Dagestan. Krajnji jugozapad Rusije, obala Kaspijskog mora. I u njemu Mahačkala, prestonica republike. Naseljena pretežno muslimanskim stanovništvom turskog porekla – Avarima, Kumicima, Dargincima, Lezginima.

Sinoć je u toj Mahačkali uhapšeno 60 propalestinskih demonstranata koji su, sa još oko stotinak saboraca, upali na glavni dagestinski aerodrom sa željom da dočekaju avion iz Tel Aviva i putnike koji su u njemu doleteli. Na video snimcima koji su ubrzo nakon incidenta preplavili društvene mreže, vidi se kako raspomamljena rulja trči aerodromom (neki od vinovnika imali su palestinska obeležja), i kako u jednom trenutku čak i izbija na pistu, opkoljavajući i penjući se na tek pristigle avione.

Republičko ministarstvo zdravlja izjavilo je da je tokom nereda povređeno 20 ljudi, od čega devet policajaca. Kako javljaju lokalni mediji, veruje se da su demonstracije podstaknute objavama na društvenoj mreži Telegraf, u kojima se tvrdilo da te večeri u Mahačkalu sleće avion s izraelskim izbeglicama.

Naravno, osude su stigle sa svih strana. Glavni čovek Dagestana Sergej Melikov izjavio je kako je incident do kojeg je došlo “grubo kršenje zakona”, ali (jer u ovakvim situacijama uvek postoji to “ali”) i da “Dagestanci saosećaju s narodom Palestine”. Otkako je 7. oktobra otpočeo sukob između palestinskog Hamasa i IDF-a, mnoge uticajne ličnosti u Dagestanu osudile su Izrael. Jedna od njih je i UFC šampion Kabib Nurmagomedov, u ovom trenutku verovatno i najpoznatiji Dagestanac na svetu, koji je na svom Instagram nalogu, prokomentarisavši rat koji besni u Pojasu Gaze, poslao nedvosmislenu poruku: “Ovo je genocid!”

Osvrnuvši se na ovaj nemili događaj, izraelsko ministarstvo spoljnih poslova izjavilo je kako “od ruskih organa reda očekuje da, kako u Dagestanu, tako i u drugim republikama, zaštiti jevrejsko stanovništvo”, koje je, kako je objasno vladin predstavnik lokalne jevrejske zajednice, “veoma zabrinuto za svoju bezbednost”.

A da je njihova zabrinutost potpuno opravdana, o tome dovoljno govori činjenica je Dagestan od početka 21. veka postao jedan od glavnih rasadnika islamskih militanta na području Severnog Kavkaza. Progresivnije ukorenjivanje radikalnog islamizma u Dagestanu otpočelo je 1999. godine nakon neuspešnog pokušaja Čečenije da ga pripoji svojoj teritoriji, i danas se sve više mladih Dagestanaca okreće salafizmu, fundamentalističkom i reformatorskom pokretu unutar sunitskog islama. Prema istraživanju koje je sproveo PBS, u 2017. godini bilo je oko 5.000 Dagestinaca koji su napustili svoje domove i pridružili se ISIS-u, i male su šanse da je ta brojka do danas ostala nepromenjena.

I to nije samo zbog čečenskih versko-ideoloških prelivanja do kojih je došlo nakon 1999, već i zbog načina na koji Dagestinci žive. A žive uglavnom bedno. U Dagestanu gotovo da nema nikakve perspektive, stepen nezaposlenosti izuzetno je visok, nema ni društvene pokretljivosti. Kada se na sve to doda represija i kršenje ljudskih prava koje nad lokalnim stanovništvom vrše centralne ruske vlasti, stvaraju se idealni uslovi za bujanje militarizma i verskog fanatizma. Nik Šifrin, američki novinar koji je radio reportažu u Dagestanu, priča kako je ruska policija morala da ispunjava mesečne kvote uhapšenih Dagestanaca koji posećuju džamije u kojima se propoveda nešto radikalnija vrsta islama, što je dovodi do hapšenja velikog broja nedužnih ljudi.

Naravno, tu su i ožiljci istorijskog nasleđa. Dagestan, ali i druge kavkaske republike (kao što je na primer Čečenija), pokazuju separatističke aspiracije još od vremena cara Nikolaja I koji je bio inicijator procesa njihovog pripajanja Rusiji, a ništa bolje nije bilo ni u doba komunizma, kada je Staljin prisilno raselio 400.000 Čečena ne bi li ugušio ideju o njihovom autentičnom kulturnom identitetu.

Još jedna stvar koja je mogla podstaći sinoćni napad jeste odnos koji je Rusija zauzela prema ratu u Izraelu. Ne samo da iz Moskve nije stigla nikakva osuda pokolja koji je Hamas 7. oktobra izvršio, već je ona pre četiri dana i ugostila njegovu delegaciju kako bi pregovarali o oslobađanju taoca. Predsednik Konferencije evropskih rabina Pinhas Goldšmit ocenjuje da je takav postupak Moskve muslimanskom stanovništvu Dagestana mogla poslužiti kao „znak odozgo“, znak koji kaže „ok, sada je dozvoljeno napadati Jevreje“.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je napad samo posledica “širokorasprostranjene ruske kulture mržnje prema drugim nacijama”, ali i “niza antisemitskih primedbi koje su ruski predsednik i ministar spoljnih poslova imali u poslednjih godinu dana”, dok je, s druge strane, vođa Dagestana Sergej Melikov rekao kako je napad organizovan s ukrajinske teritorije. Klasično prepucavanje. Kao da ne shvataju da je uzročnik svih problema koji pogađaju kavkaske republike represija i beznađe u kojem njihovi stanovnici žive.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.