Sudbina Smedereva, industrijskog grada u Srbiji u kojem živi oko 60.000 stanovnika, krenula je nabolje kada je pre nekoliko godina srpska vlada potpisala ugovor sa kineskim proizvođačem čelika HBIS Grupom i prodala posrnulog giganta investitorima iz Kine.

Prethodno, fabrika je bila vlasništvo lokalne železare koja je 2003. godine prodata kompaniji U.S. Steel iz Pitsburga, a skoro deceniju dugo poslovno angažovanje te firme okončano je 2012. godine, kada je Vlada Srbije ponovo preuzela kontrolu nad fabrikom za jedan dolar u pokušaju da spase oko 5.000 radnih mesta i budućnost grada Smedereva.

Kineski investitori spasli su još 5.000 radnih mesta na drugom kraju Srbije. U Rudarsko-metalurški kombinat Bor uložili su više od 1,5 milijardi dolara uz plan da uporedo sa višestrukim uvećanjem proizvodnje, unaprede i ekološke standarde. RTB Bor najvažniji je kapacitet u istočnoj Srbiji i taj kompleks ostvaruje 0,8 odsto bruto društvenog proizvoda.

Kompanija Ziđin, koja je kupila RTB Bor, jedan je od najvećih kineskih proizvođača zlata i druga po veličini u proizvodnji bakarne rude. Ova kompanija, čiji je godišnji prihod procenjen na deset milijardi dolara, aktivna je u ukupno devet država i zapošljava oko 17.500 radnika.

Nastojanja da se pronađe novi strani investitor trajala su naredne četiri godine, dok se nije pojavila kineska grupacija HBIS, drugi najveći proizvođač čelika na svetu, koja je obećala nove investicije i ubrzanu modernizaciju posrnulog srpskog giganta. Kompanija je odmah zatim promenila ime u Hesteel Srbija.

Četiri godine kasnije, HBIS ulaže 80 miliona dolara u modernizaciju fabrike, ali i dodatnih 40 miliona u unapređivanje sistema koje će dodatno doprineti zaštiti okoline, produktivnosti i efikasnosti projekta. Ukupno, do 2021. godine, kineske investicije u ovu kompaniju, koja je u međuvremenu pretekla kragujevački FIAT na listi najvećih srpskih izvoznika, dostići će 300 miliona dolara.

„Osećamo se mnogo sigurnije sada kada kineska kompanija vodi fabriku koja predstavlja sigurnost za skoro trećinu od 60.000 stanovnika Smedereva“, rekao je Ivan Đorđević, veteran u kompaniji Hesteel Srbija. „Pritisak na radnike je manji nego u vreme kada su fabriku vodili Amerikanci, a kineski menadžment polaže veliki pažnju na zdravlje i dalju obuku radnika.“

Posle nekoliko godina dobrih poslovnih rezultata, Đorđević kaže da sada može bez problema da odvede porodicu na letovanje, što je luksuz koji je ranije teško mogao da priušti.

I drugi radnici dele njegovo mišljenje, mada priznaju da su u početku bili veoma skeptični, posebno oko načina komunikacije sa novim, kineskim, menadžmentom.

„Sve je funkcionisalo prilično dobro od samog početka. Odmah su počeli da modernizuju naša stara postrojenja i odveli rukovodioce i radnike na obuku u Kinu“, rekao je Filip Stanković.

Dolaskom kineske kompanije, nezaposlenost u Smederevu je sa nekadašnjih 18 pala na nekada teško zamislivih šest odsto, što je posebno pozdravio predsednik sindikata radnika Železare Siniša Prelić, koji je dolazak kineskih investitora nazvao početkom nove ere ove fabrike.

„Kada smo prvi put posetili Kinu, odveli su nas da posetimo njihove fabrike i videli smo moderna, čista i efikasna postrojenja. Rekli su nam da će te iste standarde uvesti i kod nas i našu staru, zarđalu fabriku pretvoriti u modernu i efikasnu proizvodnu liniju“, rekao je Prelić. „Činilo se kao nemoguća misija, ali sam sada siguran da ćemo dostići te standarde.“

Kao što je prethodno učinila kompanija Hesteel u Smederevu, kineski „Srbija Ziđin Bor Koper“ je, kao hitnu meru, nabavio pet mašina za raspršivanje magle, što služi kako bi se neutralisao sumpor-dioksid. Kompanija će uskoro završiti radove na izgradnji postrojenja za prikupljanje prašine i izduvnih gasova iz konvertora, a do kraja 2021. godine biće izgrađeno postrojenje za desulfurizaciju kako bi emisija gasova uvek i u potpunosti bila u skladu sa propisanim standardima, saopštila je ova kompanija.

„Srbija Ziđin Bor Koper“ navodi i da je zdrava sredina od primarnog značaja za 5.287 radnika, grad Bor i samu kompaniju. „Ovaj stav čini temelj politike korporativne odgovornosti kompanije koja, sasvim sigurno, najviše želi da tehnološki i ekološki maksimalno osavremeni posao koji obavlja“, saopštila je kompanija, navodeći da su ekološki problemi u Boru postojali mnogo pre njihovog dolaska, ali da su za kratko vreme uspeli da analiziraju i identifikuju sve proizvodne, tehnološke i ostale parametre važne za rešavanje ove složene problematike.

Kineska ulaganja u Srbiju procenjena su na oko dve milijarde dolara, uz najave novih investicija. Najavljena su ulaganja u čak 16 novih „grinfild“ projekata vrednosti oko 625 miliona dolara, uključujući tek otvorenu fabriku poznatog kineskog proizvođača automobilskih guma „Šandong Linglong“ u Zrenjaninu. Ukupna vrednost ove investicije dostići će 995 miliona dolara.

Istovremeno, Srbija pokušava da se izbori sa posledicama ekološke bombe kakvu je pre nešto više od 20 godina predstavljalo NATO bombardovanje Srbije, kada je na ciljeve širom nekadašnje SR Jugoslavije za 78 dana na više od 90 lokacija ispaljena 31.000 komada municije sa osiromašenim uranijumom.

Upotreba ove municije, i 21 godinu nakon bombardovanja, izaziva ozbiljne kontroverze, posebno pošto je s vremenom od malignih oboljenja oboleo veliki broj ljudi. Primera radi, od 40 ljudi koji su od te municije čistili terene u okolini Vranja na jugu Srbije, kod čak 25 otkrivena je neka forma malignih oboljenja.

Računa se da je na ciljeve u Srbiji ispaljeno čak 15 tona municije načinjene od radioaktivnog uranijuma, dok je u godinama koje su sledile dijagnostikovano oko 30.000 ljudi sa malignim oboljenjima.

Istraga o posledicama upotrebe ove municije godinama se vodi i u Italiji, pošto je nekoliko stotina vojnika iz te zemlje, koji su u sastavu Kfora bili raspoređeni na Kosovu i Metohiji, kasnije dobilo leukemiju. Seriju kontroverzi pokrenuo je podatak da je posle boravka na Kosovu u Metohiji, umrlo 366 italijanskih vojnika, dok je oko 7.500 obolelo od bolesti koje su potencijalno povezane sa upotrebom municije od osiromašenog uranijuma.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.