Tesla umire od srčanog udara, sam, u hotelskom apartmanu 3327 na 33. spratu hotela „Njujorker“, 7. januara 1943. godine u 87. godini života. Bio je pravoslavni Božić i smrt ga je zatekla u snu. Pronašla ga je sobarica kako spokojno leži u krevetu, medicinski istražitelj dao je izjavu da je slavni naučnik umro od „prirodnih uzroka“ i da „nema ničeg sumnjivog“. To, naravno, nije sprečilo gomilu teorija zavera, među njima i da je Teslu ubila ruska obaveštajna služba ili čak, najapsurdnija i najgluplja – da ga je jastukom ugušio Hitlerov specijalac Oto Skorceni.

Gradonačelnik Njujorka Fjorelo Lagvardija izjaviće u nekrologu koji je prenesen na radiju:

 „Nikola Tesla je umro. Umro je siromašan, ali je bio jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živeli. Ono što je stvorio veliko je i, kako vreme prolazi, postaje još veće.”

Sahrana je održana 12. januara u Crkvi Svetog Jovana Bogoslova na Menhetnu u Njujorku.

Ostaće upamćeno da je lokalni biskup insistirao na tome da se ne drže politički govori, jer je već bila na vrhuncu tenzija između Srba i Hrvata.

Preko sanduka bile su prebačene američka i jugoslovenska zastava. Oko sanduka je stajala počasna straža sačinjena od jugoslovenskih vojnika i na taj način je označeno da se radi o državnom pogrebu. Opelo je služio pravoslavni sveštenik na srpskom. Potpredsednik SAD uputio je izjave saučešća i rekao:

„Teslinom smrću obični ljudi izgubili su najboljeg prijatelja.“

Posmrtno slovo održala su tri dobitnika Nobelove nagrade.

Sanduk su izneli profesor Ernest Aleksanderson, predstavnik kompanije „Vestinghaus“, jugoslovenski ministar poljoprivrede i snabdevanja Čubrilović, pukovnik Brekenridž, profesor Edvin Armstrong sa Univerziteta Kolumbija, Harvi Ventakler, jugoslovenski generalni konzul Dimitrije Stojanović i profesor Vilijam Barton, kustos planetarijuma Prirodnjačkog muzeja Amerike.

Na sahrani je svirao violinista Zlatko Baloković, Teslin prijatelj, tada jedan od najvećih virtuoza na svetu, a u pratnji slovenačkog hora Slovan, prvo Šubertovu kompoziciju „Ave Marija”, a onda srpsku pesmu „Tamo daleko“, što je bila Teslina lična želja.

***

Iz hit knjige Dejana Stojiljkovića „Nikola Tesla – pesnik nauke“ koja se na poklon dobija uz Nedeljnik od četvrtka 10. juna.

Kako se bliži deseti rođendan Nedeljnika, odlučili smo da čitaocima ovim povodom pružimo nezapamćeni poklon od deset knjiga, biografija najuticajnijih ličnosti naše istorije, originalno pisanih za ovu ediciju.

U ovoj poklon ediciji očekuju vas novi podaci i novi pogledi na ličnosti koje su, svaka na svoj način, stvarale narativ o Srbiji.

Tajni projekat koji je spreman godinu i po dana donosi i nova istraživanja i nepoznata svedočanstva.

U narednim brojevima očekuju vas ekskluzivne knjige o Mihajlu Pupinu, Danilu Kišu, Borislavu Pekiću, Milošu Crnjanskom, Isidori Sekulić, Zoranu Đinđiću, Dobrici Ćosiću…

U jubilarnom 500. broju Nedeljnika 12. avgusta očekuje vas i poklon knjiga o Nedeljniku.

Napravite svoju istorijsku kolekciju: Knjige o ličnostima novije srpske istorije koje su nas proslavile i odredile.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.