Od Severne Kosovske Mitrovice, sa Severnog Kosova, prema centralnom delu Srbije vode dva puta, jedan preko Zvečana i Leposavića koji ide prema Raškoj, a usput se nailazi na mitsko Jarinje (administrativni prelaz), dok drugi put vodi kroz Ibarski Kolašin, preko Zubinog Potoka, do mitskog blizanca Jarinju, administrativnog prelaza Brnjak. Postoji i treći put, koji takođe vodi prema centralnoj Srbiji, prema Novom Pazaru, ali je pun krivina, čak i za standarde Severnog Kosova, i na njemu nema zvaničnog prelaza. 

Mesto gde se pređe administrativna linija Kosova i centralne Srbije vodi se kao ilegalni prelaz. Tim putem kojim se najređe ide, ide neko ko se izgubio, neko ko je u potrazi za ilegalnim prelazom dakle, ili neko ko je eventualno krenuo prema Banjskoj, jer taj put prolazi kroz Banjsku, seoce poznato po srednjovekovnom manastiru istog imena. Manastir je podignut originalno kao zadužbina kralja Milutina, koji je tu želeo da se sahrani, ali je po dolasku Turaka zapusteo. Legenda kaže da je turski sultan u 16. veku naredio da se manastir sruši, jer su se u njemu skrivali hrišćani koji bi pobegli iz turskih zatvora.

U manastir Banjsku se pre oko deceniju i po namerio i vladika Artemije, kad je onomad poveo crkveni neuspeli mini-raskol, a u Banjskoj su on i njegovi sledbenici igumana pritvorili i kratko „držali“ manastir pod svojom kontrolom. Svašta je proživela Banjska koja se u moderno vreme nalazi na toj stranputici koja ne vodi nikuda, osim prema jednom „ilegalnom prelazu“.

A ko su onda bili onih tridesetak naoružanih osoba koji su se u Banjskoj sukobili sa kosovskom policijom, pobunjenici, odmetnici ili teroristi? Odgovor na ovo pitanje svakako zavisi od toga od koga dolazi i na kom jeziku se odgovara. Na srpskom jeziku oni su pobunjenici protiv Kurtijevog terora koji nemaju nikakve veze sa državom Srbijom, na albanskom jeziku su oni teroristi koje je organizovala država Srbija da uruše ustavni poredak Kosova.

Epilog sukoba sa četiri poginule osobe srpske nacionalnosti i jednim policajcem albanske, kako smo bili informisani u vreme pisanja ovog teksta, ne ostavlja prostor za ustavno-pravna cepidlačenja.

Situacija na Severu Kosova nikada nije bila relaksirana, ali dugo nije bila ovako napeta.

Sve je počelo u noći između subote i nedelje, nešto posle pola tri, kada su dvojica pripadnika kosovske policije izašli na ulaz u Banjsku gde su dva kamiona bez registarskih tablica blokirala ulaz u selo. Došlo je do oružanog sukoba, pri čemu je jedan policajac ubijen, a dvojica su teško ranjena.

Čitavog jutra domaći mediji izveštavali su o tome kako severnim Kosovom odzvanjaju pucnji, kako su ulazi preko Jarinja i Brnjaka zatvoreni, i kako su se jedinice kosovske policije bacile u potragu za napadačima. Ubrzo se pojavila i vest o tome kako je nakon incidenta grupa naoružanih ljudi blindiranim vozilima upala u dvorište manastira Banjska u kom su se u tom trenutku nalazili iguman i grupa vernika iz Novog Sada, među kojima je bilo i dece, a oni su svi srećom nepovređeni izašli kao nemili svedoci ovog malog rata. 

Aljbin Kurti nije časio časa da opali po Beogradu, izjavivši kako „profesionalni napadači s maskama i teškim naoružanjem imaju zvaničnu političku, finansijsku i logističku podršku srpske prestonice“. Potraga za osumnjičenima trajala je sve do popodnevnih časova, kada je kosovska policija potvrdila ubistva trojice (juče je pronađeno još jedno beživotno telo) i hapšenje još njih šestoro, pri čemu su zaplenjena i vozila i osam nagaznih mina, 29 napunjenih i sedam iskorišćenih raketnih bacača, 142 minobacača, 75 ručnih bombi, nekoliko revolvera, kalašnjikova i prigušivača koji su pronađeni u dvorištu manastira.

Na zvaničan komentar Srbije, ako se ne računa izjava predsednika Skupštine Vladimira Orlića koji je još u jutarnjim časovima rekao kako je „Kurti odmah pojurio da prvi optuži Srbe“, čekalo se do osam uveče, kada se građanima obratio predsednik Aleksandar Vučić. Rekao je da, naravno, niko ne pokušava niti želi da „opravda ubistvo albanskog policajca“, ali i da je „bilo samo pitanje vremena kada će se nešto tako desiti“ jer Srbi sa Kosova „više ne žele da trpe Kurtijev teror“, dodavši da je on (Kurti) „jedini krivac za sve što se dešava“ u južnoj pokrajini i „da je njegova jedina želja da Srbiju uvuče u sukob s NATO-om“. Odbacio je Kurtijeve tvrdnje o navodnoj podršci Beograda i umešanosti pripadnika srpske vojske i policije, okarakterisavši ih kao pokušaje „svaljivanja krivice i pokazivanja da imaju svako pravo da napadaju Srbe na severu Kosova“. 

Kosovski ministar policije Dželjalj Svećlja objavio je snimak na kom se, kako on tvrdi, vidi da je među uniformisanim licima u dvorištu manastira bio i potpredsednik Srpske liste Milan Radoičić. Prethodno je Svećlja pokazao dokumenta koja su navodno pronađena u jednom od zaplenjenih vozila, i koja navodno pripadaju Radoičiću. Posle celodnevnog sukoba, većina uniformisanih napadača je uspela da pređe u centralnu Srbiju. 

Lider pokreta Srce Zdravko Ponoš je ocenio da „to prilično izgleda kao pripremljena operacija za uništavanje te naoružane grupe Srba“, kao i da „ako se ova država upustila u pripomaganje, asistenciju i saglasnost da se opravdano nezadovoljstvo i spremnost da se bori za opstanak lokalnih Srba, da krene u tom smeru hajdučke borbe za svoja prava – to se ne radi tako“. 

 Incidente u Banjskoj su osudili evropski i svetski zvaničnici, uključujući i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozepa Borelja i američkog ambasadora u Prištini Džefrija Hovenijera, a Aleksandar Vučić pozvao je međunarodnu zajednicu da „formira ZSO i da na severu Kosova Srbi budu policajci, jer je to jedini način sprečavanja daljih sukoba“.

Mnogo je nejasnoća u vezi sa pozadinom ovih događanja, a prištinska vlada sa Kurtijem na čelu deklarativno ulazi u borbu protiv terorizma u šta sad može da uvuče svaku akciju kosovskih Srba na Severu.

„I više je nego očigledno da svi peru ruke od ovoga što se desilo u Banjskoj, a da svu odgovornost treba da snose Srbi sa severa KiM. Ja ne mogu pouzdano da tvrdim ko je sve u ovom učestvovao ali negativne posledice svega toga imaće Srbi na prostoru severa Kosova“, rekao je za N1 Slaviša Ristić, narodni poslanik sa severa Kosova. „Ne može se sever Kosova proglašavati terorističkom zonom i njegovo stanovništvo teroristima. Ko god da stoji iza ovoga napravio je nepopravljivu grešku po sudbinu preostalog srpskog naroda na Kosovu. S obzirom na to da je iseljavanje Srba sa severa Kosova počelo ubrzano prilikom dolaska tzv. kosovske policije, ja se bojim da će ovo samo ubrzati taj proces“, smatra Ristić.

Mnogi će na severu Kosova reći da tamo nije bilo goreg dana od 1999. godine, a konkurencija tom danu je za ove dve i po decenije zaista bila velika.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.