Kada se prehladimo, najčešće posežemo za vitaminima, što u voću, ali i u suplementima, kako bismo ojačali imunitet. Najčešće pominjani, svemoćni vitamin C, čini se kao magičan sastojak za sve viruse.
Ali, koliko je on efikasan kod prehlada i virusa?
Vitamin C ima mnogo koristi, ali istraživanja pokazuju da ljudi koji ga uzimaju imaju jednaku verovatnoću da dobiju kijavicu kao i oni koji ga ne uzimaju.
Zašto je važan C vitamin
„Vitamin C je važan za vaše zdravlje na mnogo načina“, kaže Danijel M. Dejvis, šef odeljenja za biološke nauke na Imperijal koledžu u Londonu, za Gardijan.
To je jak antioksidans koji pomaže u zaštiti ćelija od štetnih nestabilnih jedinjenja koja nastaju usled toksina i zagađenja. Pomaže telu da apsorbuje gvožđe, a koristi se i u proizvodnji kolagena.
„Ali ideja da će uzimanje visokih doza vitamina C – ili pijenje puno soka od pomorandže – sprečiti prehladu ili vam pomocći da se brže oporavite, jeste mit.“
Dejvis, autor knjige „Samoodbrana: Vodič za razbijanje mitova o imunološkom zdravlju“, objašnjava da popularno verovanje u moć vitamina C u borbi protiv prehlade opstaje više od 50 godina, „gotovo isključivo zahvaljujući evangelističkom stavu jednog čoveka: Lajnusa Polinga“.
Kako je mit stvoren
Dvostruki dobitnik Nobelove nagrade i jedan od najuticajnijih hemičara 20. veka, Poling je dao veliki doprinos našem razumevanju vitamina. Međutim, preuveličao je koristi vitamina C.
Polingova knjiga iz 1970. godine „Vitamin C i obična prehlada“ postala je bestseler, objašnjava Dejvis, izazvala je toliko veliku potražnju da su izgrađene fabrike kako bi se pratila proizvodnja suplemenata.
U stvari, istraživanja pokazuju da su ljudi koji uzimaju suplemente vitamina C podjednako skloni prehladi kao i oni koji ih ne uzimaju.
I dok suplementacija može malo smanjiti trajanje simptoma (za oko 8% kod odraslih), efekat je skroman.
„Takođe je teško protumačiti te podatke“, kaže Dejvis, „jer su ljudi koji redovno uzimaju visoke doze vitamina C često generalno svesniji zdravlja.“
D umesto C
Umesto toga, on preporučuje da se fokusirate na vitamin D ako želite da se borite protiv bolesti.
„Mnogo je jasnije utvrđeno da je važan za zdravlje imunog sistema“, kaže on.
Vitamin D je dostupan izlaganjem sunčevoj svetlosti između marta i oktobra, ali mnogi nacionalni centri za javna zdravlja sugerišu da bi ljudi tokom zime mogli da ga uzimaju kao dodatak ishrani.
Kako ga uzimati
Ako baš želite da uzimate vitamin C, onda je sasvim u redu unositi ga kroz voće, ujutru ili tokom dana, najbolje uz obrok kako bi se smanjila iritacija želuca (posebno kod onih sa osetljivim stomakom). Može da se podeli u dve doze. Uobičajena dnevna doza za odrasle je oko 75 do 100 mg, ali suplementi često imaju više (npr. 500 mg).
Veće doze nisu nužno korisnije ako nema posebne potrebe, ali kod prehlada se obično podižu na 200 do 500. Najviše ga ima u paprici, citrusima (pomorandža, limun, grejp), kivi, jagode, brokoli, karfiol, kelj, paradajz, spanać (vitamin je osetljiv na toplotu, pa ga ne treba termički obrađivati).
Najbolje je kombinovati ga sa cinkom (kraće zadržavanje simptoma) ili sa gvožđem (povećava njegovu apsorpciju).
