Muškarac Hadi Matar (24) koji je u petak napao pisca Salmana Ruždija optužen je za pokušaj ubistva i napad, saopštio je tužilac. Njujorški NBC je objavio da je osumnjičeni povezan sa šiitskim ekstremistima i iranskom Revolucionarnom gardom.

„Osoba odgovorna za jučerašnji napad, Hadi Matar, sada je zvanično optužena za pokušaj ubistva i napad“, objavio je okružni tužilac Džejson Šmit. „Sinoć je izveden pred sud na osnovu tih optužbi i zadržan je u pritvoru bez mogućnostvi kaucije“, dodaje se u saopštenju tužioca.

Ruždi, poznati pisac poreklom iz Indije, koji je godinama bio u egzilu pošto je Iran pozvao muslimane da ga ubiju zbog njegovog romana „Satonski stihovi“, izboden je u petak nožem u vrat i stomak na bini Institucije Čatakai gde je trebalo da održi predavanje. Posle višesatne operacije on je priključen na respirator, prenosi N1.

Policija je napadača, koji je trenutno u pritvoru, identifikovala kao Hadija Matara. Reč je o 24-godišnjaku iz mesta Fervju u državi Nju Džersi, koji je kupio ulaznicu za predavanje. Rojters nije uspeo da utvrdi da li Matar ima advokata.

Preliminarnim policijskim pregledom Matarovih naloga na društvenim mrežama utvrđeno je da je bio sklon šiitskom ekstremizmu i iranskoj Revolucionarnoj gardi, objavio je NBC New York, pozivajući se na neimenovanog policijskog zvaničnika koji je upoznat s istragom o napadu.

NBC navodi da je policijski zvaničnik rekao da još nije utvrđena definitivna povezanost napadača s IRGC-om, ali da početna procena upućuje na to da je osumnjičenk bio simpatizer iranske grupe.

Zvaničnici FBI-ja su u petak uveče obavili uviđaj na poslednjoj adresi koju je napadač prijavio u mestu Fervju u okrugu Bergen, koji od Menhetna deli reka Hadson.

Njujorška i policija Nju Džersija još nisu odgovorile na Rojtersov zahtev da prokomentarišu izveštaje NBC-ja.

Policija je u petak saopštila da još nije utvrđen motiv napada na Ruždija (75), koji je u petak pred mnoštvom okupljenih trebalo da održi predavanje o umetničkoj slobodi. Napadač je u jednom trenutku izjurio na pozornicu i nasrnuo na pisca.

Matar je rođen u Kaliforniji, a nedavno se preselio u Nju Džersi, prenosi NBC New York, dodajući da je kod sebe imao lažnu vozačku dozvolu.

Ali Tehfe, gradonačelnik južnoga libanskog grada Jaruna rekao je da je osumnjičeni sin jednog stanovnika toga mesta. On je otkrio da su Hadijevi roditelji emigrirali u SAD, gde je on rođen i odrastao. Upitan jesu li osumnjičeni ili njegovi roditelji bili povezani ili su podržavali libanski Hezbolah koji ima podršku Irana, Tehfe je odgovorio da „nema nikakvih informacija“ o njihovim političkim stavovima.

Jedan zvaničnik Hezbolaha je Rojtersu rekao da libanska oružana grupa, koju podržava Iran, nema dodatnih informacija o napadu na Ruždija.

Iranska Revolucionarna garda je moćna frakcija koja kontroliše poslovna carstva, kao i elitne oružane i obaveštajne snage koje Vašington optužuje za sprovođenje globalne ekstremističke kampanje.

Salman Ruždi – od Indije do fetve

Salman Ruždi, čiji je maternji jezik urdu, rođen je 19. juna 1947. u Indiji, u Mumbaju, u porodici progresivnih muslimanskih intelektualaca koji nisu praktikovali religiju.

Gutao je indijske epove i učestvovao na verskim svetkovinama, kako hinduističkim tako i muslimanskim i hrišćanskim.

S 13 godina otišao je na školovanje u Englesku. Pošto je diplomirao na Kembridžu radio je u Pakistanu kao televizijski producent. Izložen stalnoj cenzuri, vratio se u London, gde je radio u marketingu.

Njegov prvi slavni roman „Deca ponoći“ dobio je Bukerovu nagradu 1981. Slede „Sram“ (1985. proglašen najboljom stranom knjigom u Francuskoj), „Maurov poslednji uzdah“, „Tlo pod njenim nogama“, „Klaun Šalima“ i „Firentinska čarobnica“.

Iranski Ajatolah Ruholah Homeini je 14. februara 1989. pozvao sve muslimane sveta da ga ubiju jer su fundamentalisti ocenili da je njegovo delo „Satanski stihovi“ bogohulno. Od tada je bio prisiljen da živi u ilegali i pod policijskom zaštitom, menjajući neprestano skrovišta. Promenio je ime u Džozef Anton po svojim omiljenim piscima, Džozefu Konradu i Antonu Čehovu.

Ruždi je često u svojim delima govori o Indiji i njenim odnosima sa zapadom i kritikovao manjak orijentira što po njemu već dugo izaziva destabilizaciju u svetu.

Kraljica Elizabeta proglasila ga je 2007. plemićem, na veliku žalost muslimanskih ekstremista.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.