Komplikovano je biti Greta Tanberg. Mala, stidljiva 16-godišnjakinja iz Švedske koja se izborila sa depresijom i koja beži iz škole da bi svetu pokazala da treba da se bori protiv klimatskih promena, nedavno je na stokholmskom trgu okupila paradu pristalica.

Šestoro studenata iz Švajcarske putovalo je vozom čitavih 26 sati da dobije njenu podršku za peticiju u izmeni švajcarskog zakona o emisiji ugljen-dioksida. Italijanski naučnik rekao joj je da ga podseća na njega dok je bio mladi aktivista. Televizijske ekipe su se tiskale oko nje. Žena iz grupe za zabranu pušenja prišla joj je da joj pokloni majicu. Greta je klimnula glavom i prošaputala “Hvala”, dok je pozirala fotografima. Sva ova pažnja je, kako je rekla, sjajna. To znači “da ljudi slušaju”.

Ali je onda iz nje pokuljao bes. “Iritantno je kada ljudi kažu: ‘Oh, vi deca, mladi ljudi, vi ste nada. Vi ćete sačuvati svet’”, kaže ona nakon što joj je nekoliko odraslih reklo upravo nešto takvo. “Mislim da bi bilo od pomoći da nam samo malo pomognete.”

To je prava Greta. Ironična. Oštrog jezika. Ponekad sarkastična. Nimalo slatka.

Kada je premijerka Velike Britanije Tereza Mej u februaru rekla da su đački protesti samo “gubljenje vremena za učenje”, Greta je uzvratila na Tviteru: “A opet, politički lideri već 30 godina ne rade ništa. A to je malo gore.”

Njen usamljeni akt građanske neposlušnosti – bežanje iz škole da bi protestovala pred parlamentom – pretvorio ju je u svojevrsnu globalnu ikonu. Inspirisao je veliki broj druge dece da izađu na demonstracije, pokrenuo raspravu o tome treba li deca da beže iz škole da bi učestvovala u borbi protiv klimatskih promena, ali i okupio trolove, hejtere i skeptike koji se pitaju ko profitira od Grete.

Poslednjih šest meseci bilo je, kako je rekla, “čudno drugačije”. Pozivali su je da priča, da drži govore, na šta nije navikla.

“Čitavog života bila sam nevidljiva, nevidljiva devojčica u pozadini koja ništa ne govori”, kaže ona. “Iz dana u dan, ljudi me slušaju. To je čudno. Teško je.”

Kao starije dete, Greta je odrasla u Stokholmu, a poput toliko druge dece gledala je filmove o topljenju Arktika i sudbini polarnih medveda i kitova koji umiru od nataložene plastike u stomaku. Međutim, za razliku od svojih vršnjaka, nije mogla da se pomiri s tim.

“Počela sam da neprekidno razmišljam o tome i veoma sam se rastužila”, kaže ona. “Te slike su mi se urezale u glavu.”

Sa adolescencijom je došao i pritisak društva. Nisu je zanimale stvari koje zanimaju drugu decu: mobilni telefoni, odeća. Ništa od toga je nije interesovalo, priseća se njen otac. “Mislim da je bila izolovana i veoma usamljena”, kaže Svante Tanberg.

Do 11. godine Greta je zapala u duboku depresiju. Prestala je da odlazi u školu. Prestala je da jede. Prestala je da raste. Govorila je samo u kući i pred jednom učiteljicom u školi.

“Moj lični svet ranije je bio prilično veliki”, kaže ona. “Bila sam potpuno sama.”

Da li je taj usamljenički svet još uvek tu? “Da”, brzo odgovara. “Ali je sve manji, a stvarni svet je sve veći.”

Dodaje da je sada srećnija. “Imam svrhu. Postoji nešto što moram da uradim.”

Greta je i dalje sitna za svoje godine, zato što nije jela dok se borila sa depresijom. Ne smeje se mnogo, niti voli da ćaska. Ili, kako već ona to kaže, “govori samo ono što je neophodno”.

Uvek radije bira da bude u društvu odraslih ili životinja, umesto sa svojim vršnjacima.

Greta kaže da se osetila bolje kada ju je neko čuo, prvo njeni roditelji. Prestala je da jede meso. Zatim je postala vegan, ali joj majka, Malena Ernman, i dalje ponekad podvali sir.

“Noću, da ne bih primetila”, kaže Greta.

Njena najvažnija pobeda dogodila se kada je 2016. godine ubedila majku da prestane da putuje avionom, što je velika stvar uzevši u obzir da je Malena Ernman poznata operska pevačica u Švedskoj.

Greta je u avgustu sedela pred švedskim parlamentom. Uskoro je dobila pozive za konferenciju UN o klimatskim promenama i Svetski ekonomski forum u Davosu, gde je biznis liderima rekla da je za njihov uspeh planeta “platila nezamislivu cenu”.

Na pitanje da li će u septembru ići na samit UN o klimatskim promenama, Greta kaže da neće leteti avionom do Njujorka. Možda bi mogla da otputuje brodom.

© 2019 The New York Times

TEKST IZ NOVOG BROJA NJUJORK TAJMSA NA SRPSKOM JEZIKU, NA POKLON SVIM ČITAOCIMA UZ NOVI BROJ NEDELJNIKA KOJI JE NA KIOSCIMA OD ČETVRTKA, 11. APRILA

Komentara

  1. Bone
    15. aprila 2019. 14:58

    Greta je prvak sveta! Jasne poruke, dosledna.

  2. Šumadinac
    17. aprila 2019. 20:46

    "Na pitanje da li će u septembru ići na samit UN o klimatskim promenama, Greta kaže da neće leteti avionom do Njujorka. Možda bi mogla da otputuje brodom." Jeste. Opšte je poznato da brodovi uopšte ne ispuštaju ugljenike kada se kreću. Ma kakvi. Brodovi rade na ljubav i na nak.rčene stavove 16-ogodišnjih balavica koje su još uvek kod tate i mame na hlebu.

Ostavite odgovor na Bone Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.