Bogatstvo Milana Stojadinovića pred Drugi svetski rat procenjivalo se na sedamsto miliona dinara, čime je važio za jednog od najbogatijih ljudi u zemlji. Uz istaknute političke funkcije koje je neprestano obavljao Stojadinović je tako, uz kraljevski dvor, bio najmoćnija ličnost u Jugoslaviji.

Njegov prijatelj i jedan od važnijih masona Đorđe Bodi iz zatvora u Nišu 1952. komunističkoj tajnoj policiji otkriva sve oko čuvene afere: „Dva odsto ratne štete“.

„Pošto Nemačka ni ekonomski ni finansijski nije mogla da plati saveznicima kao državama, naknadu za troškove rata i upropašćenog materijala, u Versaju je usvojeno rešenje koje priznaje samo naknadu štete privatnim licima, oštećenim građanima Francuske, Belgije, Srbije i Crne Gore. Ove odredbe Ugovora o miru izigrane su od Kraljevine SHS Zakonom o ratnoj šteti i obveznicama dva odsto rente ratne štete koje su glasile na ’donosioca’ i tako postale hartije od vrednosti vrlo pogodne za bankarsko-berzanske špekulacije i trgovačke transakcije.“

U Ugovoru o miru stajalo je precizno da se ratna šteta dosuđuje građanima tadašnje Kraljevine Srbije i Crne Gore u zlatnim francima (5,5 milijardi); međutim, stvorena Kraljevina SHS donosi Zakon o ratnoj šteti i obveznice dva odsto rente ratne štete, pa se pojavljuje kao poverilac za reparacije od Nemačke za šta nije imala aktivnu legitimaciju. Greška koalicione radikalsko-demokratske vlade iskorišćena je prvo od Nemačke kojoj je bilo u računu da plati reparacije u naturi (mašinama, starim materijalom itd.) a sebi da obnovi industriju modernim mašinama (sa jačim kapacitetom proizvodnje i savremenim izumima za vreme rata) i da se na lak način izvuče iz jedne teške obaveze Ugovora o miru…

*Iz knjige Veljka Lalića “Milan Stojadinović: Najveći ekonomski reformator ili profašistički premijer“ koja se dobija na poklon uz novi Nedeljnik koji na kioske dolazi u četvrtak 28. maja.

***

Nedeljnik čitaocima poklanja ediciju koja se čekala godinama. U našoj “letnjoj biblioteci” nalaze se priče o Titu (poklon uz prošli broj od 21. maja), Milanu Stojadinoviću (poklon uz novi broj od 28. maja), a u narednim nedeljama i knjige o Milovanu Đilasu, Aleksandru Rankoviću i Dragoljubu Draži Mihailoviću.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.