Od najavljenog štrajka glađu predstavnika vlasti danas, ipak nije bilo ništa.

Ministar odbrane Aleskandar Vulin, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, kao i šef odborničke grupe SNS u Skupštini Srbije Aleksandar Martinović odložili su štrajk glađu uz poruku opoziciji da će se odlučiti za taj korak ukoliko, kako je rekao Vesić, „nastave sa pretnjama“, odnosno ako neko od njenih predstavnika bude krenuo istim putem da štrajkuje glađu.

Oni su se na to odlaganje odlučili posle razgovora sa predsednikom Srbije. (Više o tome u posebnoj vesti).

Ipak, ideja da predstavnici vlasti štrajkuju deluje u najmanju ruku neobično.

„Štrajk glađu se primenjuje u krajnjoj neravnoteži moći kada onaj ko primenjuje štrajk glađu time uslovljava reakciju druge strane“, rekao je profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković za Nedeljnik.rs.

„Ova vlast je uvek pokazivala originalnost kada je reč o zatvaranju usta drugoj strani ili da, u ovom slučaju, smanji rizik od protesta. Ja lično nisam primetio bilo kakvo nasilje u ovim protestima“, kaže Stojiljković.

On je poručio i da štrajk glađu predstavnika vlasti u velikoj meri zavisi od reakcije političke javnosti.

„Da li su mirni protesti tolika pretnja da se sve to preduzima i zašto se stvara ovolika polarizacija, pitanja su na koje će politička javnost odgovoriti. Ako ta javnost proceni da su ovim protestima mir i stabilnost zemlje do te mere ugroženi, onda će taj deo javnosti podržati te štrajkače“, kaže Stojiljković.

Štrajk glađu najčešće sprovode politički zatvorenici kada se iscpre sva sredstva borbe za ostvarivanje njihovih prava ili ciljeva.

Karakterističan je za brojne istorijske i savremene političke i društvene pokrete.

Najčešće se preduzima iz strateških i racionalnih razloga, ali je često i afektivan, odnosno emotivno obojen.

U političkoj teoriji, najpoznatiji istorijski primeri štrajka glađu su oni koji su pružile sifražetkinje, irski republikanci i pokreti protiv aparthejda.

Komentara

  1. Ratko
    13. aprila 2019. 09:06

    Ne treba zaboraviti slavno štrajkovanje jednog od prethodnih predsednika. To gladovanje je bilo toliko iscrpljujuće da se odnosni lik i danas oporavlja u predsedničkim odajama, a aktuelni akteri i nisu baš bez ambicuja.

  2. Ne šalim se!
    14. aprila 2019. 14:35

    re: Srbija 47. država sveta po inovativnosti Možda je zato Srbija naglo skočila na ovoj listi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.