Na snežnoj granici Rusije i Kine, postoji skladište za prodaju kamiona. Proteklih godinu dana, njihov prihod je udvostručen, pre svega, zahvaljujući sve brojnijim ruskim kupcima.

Kineski izvoz u Rusiju je toliko porastao, da su kineski građevinari, ovog leta sagradili skladišta za robu i dvadesetospratne kule na samoj granici, piše The New York Times.

Pogranični grad – Heihe – postao je mikrokosmos ekonomskih odnosa ove dve zemlje.

Kina je uspela da pridobije Rusiju, da sa zapadnog uvoza, pređe na uvoz iz Pekinga, tako da joj sada prodaje sve – od automobila do kompjuterskih čipova.

Rusija, zauzvrat, prodaje Kini naftu i prirodni gas po znatno nižim cenama. Naravno, tu su i ruske čokolade, kobasice i ostala roba za široku potrošnju, koja je masovno dostupna u kineskim supermarketima.

Trgovina Rusije i Kine, premašila je 200 milijardi dolara, u prvih 11 meseci ove godine, a izvoz u Risiju je porastao za 69 odsto od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Osim toga, kada je u pitanju rat, Rusija dobija veliku podršku od Kine. Državni mediji šire prorusku propagandu, ne samo u domaćoj javnosti, već i širom sveta. Moskva je toliko popularna u Kini, da se influenseri snimaju i slikaju u ruskoj odeći, ispred bivše ruske katedrale u gradu Harbin.

Najsevernija kinske provincija na istoku – Heilongjank, proglašena je „severnom kapijom“ u septemru.

„Održavanje i razvoj kinesko-ruskih odnosa je strateški izbor, za koji su se odlučile obe strane, na osnovu interesa oba naroda“, rekao je Si Đinping na sastanku sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom.

Iako mnoge zapadne kompanije i one u SAD izbegavaju Rusiju od kada je Putin otpočeo rat, Kina ne samo da nije prekinula svoj uvoz i izvoz, već je uzela vodeću ulogu snabdevača robom. Dakle, Peking ne zanima da li će to uticati na diplomatske odnose sa Zapadom.

Kineski zvaničnici insistiraju na tome da ta zemlja, treba da bude slobodna da bira između Evrope i Rusije, ali i da ima prostora da izabere obe.

KO SU NAJVEĆI DOBITNICI TRGOVINE SA RUSIJOM?

Bilo kako bilo, najviše su profitirali kineski proizvođači automobila.

Gotovo svakodnevni prizor u Heiheju, jesu naslagani dizel teretni kamioni, sa nalepnicama medveda (simbol Rusije), koji čekaju da budu prebačeni preko reke Amur u Rusiju.

Most na toj reci je nov, kao i kamioni, koje proizvodi Genlion, državna automobilska industrija iz Šangaja.

Tu je važna i kompanija SAIC, koja proizvodi brendove, poput MG-a, čiji su delovi uvezeni iz Velike Britanije.

Ovakva prodaja je pomogla Kini da ove godine, konačno pretekne Japan, najvećeg svetskog izvoznika automobila. Nemački proizvođači poput Mercedes-Benza i BMW-a, koji su dosta izvozili u Rusiju, odustali su u jednom od talasa evropskih sankcija.

Dakle, uvoz luksuznih automobila u Rusiju je svakako smanjen. S druge strane, porodicama iz srednjih i nižih klasa odgovara kupovina pristupačnih kineskih automobila.

Kao rezultat svega toga, kineski proizvođači automobila zauzeli su 55 odsto ruskog tržišta, pokazuju istraživanja Global Data Automotive-a.

„Nikada do sad nismo videli ovakav trend, da jedna zemlja tako brzo preuzme toliki udeo na tržištu. Kinezima je upala kašika u med“, rekao je Majkl Dan, automobilski konsultatnt za azijsko tržište.

Iako nije poznato da li Kina izvozi oružje u Rusiju, zna se da joj prodaje civilnu opremu, poput dronova i kamiona, koje takođe može da koristi vojska.

A kako je kinesko tržište nekretnina, zbog mera nutle kovid tolerancije, ostalo gotovo na ivici raspadanja, Kinezima je značilo to što Rusi ulažu u njihove nekretnine.

Druga, još bitnija strvar, jeste to što je jeftinija ruska energija koju uživa Kina, pomogla kompanijama ove azijske zemlje da budu daleko konkurentnije od rivala u zapadnim zemljama. To sve proizilazi iz činjenice da danas, zapadne zemlje, poput Nemačke, moraju znatno više da plaćaju energente u poslednje dve godine.

Kao pojačanje gasovodu „Snaga Sibira“, kroz koji Rusija transportuje svoj prirodni gas u Kinu, razmatra da se izgradnja drugog, novog, kojim će biti prebacivan gas koji je pre rata u Ukrajini bio namenjen i isporučivan zapadnim zemljama.

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.