Praunuk velikog kneza Kirila Vladimiroviča, prvog Romanova u izgnanstvu, koji je posle smrti cara Nikolaja II proglasio sebe za „imperatora“, rođen je 1981. godine. Majka mu je Marija Vladimirovna Romanova, a otac pruski knez Franc Vilhelm. Na rođenju je dobio ime Georgije.

Knez Vasilij Aleksandrovič, koji je tada bio na čelu Asocijacije porodice Romanov, rekao je: „Srećan događaj u pruskoj kraljevskoj porodici ne tiče se porodice Romanov, jer novorođeni knez ne pripada ni ruskom imperatorskom domu ni porodici Romanov.“ Zašto su svi bili toliko kivni?

Kiril je bio unuk Aleksandra II. On je 31. avgusta 1924. proglasio sebe za imperatora Kirila I i time izazvao gnev ostalih članova porodice Romanov koji su smatrali da on nema na to pravo.

Osuđujući takvu odluku oni su istakli da je Kiril učestvovao u Februarskoj revoluciji 1917. i prekršio zakletvu koju je položio caru Nikolaju II. Kao komandir jedinica Carske garde Kiril je 1. marta 1917. godine ušao u zgradu Državne dume (Parlamenta) sa imperatorskim epoletama i inicijalima, i crvenom trakom preko odela, i zakleo se da će on i njegova garda biti verni ruskom narodu i Dumi. Ali nije to bilo ono što mu je najviše zamereno.

Kiril je prekršio ruski zakon o nasleđu dinastije oženivši se svojom sestrom od tetke, princezom Viktorijom Melitom od Saks-Koburga. Car Nikolaj II nije odobravao taj brak, a Kirilova žena nije primila pravoslavlje, zbog čega je car oduzeo Kirilu pravo da smatra sebe pripadnikom Doma Romanov. Ta careva odluka je držana u tajnosti da se ne izazove burna reakcija javnosti. Kada je Viktorija najzad primila pravoslavlje, Kirilu su vraćena prava člana carske porodice, ali njegovo pravo nasleđa carskog prestola nije mu bilo vraćeno jasnom i nedvosmislenom formulacijom. U svakom slučaju, imperator nije odobrio taj brak u trenutku njegovog sklapanja.

Posle Kirilove smrti njegov sin Vladimir (1917-1992) postao je stariji naslednik nepostojećeg prestola. On sebe nikada nije nazivao „imperatorom“, ali mu je otac dodelio zvanje „velikog kneza i carevića“ (naslednika carskog prestola), a Vladimir je prihvatio obavezu da stane na čelo Doma Romanov.

Ceo tekst objavljen je u novom broju R Magazina, redovnog dodatka Russia Beyond u Nedeljniku od četvrtka, 25. oktobra.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.