(Beta) – Patrijar Srpske pravoslavne crkve Porfirije uputio je iz Sremskih Karlovaca poslanicu povodom proslavljanja stogodišnjice uspostavljanja kanonskog jedinstva Srpske patrijaršije, a koja je trebalo da bude proslavljena 2020. godine.

„Sa radošću vas, draga deco duhovna, pozdravljamo iz jednog od tri istorijska sedišta srpskih patrijarha, iz Sremskih Кarlovaca, gde liturgijski svečano proslavljamo veliki jubilej koji zbog epidemije nismo mogli da obeležimo 2020. godine, stogodišnjicu obnove drevne Pećke patrijaršije, odnosno ujedinjenja svih srpskih crkvenih oblasti, dotad u različitim statusima i jurisdikcijama, u jednu i jedinstvenu Srpsku patrijaršiju“, navedeno je u poslanici.

Patrijarh je potsetio na sveštenike koji su u Кarlovcima proglasili jedinstvo Srpske pravoslavne crkve.

Osvrnuo se na to da je iz fruškogorskih manastira, koje su podigli ili obnovili Brankovići, nikla Кarlovačka mitropolija, a potom i Patrijaršija, koja je, kako je naveo, „bila ključni pokretač duhovnog i sveukupnog društvenog i kulturnog razvoja našeg naroda sve do pobede u Velikom ratu“.

„Srpska pravoslavna crkva je, od nezakonitog i nasilnog ukidanja Pećke Patrijaršije 1766. godine, živela podeljena u mitropolije i episkopije u granicama različitih država, ali se i u tim uslovima svaka crkvena organizaciona jedinica starala da očuva duhovni i nacionalni identitet svoje pastve, da obezbedi opstanak srpskog naroda“, navedeno je u poslanici.

Patrijarh je naveo da je posle pobede u Velikom ratu, po oslobođenju i stvaranju države južnih Slovena, 12. septembra 1920. godine u Sremskim Кarlovcima, u prisustvu regenta Aleksandra Кarađorđevića i državnih zvaničnika, održan Sabor arhijereja na kojem je, posle stotinu i pedeset četiri godine, uz liturgijsko jedinstvo, koje nikada nije ni bilo narušeno, vaspostavljeno i kanonsko i administrativno jedinstvo i svečano proglašena obnovljena Pećka Patrijaršija, odnosno Srpska pravoslavna crkva.

Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve je ubrzo, 28. septembra 1920. godine, najuglednijeg arhijereja tog doba, mitropolita beogradskog Dimitrija, izabrao za prvog patrijarha obnovljene Patrijaršije, a 19. februara 1922. godine, Patrijaršija u Кonstantinopolju je odgovarajućim crkvenim aktom, svepravoslavno prihvaćenim Tomosom, potvrdila ujedinjenje istorijskih srpskih crkvenih oblasti kao „kanonsko i opravdano“.

Time je Srpska pravoslavna crkva priznata, „za stalno i zauvek“, kao sestrinska crkva svih autokefalnih pravoslavnih crkava.

„I mi danas, posle stotinu godina, radosno objavljujemo i proslavljamo ovaj istorijski
događaj, bilo da živimo u matici, bilo u nekoj od srpskih ili okolnih zemalja, bilo u rasejanju, razbacani burom istorijskih vetrova širom šest kontinenata“, navedeno je u poslanici Patrijarha SPC uz poziv narodu u zemlji i rasejanju da, „ostane i istraje u zajedništvu“.

Komentara

  1. avavspc
    16. maja 2022. 09:20

    Sram vas bilo. Toliko ste se "nafatirali love" da od besa više ne znate šta ćete. Koje gluposti vi slaviti !!!! Može vam se dokle god imate sponzora vučića.

  2. Бигорски Манастир
    17. maja 2022. 02:05

    Manastir Sveti Jovan Bigorski jedan je od najznačajnijih verskih i kulturnih spomenika Makedonske pravoslavne crkve u Makedoniji.Prema letopisu manastira iz 19. veka, crkvu je izgradio još 1020. godine Jovan Debranin, prvi makedonski arhiepiskop Ohridske i makedonske arhiepiskopije.Jedno od najvrednijih blaga u ovom makedonskom manastiru jeste drveni ikonostas koji su izradili domaći majstori oko 1835. godine. Majstori drvodelje bili su:makedonci Petre Filipovski-Garkata i njegov brat Marko iz obližnjeg sela Gari, Makarij Frčkovski iz obližnjeg sela Galičnik, te Avram Dičov sa sinovima Vasilom i Filipom iz sela Osoj. Ovaj ikonostas se smatra jednim od najlepših i najvrednijih skulptorskih dela vizantijske umetnosti u Makedoniji. Za ikonu s likom Svetog Jovana Krstitelja koja je datirana u 1020. godinu, vernici kažu da ima čudotvorne, isceliteljske moći. Današnji manastirski kompleks sastoji se od manastirske crkve, grobnice, tj. kosturnice koja se nalazi pored crkve, odbrambene kule-zvonika, zgrada za boravak monaha i novijeg dela, namenjenog gostima.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.