U jednoj pećini na Filipinima, naučnici su otkrili novu granu porodičnog stabla čovečanstva.

Pre najmanje 50.000 godina, izumrla ljudska vrsta živela je na području današnjeg ostrva Luzon, saopštili su istraživači u aprilu. Moguće je da je Homo luzonensis, kako naučnici nazivaju tu vrstu, bio visok manje od jednog metra.

Ovo otkriće nadovezuje se na sve kompleksniju priču o evoluciji čovečanstva. Ona nije bila tako jednostavna kako se nekada mislilo, već je podrazumevala mnogo čudnovatih oblika dok nismo postali ovo što smo danas. Naša vrsta, Homo sapiens, sada naseljava čitav svet.

„Što više fosila pronalazimo u zemlji, sve smo svesniji toga da varijacije našeg izgleda u prošlosti umnogome prevazilaze ono što danas vidimo kod nas“, kaže Metju Tokeri, paleoantropolog sa Univerziteta Lejkhed u Kanadi, koji nije učestvovao u ovom istraživanju.

Početkom dvehiljaditih, Armand Salvador Mihares, diplomac sa Univerziteta na Filipinima, radio je na iskopinama u pećini Kalao na Luzonu, pokušavajući da pronađe tragove prvih poljoprivrednika na Filipinima. A onda je odlučio da kopa malo dublje.

Istraživači na indonežanskom ostrvu Flores pronašli su kosti jedne čovekolike vrste stare oko 60.000 godina. Naučnici su ga nazvali Homo floresiensis.

U nekim aspektima je ličio na nas, ali je Homo floresiensis više podsećao na druge hominine (termin koji naučnici sada koriste za moderne ljude i druge vrste koje pripadaju našem rodu, Homo). Homo floresiensis pravio je oruđe od kamena, na primer. Ali odrasli su dostizali visinu od samo jednog metra i imali veoma male mozgove. Ova čudna kombinacija izazvala je polemike o tome ko su, tačno, njihovi preci.

Najstariji fosili hominina koji datiraju iz perioda pre više od šest miliona godina pronađeni su u Africi.

Milionima godina hominini su bili niski dvonožni majmuni malih mozgova.

Pre oko 2,5 miliona godina, međutim, jedan rod afričkih hominina počeo je da evoluira i razvija nove karakteristike – spljoštenije lice, veći mozak i dobijanje na visini, između ostalog. Ovi hominini su prvi poznati pripadnici našeg roda Homo.

Prvi fosili Homoa izvan Afrike pojavili su se kasnije, pre oko 1,8 miliona godina. Jedna od nastalih vrsta bio je Homo erectus koji je naselio istok i jugoistok Azije. Najmlađi fosili Homo erectusa, otkriveni u Indoneziji, stari su tek 143.000 godina.

Naš rod nastavljao je da evoluira u Africi. Homo sapiens se pojavio. Pre oko 50.000 godina, stigli smo u Australiju. (Neki istraživači smatraju da se to dogodilo pre 65.000 godina.)

Jedna hipoteza pretpostavlja da je Homo floresiensis nastao od Homo erectusa. Da li su se hominini domogli i Luzona, kao i Floresa?

„To me je inspirisalo da tražim dalje i kopam dublje“, kaže dr Mihares, sada profesor na Filipinskom univerzitetu.

On se 2007. godine vratio u pećinu Kalao. Dok je njegova ekipa kopala, naišla je na kosti.

Kada je Filip Pajper, arheolog sa Filipinskog univerziteta, kasnije sortirao pronađene kosti, primetio je da jedna od njih podseća na malo ljudsko stopalo.

U sledećem kopanju 2011. godine dr Mihares je pronašao još čovekolikih fosila, među kojima su se nalazili zubi, delovi butne kosti, ali i kosti ruku.

Njegov tim je 2015. godine otkrio još dva kutnjaka stara najmanje 50.000 godina. Fosili su poticali od tri jedinke.

Mihares i njegove kolege zaključili su da svi dokazi upućuju na postojanje nove vrste roda Homo.

Homo erectus bi mogao da bude predak hominina na Floresu i Luzonu – a na ostrva je možda dospeo za vreme oluja. Čak postoji mogućnost da je Homo luzonensis nastao od hominina koji su na Luzon došli hiljadama godina ranije.

Prošle godine je još jedan tim istraživača u drugoj pećini na Luzonu pronašao kosti iskasapljenog nosoroga. Pored kostiju pronađeno je oruđe staro 700.000 godina.

Ova dva istraživanja u najmanju ruku ukazuju da su na Luzonu hominini živeli pre 700.000 godina, ali i pre 50.000. Pitanje je da li su oni pripadali istom rodu.

„Mislim da je vrlo verovatno da jesu“, kaže Gert van den Berg, arheolog sa Univerziteta Volongong u Australiji i koautor prošlogodišnjeg istraživanja. Tokom narednih nekoliko stotina hiljada godina, smatra Berg, Homo erectus se smanjio kako bi se prilagodio životu na Luzonu.

Dr Tokeri nije saglasan sa ovom interpretacijom. „Ne verujem u to da je reč o minijaturnom Homo erectusu“, kaže on.

On smatra da su mali ostrvski hominini imali jednako male pretke – možda male hominine u Africi koji su naselili Aziju i tako stigli do Floresa i Luzona, u potrazi za skloništem od većih hominina.

„Ali to svejedno navodi na pitanje da li, ukoliko pronalazimo te ostatke tamo, nekakvih tragova ima i u drugim delovima kontinenta.“

© 2019 The New York Times

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.