Dobro jutro,

Od početka rata u Ukrajini prošlo je 30 dana i baš na isteku 30. stigle su prve optimistične vesti – ne zbog toga što će Rusija svoju snagu fokusirati na „oslobođenje Donbasa“, kako je najavio Kremlj, već zbog toga što su istakli da je „prva faza“ vojne operacije završena. To znači da se rat bliži svome kraju.

Kako se bliže izbori, ovi u Srbiji, na svim nivoima, tako i na Kosovu i Metohiji raste tenzija, pa je juče Srpska lista organizovala proteste, a zapaljivu retoriku koristili su i Aljbin Kurti i Aleksandar Vučić.

Takvom se retorikom – već mesecima – služi i Vladimir Putin, a juče je bio posebno nervozan zbog „kenselovanja“ Čajkovskog. Iako bi verovatno više trebalo da ga brine sporazum između EU i SAD u vezi sa nabavkom energenata, koji ima za cilj da „kenseluje“ Rusiju iz tog polja i evropsku zavisnost od ruskih energenata ukine do 2027. godine.

I ovaj brifing, kako ste navikli od ovog autora i subotnjih jutara, lakše će se čitati uz muziku. Čajkovski, zašto da ne?

„NOVA FAZA“ RATA U UKRAJINI

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je u petak da je prva faza njene vojne operacije “generalno” završena, naglasivši da će se ruske snage fokusirati na “oslobađanje” ukrajinskog istočnog regiona Donbasa, prenosi Gardijan.

Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da proruske snage koje podržava Rusija sada kontrolišu “93 odsto ukrajinske oblasti Lugansk i 54 odsto regiona Donjecka”. Ova dva regiona zajedno su poznata kao region Donbas.

„Glavni ciljevi prve faze operacije su generalno ostvareni“, rekao je na brifingu Sergej Rudskoj, načelnik Glavne operativne uprave ruskog Generalštaba.

Rusija je takođe nagovestila da se invazija Moskve na Ukrajinu “možda okreće ograničenijim ciljevima”, dodajući da je glavni cilj operacije „oslobađanje Donbasa“.

„Borbeni potencijal Oružanih snaga Ukrajine je znatno smanjen, što omogućava da naše suštinske napore usmerimo na postizanje glavnog cilja, oslobođenje Donbasa”, piše u saopštenju.

HOĆE LI BITI GLASANJA NA KOSOVU

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da ne očekuje “promenu stava Prištine o glasanju Srba na Kosovu tako da će im to biti omogućeno na posebnim biračkim mestima u centralnoj Srbiji”.

On je tokom predstavljanja na Radio televiziji Srbije, rekao da bi albanska specijalna policija pucala na Srbe ako bi tamo organizovali izbore i krenuli da izlaze na njih.

“Verovatno bi uzvratili Srbi, možda i ne bi, ali svakako bi imali desetine, da ne kažem stotine mrtvih. Kurtijeva namera je bila da pokuša da iskamči tehničko priznanje nezavisnosti Kosova, gde bi Vlada Srbije priznala Vladu Kosova”, rekao je Vučić.

On je rekao i da je “druga želja kosovskog premijera Aljbina Kurtija bila da tih 50.000 glasova koje bi ljudi svakako na Kosovu dali njemu kao predsedničkom kandidatu, više nego drugima, da to bude odlučujuća razlika” i da mu on kao predsenik “ne sedi s druge strane”.

“Meni je važno da izbegnemo sukobe. A Kosovo kao nezavisno nećemo nikad priznati”, rekao je Vučić.

On je naveo da Priština nije smenila srpske komandire policije, kako je nameravala, jer ih je “pritisla Kvinta”.

“Znaju da bi Srbi posle napustili sve institucije a onda imate situaciju u kojoj je pitanje trenutka kada će se desiti neki veći incident. Kome to treba sem Kurtiju, ne treba ni Zapadu, bar se nadam da im nije potrebno”, naveo je Vučić.

Kurti: Nelegalne strukture Srbije na Kosovu pokušavaju da organizuju izbore 3. aprila

Premijer Kosova Aljbin Kurti je u pismu šefu kancelarije EU na Kosovu Tomašu Šunjogu ocenio da je žalosno da dok Kosovo radi sa EU i zemljama Kvinte na pronalaženju prihvatljivog rešenja “između dve vlade” za organizovanje srpskih izbora na Kosovu, nelegalne strukture Srbije pokušavaju da organizuju izbore na Kosovu kao da njena Vlada ne postoji.

U pismu Kurti ocenjuje da Beograd u svom zahtevu ni ne pominje Vladu Kosova, već je naziva “relevantnim organom vlasti Kosova”.

Prema njegovim rečima “ilegalne strukture Srbije na Kosovu to rade uz sredstva i podršku Beograda”.

“Verovatno zbog toga pokušavaju da se izbori ‘održe’, umesto da se traži njihovo održavanje, uzimajući zdravo za gotovo nadležnost Beograda da odlučuje o teritoriji Kosova”, kaže se između ostalog u pismu kosovskog premijera.

Kurti je naglasio da Beograd u svom zahtevu koristi termin “birači sa pravom glasa” umesto “birači u inostranstvu”.

Istakao je da je “važno da ovaj napor Srbije ne legitimišu ni vlasti EU ni OEBS”.

Kurti je rekao i da se “Beograd u mnogim aspektima pokazuje destruktivnim”, za šta je kao primer naveo “nesprovođenje nekih sporazuma, kao i odbijanje Srbije da uvede sankcije Ruskoj Federaciji”.

DETALJI SPORAZUMA EU I SAD – KAKO SMANJITI ZAVISNOST OD RUSKIH ENERGENATA

Evropska komisija (EK) i SAD će odmah osnovati zajedničku Radnu grupu za energetsku bezbednost koja će odrediti obim saradnje i baviti se sprovođenjem, saopšteno je danas u Briselu.

SAD će, kako se navodi u dokumentu, nastojati da obezbede dodatnu količinu tečnog prirodnog gasa (LNG) za tržište EU od najmanje 15 milijardi kubnih metara u 2022. sa očekivanim povećanjem u budućnosti.

EK i SAD će, navodi se, uložiti napore za smanjenje intenziteta emisije sa efektima staklene bašte u novoj LNG infrastrukturi i povezanim gasovodima, uključujući upotrebu čiste energija za rad kapaciteta, smanjenje curenja metana i izgradnju infrastrukture za vodonik.

Prema dokumentu, SAD su se obavezale da održavaju povoljno regulatorno okruženje… sve sa ciljem povećanja energetske bezbednosti i potvrdile zajedničku rešenost da EU do 2027. više ne bude zavisna od ruskog fosilnog goriva.

Sa svoje strane, EK će raditi sa vladama članica EU na ubzavanju regulatornih procedura koje se odnose na infrastrukturu za uvoz LNG.

Isto tako, EK će raditi sa članicama i operaterima na tržištu na udruživanju tražnje kroz novoosnovanu Energetsku platformu EU za dodatne količine gasa za period april-oktobar 2022.

Takođe će EK podržati mehanizme dugoročnog ugovaranja i biti partner sa SAD kako bi podstakli donošenje investicionih odluka za LNG izvoz i infrastrukturu za uvoz.

Navodi se i da će EK raditi sa članicama EU na osiguranju stabilne tražnje za dodatnim količinama američkog LNG od 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje do najmanje 2030, “uz razumevanje da formula cene isporuka LNG u EU treba da odražava dugoročne fundamentalne faktore na tržištu i stabilnu saradnju oko ponude i tražnje”.

EU, piše dalje, radi na unapređenju regulatorne osnove za energetsku bezbednost isporuka i skladišnih kapaciteta. Komisija je, podseća se, predložila da se osigura da do 1. novembra svake godine bude napunjeno 90 odsto skladišta gasa.

Navodi se i da će SAD i EK angažovati ključne zainteresovane strane, uključujući privatni sektor, da formulišu preporuke kako da se smanji ukupna tražnja gasa kroz ubrzanje razvoja tržišta i upotrebu čistih tehnologija i mera u Evropi i SAD.

Kao modeli se navode partnerstvo u tehnologiji i rešenjima za energetsku efikasnost, ubrzavanje planiranja i projekata obnovljive energije i strateške saradnje u energetici, strategije za razvoj radne snage za brzu primenu tehnologija čiste energije i saradnja u proizvodnji i korišćenju čistog i obnovljivog vodonika.

Navodi se i da EK radi na unapređenju mera za smanjenje potrošnje gasa maksimiziranjem proizvodnje i upotrebe obnovljive energije.

Radnom grupom će predsedavati predstavnik Bele kuće i predstavnik predsednika EK.

OSTALE VESTI

Koronavirus u Srbiji

I Krizni štab je polako počeo da „odjavljuje“ koronavirus, najavljujući da će sledeće godine ta bolest biti tretirana bez posebnih mera, bez obavezne izolacija i svakodnevnog prebrojavanja.

A dok se još prebrojava, evo poslednjih podataka o epidemiološkoj situaciji, objavljenih juče.

U Srbiji je u poslednja 24 časa na korona virus 14.962 testirano osoba, od kojih je pozitivno 1.949.

Na respiratorima je 42 pacijenata, nažalost, 10 osoba je preminulo.

Podsetimo, prekjuče je testirano 16.445 osoba, od kojih je bilo pozitivno 2.116. Na respiratorima je bilo 39 pacijenata, a nažalost, 9 osoba je preminulo.

“Oni sada sprovode kulturu otkazivanja nad Čajkovskim, kao što su radili sa Dž. K. Rouling”

Predsednik Rusije Vladimir Putin kritikovao je u petak zapad zbog diskriminacije ruske kulture, uporedivši tretman ruskih kulturnih ličnosti sa „otkazavanjem” autorke Harija Potera Džoan Rouling, prenosi Gardijan.

Na televizijskom sastanku sa vodećim ličnostima iz sveta kulture, Putin je rekao da Zapad „pokušava da otkaže celu “hiljadugodišnju kulturu i ruski narod“, aludirajući na otkazivanje događaja u kojima su učestvovali ruski umetnici u nekim zapadnim zemljama.

„Oni se sada bave kulturom otkazivanja, čak uklanjaju Čajkovskog, sa sa plakata, ruski pisci i knjige su sada otkazani“, rekao je Putin.

Kako piše Gardijan, određeni broj događaja u kojima su učestvovali ruski umetnici, a koje su izrazile podršku ratu je otkazan, među kojima su i koncerti nagrađivanog ruskog dirigenta Valerija Gergijeva, Putinovog prijatelja i pristalice, koji je bio deo sastanka u petak.

Savo Manojlović u Briselu: Bilo kakva podrška EU projektu Rio Tinta je neprihvatljiva

Direktor kampanje “Kreni-Promeni” Savo Manojlović izjavio je danas u Briselu da su “aktivnosti ‘Rio Tinta’ ili bilo koje druge kompanije u sa vezi ekpolatacijom litijuma, u suprotnosti sa ekološkim standardima i da su katastrofalne”.

Na sastanku Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC), zajedničkog konsultativnog odbora EU i civilnog društva Srbije, na kome su, između ostalog, tema bili protesti i podrška projektu Rio Tinta, Manojlović je istakao da je neprihvatljiva bilo kakva podrška EU projektu te kompanije u Srbiji.

“Podrška bilo koje vlade, međunarodne ili evropske institucije ovom projektu su takođe katastrofalne. Građani su ti koji su na protestima i blokadama branili vladavinu prava. Ako se preskaču demokratija i vladavina prava, a međunarodne institucije tolerišu model stabilokratije, gubitak evropske reputacije biće uzrokovan podršci projektu koji je u suprotnosti sa vladavinom prava”, rekao je Manojlović. 

On je poručio da se navedeni projekat neće moći sprovesti bez društvenih nemira i da su blokade i protesti to dokazali. 

“Šezdeset naučnika, akademika i profesora stali su iza stava da će u postojećim okolnostima ekspolatacija litijuma i bora dovesti do ekološke katastrofe. To je zaključak i naučnog skupa Srpske akademije nauke i umetnosti, najeminentnije naučne institucije. Podrška EU projektu iskopavanja litijuma znači razaranje vladavine prava i stvaranje zelene Evrope sa Srbijom kao crnom rupom”, rekao je Manojlović.

Kako je saopšteno iz kampanje “Kreni-Promeni”, Manojlović je istakao da veruje “da demokratija u Srbiji nije na prodaju”, kao i da “vladavina prava nije na prodaju”.

Italijanska noćna mora

Za 6 dana saznaćemo protivnike reprezentacije Srbije na Svetskom prvenstvu u Kataru. Jedna reprezentacija sigurno neće biti u našoj grupi. Ni u jednoj grupi…

Oskar – priča o filmovima koji nisu nominovani

Priču o tome ko će dobiti prestižno priznanje uvek prati priča o tome koje oštećen i ko nije dobio ni nominaciju.

Ovo je Gardijanova analiza.

ŠTA PIŠU DNEVNE NOVINE

Beogradski dnevni listovi na naslovnim stranama izdanja za subotu, 26. mart 2022. godine najviše pišu o protestima Srba u Kosovskoj Mitrovici i Gračanici, izborima u Srbiji, ratu u Ukrajini i drugim temama.

BLIC – „Srbi sa Kosova ustali protiv Kurtijevih odluka“ o protestima u Kosovskoj Mitrovici i Gračanici zbog nemogućnosti glasanja na izborima 3. aprila. List prenosi izjavu premijerke Ane Brnabić „Baviću se strankom, a da li ću biti na nekoj funkciji – to je najmanje važno“.

VEČERNJE NOVOSTI – O zabrani glasanja na izborima 3. aprila za Srbe sa Kosova pod naslovom „Kurti se iživljava bez kazne“. U tekstu „Ukrajina i Poljska sakrile sabotere“ list piše o navodnim detaljima istrage o prijavljivanjima bombe na letovima „Er Srbije“ ka Rusiji.

DANAS – „Srbija nema rešenje ako stane ruski gas“ o aktuelnoj energetskoj krizi izazvanoj ratom u Ukrajini. List prenosi i navode koalicije Ujedinjeni za pobedu Srbije u tekstu „Službe za režim tajno snimaju opoziciju“.

POLITIKA – U tekstu „Da li je pad Marijupolja samo pitanje dana“ o borbi za taj ukrajinski grad. „Industrija čelika u EU na kolenima“ o posledicama rata u Ukrajini.

PREPORUKA ZA ČITANJE

Svratite do kioska ili na Nstore.rs

Tamo vas čeka novi Nedeljnik.

Tagovi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.