Kao i svaki osmogodišnjak današnjice, ovaj dečak je voleo da igra igrice i skrola TikTok. Njegovi roditelji, koji su inače studirali u Americi, imali su potpuno drugačije ambicije i snove za njega. Potpuno drugačije od religioznog poziva…

Umesto toga, njihov sin se našao između Dalaj Lame i Komunističke partije Kine, između dve sukobljene vatre, a uz redovno obrazovanje bio je primoran da počne sa napornim i obimnim religioznim obukama, piše The New York Times.

EPA/HOW HWEE YOUNG

Njegov život se iz korena promenio onog dana kada ga je otac doveo u manastir, u glavnom gradu Ulan Bator, koji je poznat po visokoj i pozlaćenoj statui Bude. Zajedno sa bratom blizancem, i još sedam dečaka, ušao je u prostoriju, gde su uradili „tajni test“.

Pred decu je stavljen sto posut religioznim predmetima. Neki od njih nisu želeli da se pomere ni korak dalje od svojih roditelja, a druge su privukli šareni slatkiši. A ovaj dečak, A. Altanar, bio je poseban.

Odabrao je nekoliko perli i stavio ih oko vrata, dodirnuo zvono za meditaciju i otišao u drugu sobu, gde je veselo seo u krilo jednog monaha.

„Ovo je bio jasan znak, samo smo se pogledali i nije bilo potrebno da izgovorimo nijednu reč“, rekao je teolog koji je posmatrao dečaka zajedno sa još dva monaha.

I, deseta reinkarnacija Bogda, jedne od tri najvažnije ličnosti u tibetanskom budizmu i dugovnog vođe Mongolije, je bila pronađena. To je bio povod za veliko slavlje.

Sledećih sedam godina, monasi su držali u tajnosti identitet Bogda, sve dok u martu ove godine, Dalaj Lama nije predstavio dečaka na svečanoj ceremoniji u Indiji, pred gomilom vernika. Sićušan, obučen u tradicionalnu mongolsku haljinu, kestenjaste boje, privljačio je hiljade pogleda.

Šta Mongolima predstavlja „Bogd“?

Bogd je simbol mongolskog identiteta, položaj koji datira skoro 400 godina, još od potomaka mongolskog cara Kublaj Kana, koji je prihvatio tibetanski budizam, i proširio ga po Kini i drugim osvojenim zemljama.

Početkom 20. veka, Bogd je bio teokratski vladar Mongolije, kojeg je narod poštovao i uzdizao kao boga-kralja.

Danas ta titula krasi i nazive banaka, zanatskih radnji i salona automobila, a kada neko kine, Mongoli mu kažu „Bogd te blagoslovio“.

Ko će biti Bogd, osetljivo je pitanje kako za Mongoliju, tako i za Kinu i Tibet. Komunistička partija Kine se trudi da potvrdi svoju vlast nad tibetanskim budizmom, čak van granica Kine, i to je sve deo njihove dugoročne kampanje i napora da se kontroliše Tibet.

Dalaj Lamu (88), koji je još kao mladić pobegao iz Tibeta, još 1959. godine, Kina smatra neprijateljem. On od tada živi u izgnanstvu, u Indiji. A, iako je zvanično ateistička, komunistička partija tvrdi da samo ona može da imenuje reinkarnaciju Bogda i ostalih visokih lama.

Nakon što je poslednji Bogd umro 2012. godine, postojala je zabrinutost i strah da bi Kina mogla da nametne svoj izbor, ili da bar utiče na izbor novog Bogda. Kina je 1995. godine kidnapovala dečaka kojeg je Dalaj Lama nazvao Pančen Lama.

A kada se ove godine Dalaj Lama pojavio sa A. Altanarom u javnosti, izgledalo je to kao veliki prkos Pekingu, znalo se da je od sada ovaj dečak zadužen da brani mongolski budizam od kineskog pritiska, a na neki način je to dužnost i njegovog brata blizanca.

Da bi se zaštitio od obožavalaca, ili gorih stvari koje mogu da se dese, ni Dalaj Lama, a ni dečakovi roditelji nisu rekli koji dečak od dvojice blizanaca je izabran za Bogda, a obojica, potpuno identični, uvek se zajedno pojavljuju u javnosti.

Nada u preporod vere

Kada su teolog i monasi iz manastira Gandan u Ulan Batoru krenuli u potragu za novim Bogdom, mislili su da će „proces reinkarnacije“ trajati u nedogled. Morali su da konsultuju stare verske tekstove iz Nacionalniog arhiva, ali i stručnjake koji sarađuju sa Dalaj Lamom u Indiji.

Njihov tim je ispisao listu od 80.000 imena dečaka koji su rođeni u Ulan Batoru 2014. i 2015. godine. Sprovodili su mistične i astrološke obrede kako bi suzili izbor, i na kraju, kada su došli do njih 11, dečaci su pozvani na tajni test, a odazvalo se samo 9 porodica.

A. Altanar je odabrao ogrlice i zvono koje su pripadale Devetom Bogdu, a monah u čije krilo je seo, bio je pomoćnik istog Bogda.

Prošlo je skoro 300 godina od kako je titula Bogda pripadala Mongolcu, nakon čega su se Mongoli potčinili kineskom carstvu Ćing, krajem 17. veka, a car je odlučio da se sve buduće reinkarnacije Bogda pronalaze na Tibetu, kako bi se sprečio mongolski ustanak.

Mongoli su dugo mislili da se linija Bogda završila Osmim, lamom koji je bio rodom iz Tibetana, koji je bio poštovan zbog proglašenja nezavisnosti od Kinga 1911. i koji je umro 1924. godine.

U Staljinovo doba komunistički vladari Mongolije proglasili su kraj loze Bogd, a narednih 70 godina socijalističke vladavine političari su potisnuli religiju, ubijali lame i monarhe, rušili hramove.

Posle mongolske demokratske revolucije 1990. godine, mnoge je zaprepastilo kada je Dalaj Lama saopštio da je 1936. godine četvorogodišnji dečak bio tajno imenovan za Devetog Bogda.

On i Dalaj Lama bili su prijatelji i zajedno su pobegli 1959. godine.

Godinama kasnije, uz podršku Dalaj Lame budizam je ponovo uspostavljen u Mongoliji. Stari manastiri su obnovljeni, a teolozi i verska lica izašli iz senke i tajnosti. Deveti Bogd se preselio u Mongoliju 2011. godine.

EPA/WALTER BIERI

Godinu dana kasnije je preminuo, a u testamentu napisao da želi da njegova reinkarnacija bude mongolska, a ne tibetanska.

Novoimenovani mongolski lama je utemeljio netrpeljivost između Kine i Dalaj Lame. Kako se Mongolija dosta oslanja na uvoz iz Kine, kada je 2016. godine Dalaj Lama posetio Mongoliju, gde je saopštio da izabran novi Bogd, Kina je odmah reagovala, zatvorivši svoje granice.

Život dečaka

Kada je porodicu dečaka A. Altanara pozvao tadašnji predsednik Mongolije Tsahia Elbegdorž, i saopštio im vesti da je njihov sin među odabranim kandidatima za novog Bogda, majka dečaka je otvoreno rekla da odbija taj predlog.

Roditelji su se nadali da će njihovi sinovi postati inženjeri i naslediti porodični biznis. „Rekli smo da je to nemoguće, naše dete je tada još bilo beba i nije bilo nikakvog upozorenja ni nagoveštaja da će se tako nešto desiti“, rekla je majka dečaka.

Zajedno sa suprugom, uputila je pismo Dečjem fondu UN apelujući za pomoć.

Porodica je požurila u Ulan Bator i molila monahe da nađu još jednog dečaka, na šta su oni odgovorili potvrdno, ali Dalaj Lama je rekao „ne“.

Otac nije želeo da okrene leđa svojoj zemlji i odbije da obnovi tako važnu stvar za mongolski narod i veru, a majka se plašila da ne prizove lošu karmu svojoj porodici, ako tibetanske budiste uskrati svetog vođe.

Na kraju su napravili kompromis i dogovorili se da monasi ne ograničavaju dečakovo redovno obrazovanje, kao i da kada napuni 18 godina ima pravo da sam odlluči da li želi da ostane Bogd.

Nije se samo njegov život promenio, i njegov brat blizanac mora pohađati istu versku obuku kao da je i on Bogd.

EPA/MICHAEL REYNOLDS

Čini se da dečaku nije teško palo to što sada živi u sasvim drugačijem svetu. Na javnim nastupima, gde ga je Dalaj Lama predstavio, dečak sedi mirno dok satima sluša obuke.

Jutro provodi u igri sa drugarima iz razreda, a popodne oblači tradicionalno mongolsko odelo i ide na versku obuku u manastiru Gandan. Pošto dosta vremena provodi sa monasima, njegova živahna dečja energija prerasla je u smirenost i zrelost.

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.