
Kompanije Ziđin majning (Serbia Zijin Mining) i Sino-Zijin Resources osnovale su 6. decembra prošle godine preduzeće Malka Golaja Mining sa sedištem u Zaječaru.
Kako stoji u osnivačkom aktu u koji je Nedeljnik imao uvid, kao pretežna delatnost tog preduzeća upisana je „eksploatacija ruda ostalih crnih, obojenih i plemenitih metala“.
Osnivački kapital upisan je u ukupnoj vrednosti od 120.000 dinara, a na osnovu raspodele među partnerima, 95 odsto vlasništva u preduzeću Malka Golaja Mining ima Ziđin Majning, dok je suvlasnik sa pet odsto kapitala kineska kompanija Sino-Zijin Resources, koja je u okviru Ziđin grupe zadužena za geološka istraživanja.
„VISOKO KVALITETNO“ NALAZIŠTE BAKRA I ZLATA
Najmlađe Ziđinovo preduzeće u Srbiji nosi isto ime kao i lokacija Malka Golaja u blizini daleko poznatijeg rudnika zlata Čukaru Peki,
Podaci koje je Ziđin Majning objavio u okviru izveštaja o poslovanju za prošlu godinu, kažu da je upravo 2024. završeno preliminarno istraživanje „visoko-kvalitetnog ležišta bakra i zlata“ Malka Golaja, koje se nalazi u dubokom delu metalogenog pojasa Timoka,
„Prema izveštaju stručnjaka, ukupno identifikovane rezerve bakra iznose 2,81 milion tona sa prosečnim sadržajem od 1,87 odsto, dok rezerve zlata iznose 92 tone sa prosečnim sadržajem od 0,61 grama po toni sirove rude. Pored toga, ležište ostaje otvoreno na periferiji, što ukazuje na značajan potencijal za dalja geološka istraživanja“, ističe se u izveštaju Ziđin Majning za berzu u Hong Kongu, gde je ova grupacija listirana.
KAKVI SU PLANOVI ZIĐINA U SRBIJI ZA 2025. GODINU?
Ziđin majning u izveštaju o poslovanju ističe da poseduje dva svetski značajna nalazišta bakra u Srbiji – Rudnik bakra Čukaru Peki i Rudnik bakra Bor, sa ukupnim resursima od približno 34,08 miliona tona bakra i 916 tona zlata.
„Ova dva projekta zajedno čine drugog najvećeg proizvođača rudnog bakra u Evropi“, ocenjeno je u izveštaju za berzu u Hong Kongu.
U 2024. godini, kako je navedeno, ta dva rudnika proizveli su ukupno 292,9 hiljada tona rude bakra i 7,95 tona rude zlata.
„Za 2025. godinu planirana je proizvodnja od 290 hiljada tona rudnog bakra i sedam tona rudnog zlata.
„U donjoj zoni Rudnika bakra i zlata Čukaru Peki i Rudniku bakra Bor ubrzano se sprovode projekti modernizacije i proširenja, sa ciljem dostizanja ukupne godišnje proizvodnje od 450 hiljada tona bakra. Nakon završetka ovih projekata, očekuje se da će ova dva rudnika zajedno postati najveći proizvođač rudnog bakra u Evropi“, naveo je Ziđin majning u godišnjem izveštaju o poslovanju.
DUG PUT OD POTVRDE NALAZIŠTA DO RUDNIKA
Iako je Ziđin majning osnovao preduzeće Malka Golaja Mining sa delatnošću eksploatacije, to ne mora da znači da će ovo nalazište brzo prerasti u rudnik.
Predrag Mijatović, zamenik direktora Geološkog zavoda Srbije izjavio je za RTS da potvrda ležišta Malka Golaja u Srbiji ima veliki značaj, jer će povećati rezerve ovih sirovina i otvoriti mogućnost njihove dalje eksploatacije, te da će, s druge strane, doprineti povećanju zlatnih rezervi Srbije.
„U suštini ovo ležište, koje je potvrđeno je još ranijim geofizičkim radovima iz osamdesetih godina, obeleženo je kao prostor velikog novog ležištta, ista je situacija bila i sa prethodnim ležištem koje je otkriveno – Čukaru Peki“, dodao je Mijatović.
Rudnik Čukaru Peki otvoren je 2021., nakon više od 15 godina istraživanja i pripreme. Zato stručnjaci objašnjavaju da sada potvrđene rezerve na nalazištu Malka Golaja ne moraju biti i konačne, niti znači da će tu i biti rudnik.
„Od tih teorijskih rezervi do eksploatacije šta će se dobiti iz tog ležišta proći će duži vremenski period, a te tolike rezerve zlata, bakra i srebra, pitanje je da li se mogu izvaditi, pošto bi procenat iskorišćenja bio bi nešto više od 50 odsto“, objasnio je zamenik direktora Geološkog zavoda Srbije u izjavi za RTS.