program nije mogao da pronađe dovoljno dokaza da su vakcine dovele do navedenih stanja.

„Povrede usled vakcinisanja su veoma retke“, kaže Rene Džentri, advokatica koja je zastupala ljude koji su podnosili tužbe zbog vakcina skoro 18 godina. „Ipak, one su farmaceutska sredstva i ljudi mogu da reaguju na njih – možete imati negativnu reakciju i na aspirin“, ističe ona.

Veći deo novčanih naknada koje su isplaćene poslednjih godina u okviru programa odnosilo se na vakcine protiv gripa i uglavnom su vakcinisani bili odrasli.

U okviru programa je ukupno dosad isplaćeno oko 14,5 milijardi dolara, a za 30 godina obezbeđene su kompenzacije u 520 smrtnih slučajeva. Polovina slučajeva odnosila se na starije vakcine za kašalj koje nisu u potrebi već dve decenije.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti procenio je da su vakcine sprečile više od 21 milion hospitalizacija i 732.000 smrti među decom tokom perioda od 20 godina.

Verovatnoća da dođe do ozbiljnih negativnih posledica po zdravlje osobe je veća ukoliko se oboli od boginja nego ako dođe do povrede usled vakcinisanja, pokazuju podaci.

Četvrtina ljudi koji obole od boginja verovatno će biti hospitalizovana, a jedno do dvoje na hiljadu ljudi koji dobiju boginje će umreti od ove bolesti. Poređenja radi, prijave o štetnosti vakcina i povredama usled vakcinisanja podnošene su u dva od milion slučajeva.

Program obuhvata spisak povreda i stanja koje bi mogla da izazove neka od dostupnih vakcina. Na ovom spisku su i nesvestica i upala mozga. Autizam se ne nalazi na spisku otkada su savezni sudovi utvrdili da nema dokaza da vakcine mogu izazvati autizam.

Protivnici vakcina tvrde da postojanje ovog programa dokazuje da su vakcine opasnije nego što medicinski dokazi ukazuju.

„Ako vakcine ne izazivaju povrede, zašto je investicioni fond za povrede usled vakcinisanja isplatio 4.061.322.557,08 dolara?“, upitao je Bil Pozi, republikanac sa Floride, u pismu u kojem brani pravo roditelja da sami odluče hoće li vakcinisati decu.

Ali stručnjaci za javno zdravlje ističu da ovi podaci zapravo dokazuju bezbednost vakcina.

„Ogroman broj vakcina je potpuno bezbedan i nije povezan ni sa kakvim negativnim posledicama po zdravlje“, kaže dr H. Kodi Majsner iz savetodavnog odbora programa za kompenzacije. „Ovo je u oštrom kontrastu sa onim što antivakcinaški pokret pokušava da progura.“

Program se finansira od poreza koji plaćaju proizvođači vakcina u iznosu od 75 centi po dozi. Ova regulativa zapravo služi kao svojevrsni štit za farmaceutske kompanije: ljudi su dužni da se pre nego što tuže proizvođača obrate programu za kompenzacije.

Rene Džentri, direktorka klinike za povrede usled vakcinisanja na Univerzitetu Džordž Vašington, kaže da većinu prijava podnose ljudi koji nisu antivakcinaši.

„Nazivaju nas svakakvim imenima, pa i antivakserima“, kaže ona. „Ali mi to nismo. Sestra mog poslovnog partnera je provela život u invalidskim kolicima zato što je imala dečju paralizu; volela bih da je primila vakcinu.“

© 2019 The New York Times

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.