PEKING – Tereza Su želi da jednog dana ima bebu. Poput mnogih drugih žena, nada se da će zamrznuti jajne ćelije dok zarađuje i štedi novac za budućnost. Kina, međutim, ne dozvoljava neudatim ženama da se podvrgnu ovoj proceduri.

Tereza, slobodna urednica, odlučila je da pokrene prvi pravni spor u Kini zbog zakona koji zamrzavanje jajnih ćelija dopušta samo bračnim parovima.

“Što više mislim o tome, to je nepravednije”, kaže ona. “Osećam se kao da moje pravo na izbor uvek određuju drugi.”

Lekar u ginekološkoj bolnici rekao je 31-godišnjoj Terezi da su njene jajne ćelije zdrave i da bi, umesto da ih zamrzava, trebalo da se brzo uda i rodi decu. Ona je tužila ustanovu pod obrazloženjem da je nepoštovanje njenog prava na lečenje praktično diskriminacija neudatih žena.

Ovaj problem dotiče se pitanja sa mnogo dalekosežnijim društvenim i demografskim implikacijama: da li neudate žene u Kini imaju reproduktivna prava?

Vlasti su decenijama negovale ideju da muškarci imaju centralnu ulogu u tradicionalnoj porodičnoj jedinici koja se smatra temeljom društva i da neudate žene ne bi trebalo ohrabrivati da same odgajaju decu.

Potražnja za reproduktivnom tehnologijom, sa druge strane, odražava širu sliku. Žene odlažu brak ili se, u nekim slučajevima, nikada ne udaju.

Sud u Pekingu je u decembru održao saslušanje u slučaju Tereze Su protiv Ginekološko-akušerske bolnice u Pekingu. Čao Vej, portparol bolnice, rekao je da je suđenje odloženo do daljeg.

Zabrana ovakvih procedura za neudate žene u Kini primorala je mnoge da pomoć potraže u inostranstvu i za to plate desetine hiljada dolara. Zamrzavanje jajnih ćelija postalo je tema nacionalne debate pošto je glumica Su Đinglej 2015. saopštila da je zamrzla svoje ćelije u SAD.

Aktivisti su apelovali na zakonodavce da ponište zakon, a nadaju se da će se o tome diskutovati na predstojećem nacionalnom kongresu u martu.

“Neudate žene trebalo bi da imaju pravo da budu majke”, kaže Cong Jali, profesor medicinske etike na Univerzitetu u Pekingu. “Pravo na reprodukciju je osnovno ljudsko pravo. Ne bi trebalo da bude uslovljeno brakom.”

Ovakva ograničenja plod su decenija vladavine sa ciljem da se kontroliše rast stanovništva. Čak i udate žene nailaze na prepreke u pokušajima da zamrznu jajne ćelije: moraju da imaju dozvolu da nose dete i dokažu da su neplodne ili da su podvrgnute tretmanima koji bi mogli da naškode plodnosti.

Tereza Su tvrdi da muškarci mogu da zamrznu spermu bez ikakvih uslova. Za nju pravo da zamrzne jajne ćelije nije samo pitanje jednakosti; ona to vidi kao polisu osiguranja za budućnost. Želi da ima decu koja će o njoj brinuti kada ostari.

Li Džun, šangajska advokatica, kaže da je Tereza Su hrabra zato što osporava zakon.

“Svi znamo sa kakvim se pritiscima sada suočava naše stanovništvo”, kazala je Li Džun. “Zato je nedopustivo držati se zastarele prakse.”

Pišu SUI-LI VI i ELZI ČEN

© 2019 The New York Times

Komentara

  1. Šumadinac
    17. februara 2020. 08:56

    Iz ove žene izbija sebičluk na sve strane. Ona bi dete, a ne bi brak. Ona i dete hoće ne da bi pružila bezuslivnu ljubav, već da bi sebe obezbedila pod starost. Hoće samo da uzima a ne želi ništa da pruži. Neko bi trebalo da joj objasni da su ljudi slobodni i da njeno potencijalno buduće dete nije dužno njoj da bude rob pod starost. Taj moment - "traži sve a ne pruža ništa" me podseća na mnoge žene ovde.

    1. Miki
      26. februara 2020. 09:53

      Dati dete ovoj ludači znači ,znači ubiti dete u startu

  2. VV
    18. februara 2020. 11:35

    A imam li ja pravo na dete, kao neozenjen?

Ostavite odgovor na VV Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.