Kao i prethodnih dana i ovog jutra je jako zagađenje na mernim mestima u Zemunu, Omladinskih brigada, na Bežanijskoj kosi, Banovom brdu, u Borči, Lazarevcu, Obrenovcu. Razlog za ovoliko zagađenje je previsoka koncentracija PM 2,5 čestica, prenosi RTS.

Prema podacima portala Er-vižual ubedljivo najzagađeniji grad u Srbiji po ovom parametru je Čačak.

Najzagađeniji veliki gradovi na svetu su Lahore (Pakistan) i Delhi (Indija). Na trećem mestu je ovog jutra Sarajevo. Beograd je na 16. poziciji.

Kada je vazduh jako zagađen, kao što je danas slučaj u pojedinim gradovima u Srbiji, treba poštovati preporuke stručnjaka.

Ako volite da brzo hodate ili trčite u prirodi, danas bi to ipak trebalo preskočiti.

„Skratiti dužinu i smanjiti intenzitet napornih aktivnosti. Praviti češće pauze u svim aktivnostima u spoljašnjoj sredini“, navodi se u preporuci na sajtu Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograda, posvećenoj kvalitetu vazduha.

Osetljivim kategorijama stanovništva savetuje se da vežbaju u zatvorenom prostoru.

Ne treba otvarati prozor kada je kvalitet vazduha ocenjen sa „zagađen“ ili „jako zagađen“.

Koncentracija zagađujućih materija je najveća u periodu grejne sezone, u večernjim, noćnim i jutarnjim satima.

Tada je poželjno provetriti prostorije nekoliko puta u toku dana, i za to birati periode kada je očekivano koncentracija zagađujućih materija najniža, a to je okvirno između 11 i 15 časova.

Ako ste mislili da vam hirurške maske mogu pomoći, to nije tačno. One pomažu da se smanji iritacija disajnih puteva, ali čestice PM 10 prodiru i kroz takve maske.

Pojedina istraživanja ukazuju na zaštitne efekte određene hrane.

Preporuka je da se u zagađenim područjima uzima hrana bogata Be-vitaminima, vitaminima Ce i E, zatim omega-3 masnim kiselinama, što se vezuje sa antioksidativnim i antiinflamatornim svojstvima ovih sastojaka.

I sami doprinosimo zagađenju, zbog načina na koji grejemo stanove ili zato što vozimo automobile. Možemo doprineti smanjenju zagađenja tako što ćemo koristiti gradski prevoz.

Indeks zagađenosti vazduha formira se na osnovu ispitivanja koncentracije šest glavnih zagađivača: čestica u vazduhu PM 2,5 i PM 10, ugljen-monoksida, sumpor-dioksida, azot-dioksida i ozona u nivou zemlje.

Čestice od 2,5 mikrona (PM 2,5) su najopasnije jer su najmanje.

Nastaju sagorevanjem fosilnih goriva – auspusi automobila, grejanje na drva i ugalj.

Lako prodiru u telo ljudi i, ukoliko se natalože, mogu izazvati kardiovaskularne probleme i probleme disajnih organa.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.