Pre tačno 30. godina, svet ostao bez jednog od najizuzetnijih umetnika svoje generacije. Plavooki viruoz hrapavog glasa, zarobljen u mračnom zagrljaju droge i teških mentalnih poremećaja, Kurt Kobejn, stvarao je muziku koja je privlačila publiku svojom iskrenošću, surovošću i sirovim emocijama.

Odbijajući da bude zarobljen u okovima konvencionalnosti, Kurt je bio poput dečaka u telu odraslog čoveka. Njegov duh nije nikada ostario. Kao večiti sanjar, odbijao je da se uklopi u kalupe društva.

Njegova muzika, poput himne „Come as You Are“, postala je glas generacije koja je tražila slobodu izražavanja, glas koji je govorio o univerzalnim temama ljubavi, boli i buntu. Danas, trideset godina od njegove smrti, na ulazu u rodnji grad Kurta Kobejna stoji bista sa natpisom „Welcome to Aberdeen – Come As You Are”.

Kroz svoje tekstove izražavao je najdublje, a neretko i najmračnije emocije, koje su bili njegovi okovi celog života. Pesme poput „Lithium“ i „Polly“ bile su iskričave manifestacije njegovog unutrašnjeg sveta, koje su ga ogolile i otkrivale njegovu stranu koju, ugolavnom, niko nije mogao da razume.

Bio je pesnik, vizionar, čovek čija je kreativnost doticala same granice stvarnosti.

Rođen kao sin Dona i Vendi Kobejn, u Aberdinu, Kurt Donald Kobejn proveo je prve godine svog života u srećnoj atmosferi tipične američke porodice. Delio je tu radost sa svojom sestrom, Kimberli, koja je rođena tri godine kasnije, 1970. godine. Već kao mali dečak, Kurt je pokazivao rani interes za muziku, pevajući pesme Bitlsa još kao dvogodišnjak.

Međutim, sa sedam godina, kula od karata i slika idilične porodice se srušila. Dijagnostifikovan mu je poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD), što je uključivalo promene raspoloženja i izraženu nemirnost. U borbi sa ovim stanjem, koristio je lek Ritalin. Kasnije je je njegova udovica Kortni Lav,u jednom intervjuu priznala da je upotreba Ritalina u detinjstvu doprinela njegovoj kasnijoj zavisnosti od heroina.

Značajan događaj koji je duboko uticao na Kurtov život bio je razvod njegovih roditelja 1975. godine, kada je imao osam godina. Tada je počelo osmogodišnjakovo primetno povlačenje u sebe i svoj svet. U jednom intervjuu iz 1993. godine, Kurt je rekao da mu je to jedan od događaja koji je ostavio duboke traume. „Sećam se da sam se osećao poniženo, iz nekog razloga. Osećao sam sramotu zbog svojih roditelja. Nisam mogao biti sa svojim prijateljima u školi, jer sam očajnički želeo da imam tu klasičnu, tipičnu porodicu, sa ocem i majkom. Trebala mi je ta sigurnost, pa sam se zato ljutio na roditelje nekoliko godina.“

Kao tinejdžer koji je vodio haotičan život, odrastajući u malom gradu, pokušavao je da „razbistri misli“ tako što je pravio svoje mini pank koncerte u kafićima u Sijetlu. Kobejn je provodio mnogo vremena u lokalnoj biblioteci čitajući. Neki pisci koje je voleo i koji su uticali na njegovo pisanje tekstova pesama Nirvane bili su S.E. Hinton i Vilijam S. Barouz, Samuel Beket, Čarls Bukovski i drugi.

Bio je pesnik, vizionar, čovek čija je kreativnost doticala same granice stvarnosti.

Dve nedelje pre nego što je trebalo da završi srednju školu, napustio ju je. Majka mu je dala ultimatum da pronađe posao ili da se iseli. Nakon nekoliko nedelja, Kurt je pronašao svoju odeću i stvari u kartonima.

Proteran iz kuće, često je spavao kod prijatelja ili se krio u majčinom podrumu. Kada nije imao gde da spava, spavao je ispod mosta, a taj period života pretočio u jednu od najdepresivnijih Nirvaninih pesama „Something In The Way“ sa albuma „Nevermind“.

Underneath the bridge, tarp has sprung a leakAnd the animals I’ve trapped have all become my petsAnd I’m living off of grass, and the drippings from my ceilingIt’s OK to eat fish ’cause they don’t have any feelings

Nirvana

Još uvek u srednjoj školi, nakon sijaseta neuspelih pokušaja da oformi bend, Kurt upoznaje Krisa Novoselića, momka sa kojim je delio ljubav prema panku i za kog je smartao da je sjajan muzičar. Kobejn je pokušavao da nagovori Novoselića da zajedno osnuju bend, slanjem kopije demo pesme koju je snimio sa jednim ranijim bendom. Novoselić je, prvo sumnjajući mesecima, na kraju ipak pristao, što je označilo i rađanje Nirvane.

Odbijajući da bude zarobljen u okovima konvencionalnosti, Kurt je bio poput dečaka u telu odraslog čoveka. Njegov duh nije nikada ostario. bio je večiti istraživač, sanjar koji je odbijao da se uklopi u kalupe društva.

 

Na jedan od Nirvaninh nastupa 1988. godina došla je dugonoga plavuša ekscentričnog izgleda. Tada je Kortni Lav prvi put videla Kurta Kobejna. Njih dvoje su se prvi put upoznali tri godine kasnije, na koncertu u Loš Anđelesu. Te godine su se sve češće viđali, a kako se činilo, spojila ih je droga.

Godinu dana od formalnog upoznavanja, Kortni je zatrudela, a Fransis Bin Kobejn rođena je 18. avgusta 1992.

Nirvanina publika nikada nije volela Kortni, a često su je upoređivali sa Yoko Ono smatrajući da je koristila svog muža da bi postala slavna.

Kobejn je živeo život ispunjen borbom protiv bolova i depresije. Patio je od intenzivnih bolova ali nikada nije saznao čime su oni uzrokovani. Bol je razarao njegovo mentalno zdravlje, a nijedan lekar nije mogao da mu pomogne. Beg od bolova prolazaio je u heroinu, koji je polako psotajao okosnica njegovog života.

Nakon turbulentnih godina borbe sa drogom i pokušaja rehabilitacije, Kobejn se suočio sa vlastitim demonima i našao se na ivici očaja. U jednom trenutku je nestao a njegova supruga, Kortni Lav, angažovala je privatnog detektiva kako bi pronašla muža. Njegovo telo pronađeno je u njegovoj kući, a uzrok smrti bilo je samoubistvo izvršeno pucnjem u usta iz sačmare.

Kurt Kobejn je svojim muzičkim stvaralaštvom ostavio neizbrisiv trag u svetu muzike. Kroz tri studijska albuma, dvadeset i jedan singl, pet live albuma, dva extended play izdanja, četiri kompilacijska albuma i tri boks seta, njegova muzika nastavlja da inspiriše i dotiče srca fanova širom sveta. Kobejnova zaostavština ne samo da je definiše kao umetnika već i kao simbol buntovništva, iskrenosti, borbe sa mentalnim zdravljem i porocima, i emotivne dubine koja je dotakla generacije i ostaje nezaboravna i relevantna i danas.

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.