Malo ko može da ostane ravnodušan kada vidi kakav je bio ugled Tita i njegove zemlje. Iznad niskog profila postjugoslovenskih državnika kojima dele packe treći sekretari luksemburških ministarstava, uzdiže se zaista divovska Titova senka. Ima i učitavanja mitova o Titu, od kojih su najvažniji sledeći: nepogrešivi i neustrašivi borac za slobodu koji se suprotstavio svetskim moćnicima i pobedio ih, koji je kao pravedan vladar uspostavio slogu i blagostanje svojih podanika. Propagandisti titoizma bi bili presrećni da vide kako je njegov lik u delu kolektivnog sećanja i masovne kulture prevazišao njegovu stvarnu istorijsku ličnost i postao mitska suprotnost bedi i nevoljama današnjice.

Da li su mu okolnosti išle naruku? Preveliki je broj iskorištenih prilika da bi se njegova karijera pripisala samo sreći ili sudbini. Tito je bio od onih retkih ljudi koji su znali da osete odakle duva vetar sudbine, da se dobro postave i da brod svoje karijere, a bogami i države, usmere i vode na pravu stranu.

Da li mu je srećni slučaj pomogao da preživi čistke jugoslovenskih komunista u Moskvi? Tačno je da je pisao negativne karakteristike za drugove koji su pali u čistkama, ali to su revnosno činili svi saradnici Kominterne. Tri brata Vujović su klevetali pred NKVD-om jedan drugog, pa su sva trojica streljani. Sami tvorci sistema gulaga su uglavnom i sami završavali u logorima. Jagoda je organizovao prve čistke, njega je počistio Ježov, a Ježova Berija.

Kada je Tito poveo komuniste u ustanak, niko nije mogao znati da će jedna od najpropalijih komunističkih partija postati jezgro najuspešnije gerile u Evropi. Zatim je postao jedini vođa revolucije koji je priznanje velikih sila dobio skoro istog dana kada je zasnovao revolucionarnu vladu.

Zasedanje AVNOJ-a u Jajcu je zakazano nekoliko dana pre prve savezničke konferencije u Teheranu. Na iznenađenje samog Staljina, Čerčil i Ruzvelt su se složili da su partizani nosioci otpora u Jugoslaviji. Onda je doživeo da Sovjeti uđu u Jugoslaviju i tako olakšaju put na vlast svom najvernijem učeniku. A potom je usledio neverovatan zaokret, moguć samo u kratkovečnom vremenskom portalu koji se otvorio na samom početku Hladnog rata. Posle komunističkog puča u Čehoslovačkoj i blokade Berlina, Staljin je počeo da uvodi čvrsti red u svoj tabor. Zasmetala mu je prevelika ambicija Tita, za koga je narod pevao „Drug je Tito zaslužio Balkan cio i Evrope jedan dio“. Tito je ne pitajući Moskvu počeo da uključuje Albaniju u svoju državu, a sa Dimitrovom se već dogovorio oko neke vrste bugarsko-jugoslovenske unije.



*IZ VELIKOG ESEJA PREDRAGA MARKOVIĆA U NOVOM NEDELJNIKU. POVOD – 40 GODINA OD SMRTI JOSIPA BROZA

U prvomajskom broju Nedeljnika koji je zbog policijskog časa na kioscima već od srede 29. aprila, pročitajte veliki esej jednog od najpoznatijih srpskih istoričara Predraga Markovića o Titovom nasleđu, a povodom četiri decenije od smrti doživotnog predsednika SFRJ… Dolazak na vlast, revolucija, samoupravljanje, nostalgija, zaostavština, mit…

Digitalno izdanje Nedeljnika dostupno je na nstore.rs

https://www.nstore.rs/product/nedeljnik-pretplata-na-elektronsko-izdanje-za-inostranstvo/



Komentara

  1. СОСА
    2. maja 2020. 18:42

    Невиђени перфидни манипулатор.

  2. Vojvoda Djujic
    4. maja 2020. 07:45

    Manipulator koji je Srbe i Srbiju zavio u crno, a kada se tome doda da su mu saradnici bili vecinom Srbi pokazuje koliku je moc propagande, manipulacije ljudima i sve sto uz to ide posjedovao. I sto je jos tragicnije Srbi ga i dan danas slave. Ne svi, ali veliki dio.

  3. Kostimografija nije odgovarala ulozi koju je glumio.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.