Velika novina u sledećoj godini bi mogla da bude spajanje dva velika regionalna projekta: Berlinskog procesa i Otvorenog Balkana. Nemačka koja je bila veoma skeptična prema inicijativi Beograda, Tirane i Skoplja, pod pokroviteljstvom Amerikanaca, nije samo oživela Berlinski proces nedavnim potpisivanjem važnih sporazuma između država Zapadnog Balkana, već je otvorila vrata da se u sledećoj godini radi na spajanju dvaju procesa koji imaju suštinski isti cilj: stvaranje jedinstvenog regionalnog tržišta.

Velika odgovornost je na predsedniku Vučiću i premijerima Albanije i Severne Makedonije, Ediju Rami i Dimitru Kovačevskom, koji treba da postave Otvoreni Balkan u okvire evropskog pravnog nasleđa (Acquis) poštujući EU standarde i parametre. Na taj način bi do fuzije dvaju procesa moglo da dođe i bez obaveznog članstva svih zemalja u oba projekta. Bio bi primenjivan princip kao kod Šengenskog sporazuma ili evrozone gde imamo države članice EU koje nisu nužno članovi obeju inicijativa a inkorporirani su deo jedinstvenog tržišta EU.

I tu imamo veoma važnu ulogu Berlina. Kancelar Olaf Šolc se iskreno zalaže za ubrzanje evropskih integracija država Zapadnog Balkana, ali je svestan svih prepreka sa kojima se suočava proces i otporima u pojedinim državama EU. Jedinstveno tržište Zapadnog Balkana nije zamena za članstvo u EU, ali jeste neka vrsta zagrevanja koje može i da potraje…

Odnosi unutar EU nisu takvi da bismo sa optimizmom mogli da očekujemo neophodne reforme, pogotovo kada je u pitanju sistem odlučivanja. Otpori pojedinih vlada su veliki a u nekim državama, poput Poljske, imamo nacionalni konsenzus da ne treba dozvoliti ukidanje konsenzusnog ili jednoglasnog odlučivanja u EU. Drugim rečima, nalazimo se u pat-poziciji. Države poput Francuske i Holandije ne žele ni da čuju o novom proširenju EU bez reforme odlučivanja u telima Unije, a države koje su naklonjene proširenju na Zapadni Balkan ne žele da se odreknu prava veta u EU.

U takvoj konstelaciji, Srbiji i njenim komšijama, kao prioritet, ostaje stvaranje jedinstvenog tržišta Zapadnog Balkana, jačanje bilateralnih odnosa sa državama članicama EU, poboljšavanje imidža u EU kroz jačanje pravne države, demokratije i zaštite slobode i prava građana i manjina, čekajući trenutak kada će se vrata Unije ponovo otvoriti.

– Iz ekskluzivnog teksta Željka Pantelića, na osnovu serije razgovora sa izvorima u EU, državama članicama i SAD u proteklih par dana…

CEO TEKST PROČITAJTE U NOVOM NEDELJNIKU KOJI JE NA KIOSCIMA OD ČETVRTKA 22. OKTOBRA. DIGITALNA IZDANJA DOSTUPNA NA NSTORE.RS

UZ NOVI NEDELJNIK SE DOBIJA NA POKLON NOVI PRIMERAK MAGAZINA „ISTORIJA“

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.