(Beta) – Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije izjavio je da se na manifestaciji povodom godišnjice akcije „Oluja“, sećamo „nebivalog po razmerama na evropskim prostorima, nasilnog egzodusa“ Srba sa područja Dalmacije, Banije, Korduna i Like u Hrvatskoj.

Centralna manifestacija povodom godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“, koja je počela 4. avgusta 1995. godine napadom hrvatskih snaga na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu, održava se večeras u Busijama kod Beograda.

Porfirije, koji je ranije bio mitropolit zagrebačko-ljubljanski, rekao je da je puno puta bio u Dalmaciji, u „kršnoj, škrtoj i blagoslovenoj zemlji“ i tamo upoznao i zavoleo njene ljude kao svoju braću, Srbe i Hrvate, „koji su vekovima na tim prostorima bili upućeni jedni na druge“.

„Siguran sam da mnogi među vama i pored bola i patnje zbog stradanja bližnjih, zbog sećanja na ostavljene domove i ognjišta, delite moje iskustvo. Zato se pitam ko je dobitnik ovim progonom. Ostala je samo pusta i prazna, neobrađena zemlja. Zlo je upisalo još jedan dobitak, čovek je poražen, a Bog, koji hoće mir, izneveren je“, istakao je Porfirije.

On je naglasio da okupljanjem i molitvom ne želi da zloupotrebi žrtve i time „produbi spiralu sukoba“, niti da „vodi ratove komemorativnim političkim sećanjem“ i dodao da narativ žrtve ne može biti „pokret i izvor nadahnuća“, već je trajna „muka i pakao“.

„Dok u molitivi pominjemo stradale roditelje, braću, sestre i čeljad mitraljiranu na Petrovačkoj cesti i drugde, uputimo makar jednu misao Gospodu da u svoja nedra prihvati i druge nevine, u ratu postradale, bez obzira kojoj veri i narodu pripadaju“, rekao je Porfirije.

Porfirije je naglasio da Bog ne broji „čijih je žrtava više“, već da su sve pred njim iste, „zvale se one Jovan, Jožo ili Jusuf“.

U akciji „Oluja“ proterano je između 200.000 i 250.000 Srba, a ubijeno je ili nestalo više od 2.000 ljudi.

Među žrtvama te akcije hrvatske vojske i policije su 553 žene, a 80 odsto njih je bilo starije od 60 godina.

U srpskoj javnosti o toj akciji se govori kao o najvećem etničkom čišćenju na teritoriji Evrope nakon Drugog svetskog rata.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.