Novi visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i potpredsednik Evropske komisije Đuzep Borelj napraviće zaokret za 180 stepeni u vođenju dijaloga između Beograda i Prištine u odnosu na onaj koji je forsirala odlazeća visoka predstavnica Federika Mogerini i koju je podržavao deo američke administracije, veran predsedniku SAD Donaldu Trampu, potvrdili su Nedeljniku sagovornici iz više članica EU koji su upoznati ili rade na dosijeu Srbije i Zapadnog Balkana.

Borelj će imenovati svog specijalnog izaslanika za dijalog između Beograda i Prištine koji neće biti diplomata već, po mogućstvu, što iskusnija i harizmatičnija politička figura. Borelj i njegov specijalni izaslanik će praktikovati politiku malih koraka i neće tražiti niti vršiti pritisak na dve strane da se nađe definitivno rešenje.

„Osim promene Boreljovog pristupa dijalogu Beograda i Prištine, doći će i do velike promene u metodologiji pregovaranja Srbije sa EU koja će, ako bude usvojena, smanjiti uticaj poglavlja 35 (dijalog Srbije sa Kosovom) na napredak Srbije u pregovorima sa EU. S jedne strane kriterijumi za otvaranje i zatvaranje poglavlja će biti pooštreni, ali neće biti vezani pupčanom vrpcom za 35 poglavlje. Novinu će predstavljati i tzv. postepena integracija Srbije u EU, odnosno Srbija će po zatvaranju svakog poglavlja postajati ‘de facto’ članica EU u materiji tog poglavlja. Primera radi, u oblasti transporta, energetike, poljoprivrede ili životne sredine, kao i u drugim oblastima, Srbija će biti kooptirana u tim sektorima u EU i imaće pristup kohezivnim i drugim fondovima, kao da je članica EU, ne čekajući da formalno postane njen član. Tako bi se stekli uslovi da pitanje Kosova zaista bude poslednje za Srbiju, pred njeno punopravno članstvo u EU, pošto bi u svim ostalim segmentima bila praktično deo evropskih integracija“, kaže za Nedeljnik dobro pozicionirani izvor u institucijama EU.

Nova metodologija pregovaranja biće usaglašena u sledećih par meseci i očekuje se da bi trebalo da bude perfekcionisana na Evropskom savetu u martu sledeće godine i zatim da svečano bude usvojena na majskom Samitu EU – Zapadni Balkan u Zagrebu…

Poglavlje 35 više nije najvažnije * Zašto Metju Palmer nije novi Holbruk * Ne treba potceniti ambicije Ričarda Grenela * Mekalister će se i dalje pitati za Balkan * Vjosa Osmani, predstavnik američke „duboke države“

Celu analizu Željka Pantelića čitajte u novom broju Nedeljnika, koji je na svim kioscima od četvrtka, 24. oktobra

Digitalno izdanje dostupno je na Novinarnici

Komentara

  1. Zvezdarac
    24. oktobra 2019. 17:00

    Moraćete da pitate narod na referendumu da li želi u EU.

  2. Slovenac
    24. oktobra 2019. 17:30

    Daj Bože da se položaj Srbije promeni na bolje,da nam deca ne lutaju po svetu i da najzad udjemo posle izhora u E U.Kosovo smo već zaboravili,ali mi je žao što će Marko Djurić izgubiti službu.Svi lopovi radikalske bolesti,zaglaviće zatvor,a zapošljavanje će ići po zakonu ,konkursom,a ne da se postavljaju pomoću svoje stranke na vlasti.

    1. Боба
      25. oktobra 2019. 17:30

      На срећу Словенци се не питају ништа ни у ЕУ а камоли у Србији. Србија би се тек испразнила пријемом у ЕУ. ПС Ко мисли да ће продајом Косов добити ишта срећан му пут у ЕУ тако не брини ништа и уживај у ЕУ.

  3. May name: Dalmatinac
    25. oktobra 2019. 08:46

    Možete raspisati i referendum,ali pod uslovom,da vlast ne čita vaš izbor i ne sankcioniše vaše mišljenje na referendumu.Kladim se na slučaj rešavanja zagonetke na rumunski način rešavanja problema slobode i demokratije i njenim ulaskom u E U.Wed better get ready for landing is komunister life.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.