![](https://www.nedeljnik.rs/wp-content/uploads/2021/11/Bora-todorovic-imresizer.jpg)
„Neprijatelj je postao naše remek-delo“, stih iz pesme J. P. Vajta „Razmišljajući o neprijatelju“, postao je snažna metafora za opis odnosa između Irana i njegovih rivala u regionu i SAD. Ubistvo Kasema Sulejmanija, na prvi pogled, dobrodošlo je svim akterima u bliskoistočnoj drami. Režimu u Iranu bila je neophodna reakcija Sjedinjenih Država na seriju provokacija čiji je arhitekt upravo bio Sulejmani – pre svega napad na američku ambasadu u Bagdadu i američke vojne baze u regionu – kako bi neutralisali narastajuće nezadovoljstvo među građanima Irana zbog vrtoglavog pada životnog standarda i inflacije, piše Željko Pantelić, dopisnik Nedeljnika iz Rima, u velikoj spoljnopolitičkoj analizi aktuelnog sukoba Vašingtona i Teherana.
Strukture vlasti u Teheranu su sve više rahitične. Uterivanje srednjovekovnog islama građanima Irana sve češće se sprovodi uz pomoć ogoljene i brutalne sile. Državne kase su prazne, korupcija, lopovluk i javašluk su najrasprostranjeniji među onima kojima su usta puna Alaha i koji, kad god ne znaju šta da urade, prizivaju u pomoć Alaha i okrivljuju Ameriku, Jevreje, hrišćane a ponekad i sunite za svoju nesposobnost, aljkavost, ograničenost i greške. Deset miliona Iranaca živi u ekstremnoj bedi, dok je čak trideset miliona ispod praga siromaštva, što znači da je polovina stanovništva u svakodnevnoj borbi za puko preživljavanje. Širenje mržnje prema Americi i Izraelu i pumpanje vulgarnog nacionalizma može na neko vreme da anestezira mase, ali ne može da napuni stomake.
Američke sankcije Iranu su svakako doprinele da ekonomska situacija u nekadašnjoj Persiji postane gotovo nepodnošljiva. Međutim, bilo bi pogrešno pomisliti da su samo sankcije Donalda Trampa bacile na kolena čitav ekonomsko-socijalni sistem u Islamskoj Republici. Iransku ekonomiju mnogo više pogađaju endemska korupcija i finansiranje geopolitičkih ambicija iranskog režima od ponovnog uvođenja sankcija. S jedne strane, islamistička vlast je korumpirana do same srži, a s druge strane plaća previsoku cenu članstva u klubu tzv. regionalnih sila. Za kase Teherana finansiranje režima Bašara el Asada u Damasku, Hezbolaha u Libanu, Hamasa u Gazi i paramilitarnih snaga u Jemenu i u Iraku pogubno je opterećenje. Zato je i jedan od najčešćih slogana na protestima u novembru, kao i na prethodnim, bio protiv finansiranja geopolitičkih ambicija u Iraku, Siriji, Libanu i Jemenu dok građani Irana jedva sastavljaju kraj s krajem, inflacija galopira a nezaposlenost raste.
Celu analizu Željka Pantelića čitajte u novom Nedeljniku, koji je na svim kioscima od četvrtka, 9. januara. Digitalno izdanje dostupno je na Novinarnici.
![](https://www.nedeljnik.rs/wp-content/uploads/2020/01/N-01SPCmala-773x1024.jpg)
Uz prvi broj Nedeljnika koji izlazi ove godine svi čitaoci će na poklon dobiti knjigu o Dragutinu Dimitrijeviću Apisu i Crnoj ruci, tajanstvenoj organizaciji o kojoj su i danas podeljena mišljenja, baš kao i o glavnom njenom junaku čija se senka nadvijala nad Jugoslavijom između dva rata, iako je on izgubio život pre njenog formiranja.
![](https://www.nedeljnik.rs/wp-content/uploads/2020/01/02-SENKE-K1-K4.jpg)