Prema poslednjem preseku, u Srbiji je sedam pacijenata preminulo od kovida19, a koronavirus je registrovan kod još 372 osobe.

Od poslednjeg preseka pre 24 sata testirano je 9.653 uzoraka, a na respiratorima se trenutno nalazi 143 pacijenata.

“Veliki broj naših pacijenata koji je preminuo su imali višak kilograma, odnosno gojaznost i šećernu bolest”, rekao je dr Zoran Gojković, pokrajinski sekretar za zdravstvo i član Kriznog štaba u borbi protiv koronavirusa.

On je najavio da će biti pokrenuta inicijativa da se građani više preorjentišu na fizičku aktivnost, kao što su to uradile neke druge zemlje, kao što je Velika Britanija.

“Gojaznost se može svrstati u dijagnozu. Radili smo na programskim aktivnostima u vezi sa usvajanjem zdravih stilova života da edukujemo mlade i starije, te kako da se prilagodi ishrana savremenom dobu. Naravno da ćemo i na dalje raditi na tome, upravo smo pričali da se u to uključe i prosveta i sportska udruženja, te da se na jedan ozbiljan način sugeriše koliko je to bitno i važno”, naglasio je Gojković.

Pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojović kaže da traganje za kontaktima zaraženih, poput aplikacije koja upozorava ukoliko se nađete u blizini zaraženog, veliki broj zemalja je već uradio aplikaciju, neki su pustili u probni rad, a neke zemlje čekaju.

“Mi u okviru Kriznog štaba imamo IT grupu koja radi na unapređenju softvera, ali i na razvoju aplikacije, tako da će uskoro naša šira javnost biti obaveštena o tome. Te aplikacije rade u zemljama Istočne Azije i pokazale su se kao veoma dobre, naročito što te zemlje imaju više iskustva sa koronom”, rekao je Gojković.

Gojković je objasnio i razliku između članova kriznog štaba-izabranih i angažovanih.

“Na početku krize je formiran medicinski krizni štab i krizni štab vezan za ekonomiju. U formalnom smislu to je radno telo vlade koje može da angažuje različita stručna lica koja će pomoći za ostvarivanje zadataka koji se nameću. Ovo što je izašlo u medijima to su izabrani članovi Kriznog štaba, ali postoji i veliki broj angažovanih članova Kriznog štaba ne samo medicinske struke, već i onih koji se bave socijalnom problematikom, naučnim radom i to je jedan respaktibilan broj stručnih ljudi koji pomažu radu kriznog štaba”, rekao je Gojković povodom medijskih izveštaja o angažovanim i izabranim članovima kriznog štaba.

Gojković: „Apsolutno se može podrediti trenutnom stanju Vučićava tvrdnja da će virus biti savladan“

Gojković je rekao i da se tvrdnja predsednika Srbije Aleksandra Vučića izrečena 12. jula, da će virus biti „savladan u Srbiji u sledećih 20 dana“, apsolutno može podrediti trenutnom epidemiološkom stanju u Srbiji.

„Aleksandar Vučić želi da se što pre situacija dovede u optimalan nivo. Mi smo krajem jula imali nešto za što smo očekivali da će biti potrebno dve do tri nedelje aktivnih mera, i za to smo uveli mere u periodu između 5. i 10. jula“, rekao je Gojković.

Direktorka “Batuta”: “Nemam saznanja o potpisanim ugovorima o vakcini…”

“U ovom trenutku ne mogu reći da imam saznanja o potpisanim ugovorima o vakcini protiv kovid-19, na to će odgovoriti krizni štab i vlada. Mi kao država jesmo zainteresovani i ta potreba se u više navrata razmatrala. Vakcina je za sada jedini način da se pored preležanog virusa izborimo protiv pandemije. Mi smo deo sveta i potrudićemo se da dopremo do vakcine kada ona bude bila tu”, rekla je dr Verica Jovanović, direktorka Instituta “Batut”.

Dodala je da je to je posao onog ko nabavlja vakcine i to je u Srbiji RFZO.

“To je proces koji prilično dugo traje. Obavlja se godinu dana unapred u nekim zemljama i do tri, četiri godine unapred”, objasnila je.

“Vakcine još uvek nema. Mi možemo samo da pratimo i stanemo među prvima u red i država će na tome aktivno raditi da dobijemo vakcinu koja je bezbedna i odgovara svim normativima koje odobri Agencija za lekove i naši lekari koji na tome rade”, rekao je Zoran Gojković, pokrajinski sekretar za zdravstvo.

Dr Srđa Janković: “Virus može da se ugasi, nedelje su u pitanju. To opet zavisi koliko smo svi zajedno revnosni…”

Konačno je broj novozaraženih od koronavirusa u jednom danu pao ispod 400. Ipak, broj umrlih u jednom danu ne pada ispod osam, a klinička slika mlađih pacijenata je srednje teška i teška. Imuolog Srđa Janković i član Kriznog štaba kaže da još uvek postoji potencijal da se situacija kako poboljšava, tako i pogoršava, to zavisi od toga kako nastavimo da sprovodimo ove protivpandemijske mere.

“Virus može da se ugasi, nedelje su u pitanju. Ako govorimo o tome kao o nečemu što ide samo od sebe svojim tokom jako bismo pogrešili, to opet zavisi koliko smo svi zajedno revnosni da do kraja sprovedemo ove mere. Epidemijski talas sam od sebe proći neće. Vrlo smo daleko od praga kolektivnog imuniteta koji bi mogao da nas zaštiti bez naše prevencije zaražavanja”, kaže dr Janković za TV Prva, prenosi B92.

To što se trenutno više pacijenata otpušta nego što se prima, je, kako smatra, uslovan znak da je najgore prošlo jer tok pandemije oscilira, dolazi u talasima.

Doktor insistira na tome da je okosnica strategije da se što manje ljudi zarazi, dakle da sprečavamo prenošenje virusa sa osobe na osobu. Nošenje maski u načelu važi i za decu.

Kad je vakcina u pitanju kaže:

“Pre sledeće godine nije realna masovnija upotreba vakcina i to pod uslovom da neka od ovih koje su prednjačile zaista i prikupi dokaze o delotvornosti i bezbednosti”.

Dr Radovanović: “Rizik od zaražavanja u Srbiji je najviši u Evropi, mi imamo najintenzivnije od četiri stepena transmisije virusa”

Kakva je epidemiološka slika Srbije, na osnovu kojih podataka se sagledava i kako se ocenjuje delotvornost sprovedenih mera? Neki epidemiolozi kažu da je nemoguće verovati zvaničnoj statistici zbog čega je teško suditi o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, piše Danas.

“To što se prikazuje kao zvanična statistika je netačno i to je svima jasno. Pouzdaniji pokazatelji su podaci iz kovid ambulanti koji govore da je procenat pozitivnih u pojedinim mestima mnogo veći od zvaničnih brojeva. Ja ne mogu da sudim o zahvaćenost ali je jasno da je bolest uzela maha jer dok nisu prošli izbori ništa nije preuzimano. Mi imamo najintenzivnije od četiri stepena transmisije virusa a rizik od zaražavanja u Srbiji je verovatno najviši u Evropi”, kaže za Danas epidemiolog dr Zoran Radovanović.

Odgovarajući na pitanje šta preostaje da se radi u trenutnoj situaciji, Radovanović kaže – sprovođenje postojećih mera apostrofirajući da nam je potreban i rigorozan nadzor.

“Na jednoj strani moraju se sprovoditi mere individualne zaštite a na drugoj, potreban je mnogo veći nadzor. Istovremeno, iako većina ne zna da kaže gde se zarazila, tamo gde je to moguće treba pratiti kontakte i stavljati ih u izolaciju. Neophodno je kontrolisati kako se mere sprovode i ako treba primeniti kazne”, kaže dr Rdaovanović, dodajući da se za nekoliko nedelja očekuje da dođe do pada broja zaraženih i relativne stabilizacije ali da ćemo videti šta će nam jesen doneti.

Dr Kon: “Brojevi su značajni za praćenje širenja zaraze, ali je nemoguće da budu potpuno tačni”

Član Kriznog štaba i epidemiolog dr Predrag Kon rekao je da su brojevi značajni za praćenje trendova širenja zaraze, ali da je gotovo nemoguće da budu potpuno tačni. Dodao je i da broj ljudi koji se leče kod kuće zavisi od izvora od kojeg se dobijaju podaci, prenosi RTS.

Dr Kon je rekao da je i tokom pandemije svinjskog gripa 2009. godine postojalo neslaganje između onoga o čemu se govorilo kao slučajevima, zbog toga što su se beležili samo laboratorijski potvrđeni slučajevi.

“Tada nije bilo ovakvih mogućnosti, kao što je sada slučaj. Dakle, tada je bilo neuporedivo više obolelih i preminulih nego što se bilo prijavljivalo”, rekao je dr Kon tokom gostovanja u Jutarnjem programu.

Ipak, dr Kon je napomenuo da su te cifre vrlo jasni pokazatelji stanja, a da je neprihvatljivo da mediji istražuju pojedince, što je, kako je rekao, njegovo mišljenje.

Dodao je da su brojevi značajni zbog toga što se na taj način prate trendovi, ali i i da je gotovo nemoguće da budu totalno tačni.

“Sa ovom tehnologijom oni se približavaju mogućnosti da budu u realnom vremenu potpuno tačni. U pandemiji svinjskog gripa je bilo svega između 18 i 19 hiljada potvrđenih slučajeva, na kraju se svodi da je broj onih koji su umrli između 250 i 500 hiljada. To su ogromne razlike”, naveo je Kon.

Istakao je da broj ljudi koji se leče kod kuće zavisi od izvora podataka.

“Ono što je izvor podataka za ono što se objavljuje je kovid baza, gde svaki lekar ili svako ko ubacuje pod nazdorom lekara, na preko 200 zdravstvenih ustanova u Srbiji, ubacuje da li je to prvi pozitivni rezultat ili nije”, naveo je dr Kon.

Dodao je da se veliki broj ponovljenih i kontrolnih testova ne ubraja u kovid pozitivne slučajeve.

“Ponovo sve zavisi od samog izvora. Drugi izvor je neposredni podaci iz kovid ambulanti i oni su neprikosnoveni. Imate broj onih koji se jave, broj pregleda, pa posle se takvi upućuju kao sumnja na kovid, i to je treći broj, na pi-si-ar test. Problem je što su ti rezultati kasnili nakon sedam do osam dana. Sada je to na dva do tri dana, po izjavi koju sam čuo”, kazao je dr Kon.

Kragujevac i dalje u crvenoj zoni: “Dnevno pregledamo do 160”

Od početka sedmice u kovid ambulanti u Kragujevcu dnevno se u proseku javlja od 150 do 160 ljudi, što je manje nego pre nedelju dana kad se u ambulanti dnevno pregledalo od 160 do 250 ljudi, saopštila je portparolka Doma zdravlja Danijela Petrović.

“Iako je malo manje pacijenata, i dalje se nalazimo u takozvanoj crvenoj zoni, a za ulazak u zelenu potrebno je da broj pregleda bude ispod 30 dnevno”, rekla je Petrović za agenciju Beta.

Ona je , takođe, izjavlija da među pacijentima koji dolaze u ambulantu najviše ima onih koji se javljaju prvi put, jer imaju simptome slične kovid infekciji, dok je manji broj onih koji dolaze na retestiranje.

Ambulanta za febrilna stanja i respiratorne infekcije kragujevačkog Doma zdravlja koja se nalazi u zgradi ATD-a radi svakoga dana od 7 do 22 časa.

Petrović je dodala da se radi u dve smene i u svakoj je angažovano po pet ekipa zdravstvenih radnika.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje u Kragujevcu, od subote su u tom gradu registrovana 164 nova slučaja koronavirusa.

Epidemiolog: Ukinuti kontrolni PCR test posle 14 dana za lakše slučajeve koronavirusa

Epidemiolog Radovan Čekanac, član Štaba za vanredne situacije u Kraljevu, smatra da za obolele od koronavirusa sa lakšom kliničkom slikom treba ukinuti kontrolni PCR test posle propisanih 14 dana, jer oni posle dve nedelje “ne predstavljaju maltene nikakvu opasnost, i u rangu su asimptomatskih slučajeva”, prenosi N1.

“Na taj način bismo mogli da uštedimo i kadrovske i materijalneresurse, a opet, s druge strane, imali bismo bolji podatak novoregistrovanih slučajeva, brže bi nam stizali uzorci i mogli bismo bolje i pravovremeno da procenjujemo epidemiološku situaciju”, ocenio je Čekanac.

Dodao je da je dovoljan lekarski kontrolni pregled kod “lica sa lakšom kliničkom slikom, koja se nalaze u samoizolaciji”. 

“Ali zadržao bih testiranje hospitalizovanih teških bolesnika. Jedan od uslova za njihov otpust iz bolnice bio bi negativan PCR test”, rekao je Čekanac u N1 Studio Live. 

On je pojasnio da kada kaže kontrolni lekarski pregled misli na klinički nalaz.

“Ako se pacijent dobro oseća, nema nikakvih problema, krvna slika je u redu, najčešće ti lakši ne osećaju simptome nakon par dana. I ako dolazi do zaražavanja u porodici, prvo bih se vratio na mere samoizolacije. Mnogi ih ne poštuju, ne samo u kućnim uslovima, nego su primećeni da se šetaju po gradu”, kaže Čekanac.

Istakao je da “praktično posle 14 dana ti zaraženi ne predstavljaju nikakav rizik za dalje zaražavanje, a nakon tri nedelje zanačajno se smanjuje broj tih testiranih koji su pozitivni”.

“Imamo slučajeve da se do šest-sedam nedelja zadržava pozitivan nalaz, ali smatram da te osobe nemaju razloga za brigu, posebno ako nemaju nikakve simptome”, ocenio je epidemiolog.

On je ukazao da i negativni pacijenti treba da se pridržavaju svih mera, “jer imamo slučajeve da smo nakon šest-sedam nedelja zabeležili ponovna oboljevanja”.

Upozorio je da na teritoriji Kraljeva ima između pet i deset puta više asimptomatskih slučajeva od registrovanih.

“Ako danas imamo 1.100 zaraženih, ja množim sa osam, to je onda oko devet hiljada. Ako uzmemo u obzir da Kraljevo ima 126.000 stanovnika, prokuženost je oko 8,5 odsto.

Rekao je i da bi voleo da čuje i mišljenje svojih kolega o svojoj teoriji, ali i da bi “voleo da metodom slučajnog uzorka, ode u grad i testira 100 mladih”, ukazujući da bi sigurno među njima pronašao 15-20 asimptomatskih slučajeva.

Istakao je da su mladi u najvećem riziku zbog “slobodnijeg ponašanja”.

“Mnogi su čuli za bolest infektivna mononukleoza – bolest dubokog poljupca. Mislim da je to način na koji se najčešće prenosi korona kod mladih”, rekao je Čekanac.

Prema podacima Zavoda za javno zdravlje, u Kraljevu je danas od ukupnog broja testiranih, polovina opet bila pozitivna, iako je taj broj u prethodna dva dana bio nešto manji.

Kako je naveo dopisnik N1 iz Kraljeva ono što u predstojećem periodu može predstavljati problem je što Veterinarski institut iz Kraljeva više ne radi analize, već ih radi laboratorija u Batajnici.

On navodi da nema informacije zašto je došlo do tog zastoja, ali da je Štab za vanredne situacije u Kraljevu saopštio da je to privremeni zastoj zbog materijala koji su potrebni da bi se uradile analize.

https://www.nstore.rs/product/godisnja-pretplata-na-magazin-nedeljnik/

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.