Ako vam je glava puna obaveza, a telefon ne ispada iz ruku, možda je vreme da se vratite nečemu vrlo jednostavnom — bojankama. Stručnjaci tvrde da već 15 minuta bojenja može pomoći da se smanji stres i da se mozak konačno malo odmori.

„Svako može to da radi — ne traži se od tebe da nešto stvaraš od nule. Samo ulaziš u već pripremljen prostor“, kaže Girija Kaimal, šefica odeljenja za terapije kreativnim umetnostima na Univerzitetu Dreksel u Filadelfiji. „Uspeh ti je praktično zagarantovan. Vrlo je malo prostora za neuspeh.“

To je samo jedan deo privlačnosti bojanki, dodaje ona. Kada otvoriš novu stranicu sa crtežima, dobijaš priliku da uneseš sopstveni estetski izraz. Ti odlučuješ šta ćeš istaći, šta ćeš zanemariti i kako ćeš slici dati život.

„Ako istu bojanku daš dvema osobama, nijedna je neće obojiti na isti način“, kaže Kaimal. „Krajnji rezultat će izgledati drugačije, boje će biti drugačije, pa čak će i način bojenja biti drugačiji. Čak i u nečemu što je potpuno standardizovano, ljudi unose svoju individualnost — i upravo je u tome lepota.“

Sve to zajedno čini bojenje iznenađujuće snažnim sredstvom protiv stresa. Kada si fokusiran na olovku i papir, manja je verovatnoća da ćeš vrteti po glavi sve ono što te opterećuje; bojenje gotovo automatski prekida ciklus preteranog razmišljanja i brige, kaže Kaimal, a prenosi Tajm magazin.

Evo zašto.

Zašto bojenje deluje tako umirujuće

Jedan od razloga zašto bojenje tako dobro smanjuje stres jeste to što ti zaokupi pažnju taman koliko treba. Dovoljno je angažujuće da te potpuno uvuče, ali nije naporno — što mozak uvodi u stanje „flow“, odnosno prijatne potpune usredsređenosti, do kojeg je teško doći samo pasivnim odmaranjem.

To pomaže da se prekine krug zabrinutih misli, objašnjava Kaimal, jer potiskuje anksiozne misli na način na koji bezciljno gledanje u ekran često ne može.

Istraživanja pokazuju da bojenje može da poboljša mentalno zdravlje čak i u veoma stresnim okolnostima. U jednoj studiji, na primer, Kaimal i njene kolege otkrili su da su negovatelji osoba obolelih od raka, nakon 45 minuta bojenja, osećali više smirenosti, opuštenosti i potpunu uronjenost u aktivnost.

To im je omogućilo da makar privremeno naprave mentalnu pauzu od pritiska brige o drugima.

Dodatna istraživanja pokazala su da bojenje popravlja raspoloženje, smanjuje stres i pomaže ljudima da budu fokusiraniji i prisutniji u trenutku, kao i da su bojanke za odrasle jednostavan ulaz u kreativnost za one koji se inače ustručavaju da istraže svoju umetničku stranu.

Ne trebaju ti posebne veštine niti obuka, a koristi možeš osetiti već nakon kratke sesije.

„Videli smo promene već nakon 15 minuta“, kaže Kaimal.

Kako su bojanke za odrasle postale hit

Pre skoro 15 godina, kada je jedan izdavač prišao škotskoj ilustratorki Johani Basford sa idejom da napravi bojanku za decu, ona je rekla da bi rado pristala — ali da želi da se fokusira na istu vrstu „elegantne, prefinjene umetnosti“ kakvu je već radila za parfemske kuće i brendove šampanjca.

„Rekla sam im: ‘Možemo da napravimo bojanku za odrasle’, što je tada bilo prilično teško prodati kao ideju“, kaže ona.

Izdavač joj je rekao da ne zna gde bi takva knjiga uopšte mogla da se svrsta među knjižarama — niti ko bi je kupovao. Ipak, dali su joj zeleno svetlo.

Ta prva bojanka postala je bestseler i smatra se knjigom koja je pokrenula pravi bum bojanki za odrasle, a Basford je od tada objavila više od deset knjiga za bojenje i kreativnost.

Ona veruje da je trend zaživeo delom zato što je odraslima ponudio priliku za onu razigranu kreativnost koja se obično vezuje za decu.

„Svi imaju tu kreativnu stranu. Kada vidiš dete kako boji, ono samo uživa — uzme bojicu i srećno je, bez one sumnje u sebe koju odrasli stalno imaju“, kaže ona.

„Kako starimo, sami sebi postajemo prepreka. A bojenje ti omogućava da budeš kreativan, ali uz neku vrstu sigurnosne mreže.“

I telefon konačno ide sa strane

Pored svega toga, kada držiš olovku u ruci, gotovo si primoran da se odvojiš od telefona. Prstima daješ nešto drugo da rade osim beskrajnog skrolovanja, kuckanja i ponovnog skrolovanja.

Basford, koja često izvlači bojanku iz kuhinjske fioke kad god ima nekoliko slobodnih minuta, posebno voli upravo tu analognu prirodu ove aktivnosti.

„Volim to što moraš da spustiš telefon i uzmeš olovku, što možeš da osetiš miris drveta olovke i vidiš kako boja ostaje na papiru“, kaže ona.

„Posle toga imaš osećaj kao da si se ispraznio od napetosti, kao da si konačno duboko izdahnuo i sve je mirnije. Osećam se resetovano — i to je potpuno suprotno od onoga kako se osećam kad ostavim telefon.“

Kako da bojenje zaista postane navika

Ako ti se dopada ideja bojenja, Kaimal savetuje da počneš tako što ćeš izabrati bojanku koja ti zaista prija — možda sa vilama, mačkama ili detaljnim vrtovima.

Ako nisi siguran odakle da kreneš, preporučuje da se setiš šta si voleo kao dete — sve ono što te je tada radovalo može biti dobar početak i danas.

Za početak ti ne treba mnogo: skroman set drvenih bojica i knjiga koja ti se dopada sasvim su dovoljni.

Od tog trenutka, najbolje je da stvari budu što jednostavnije.

Basford, na primer, savetuje da izbegavaš ogromne setove bojica.

„Mislim da su prava noćna mora, jer moraš da kažeš 149 puta ‘ne’ dok ne dođeš do one jedne bojice koju želiš“, kaže ona.

Za veće i detaljnije ilustracije predlaže da pre početka izabereš samo pet bojica — tako su izbori lakši, a fokus ostaje na samom bojenju.

Neke bojanke imaju i male ilustracije koje mogu da se završe za nekoliko minuta, pored velikih celostraničnih crteža.

Da bi bojenje postalo navika, Basford preporučuje da svakog dana tokom nedelju dana odvojiš par minuta za jednu takvu malu ilustraciju.

Vremenom ćeš možda primetiti da automatski posežeš za bojankom kad god imaš nekoliko slobodnih minuta koje bi inače proveo skrolujući — dok čekaš da voda za testeninu provri, sediš u kolima dok čekaš dete ili između dva Zoom poziva.

I na kraju — pokaži svoje malo remek-delo

Kada završiš bojenje i dobiješ onaj osećaj „ta-da!“ zadovoljstva i postignuća, kako kaže Basford, prepusti se zabavnim načinima da to podeliš sa drugima.

„Možeš da ga staviš na frižider ili pokažeš na društvenim mrežama, koje su zapravo najveći ‘show and tell’ na svetu“, kaže ona.

Možeš i da uramiš svoj rad, okačiš ga na zid, pošalješ prijatelju ili ga pretvoriš u jedinstveni ukrasni papir za poklone.

Neki ljudi joj čak šalju njene bojanke koje su obojili od prve do poslednje stranice.

„Predivne su — stvarno neverovatno lepe“, kaže ona.

Ipak, njen omiljeni način da kreativnost nastavi da živi jeste neka vrsta umetničkog lanca pisama:

„Obojiš jednu stranicu, pa je pošalješ nekome ili proslediš prijatelju, pa on doda svoj deo pre nego što je prosledi dalje“, objašnjava.

„Neke od njih su se vratile do mene, i zaista su prelepe. Prošle su ceo svet. To je divna mešavina saradnje i rada toliko različitih ljudi.“

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.