Poslednji put kada smo se na ovom mestu „čuli“, bili smo zabrinuti i kako će se završiti godina i što, blagodareći blagdanskom dvobroju, Nedeljnik neće biti tu da izvesti. (Doduše, znali smo da je večno budni sajt Nedeljnik.rs, a da oni koji žele nešto više od informacije već dobro znaju za Velike priče).

Eh, džaba smo se jeli – negde oko Nove godine, ako ne računamo petarde, počelo je još jedno tihovanje. O tome kako umiru protesti, između ostalog, govori i Uroš Đurić, akter jednog od dva sjajna intervjua u ovom broju. Sabrali smo sve između dva izdanja, i naravno gledali unapred…

Pogledajte šta vas čeka u novom broju Nedeljnika

Pretplatite se na digitalno ili štampano izdanje

ĐURIĆ – Ova zemlja je suviše dugo zapuštena i prepuštena rudimentarnim oblicima odnosa baziranih na trgovini moćnika i preživljavanju eksploatisane većine. Stvarnost je uspešno fragmentisana, život se odvija u enklavama gde se niko ni sa kim ne dodiruje i tako je u kući, na poslu, u ekonomiji, politici, umetnosti, sve se odvija po nekoj inerciji i ljudi gledaju da se previše ne zameraju jedni drugima, ispričao je umetnik Uroš Đurić u velikom intervjuu za novi broj Nedeljnika.

LALIĆ – Poslednji put kada smo odbili da politički rešimo problem bilo je 1991. i sada sa setom možemo da se sećamo ponude Žaka Delora, nedavno preminulog predsednika Evropske komisije, od 5,5 milijardi hitne pomoći i ulasku Jugoslavije u EU kao 13. zemlje, piše glavni urednik Veljko Lalić u uvodniku prvog ovogodišnjeg broja Nedeljnika.

ŽELJKO IVANOVIĆ – Kroz životnu ispovest verovatno najuticajnijeg novinara iz Crne Gore – neko bi rekao poslednjeg „tog formata“ i poslednjeg izdanka jugoslovenske škole – pričamo priču o Crnoj Gori. I šire, naravno, o nama…

PANOVIĆ – Prava 1984. spada u one „zlatne godine“ terminalne faze Titolenda. Negde na pola puta od Titove smrti do Osme sednice srpskih komunista i pobede frakcije Slobodana Miloševića. To je bitna godina decenije paradoksa – „zlatnog vremena“ – stalne nestašice (struje, kafe, benzina, banana…) i otvaranja pitanja sudbine SFRJ nakon albanskih demonstracija na Kosovu 1981. godine. Velika analiza Zorana Panovića u novom Nedeljniku.

PANTELIĆ – Subotnji izbori na Tajvanu su prvi značajni u „superizbornoj“ 2024. godini i premijerna provera za otpornost liberalnih demokratija na autokratske viruse koji se šire iz Pekinga, Moskve, Teherana i Dohe. Pobeda Vilijama Laja značila bi da Tajvan nastavlja da jača svoje odnose sa SAD, Japanom, Južnom Korejom, Australijom i EU. Takva politika će neizbežno voditi u zaoštravanje odnosa sa Pekingom. Tajpej neće napraviti nijedan potez ka konkretnoj nezavisnosti, ali će nastaviti tzv. proces „desinizacije“ Tajvana. Velika spoljnopolitička analiza Željka Pantelića.

KAPITALIZAM – Stanje zdravlja američkog demokratskog kapitalizma mereno kvalitetom tržišne konkurencije je dobro. Zahvalnost za to duguje čvrstim temeljima. I on pati od nekih hroničnih bolesti, ali najveća opasnost je populizam koji donosi procvat burazerskog kapitalizma i povećanje vladine regulacije u privredi. Svaka godina populističke vladavine odnosi jedan odsto rasta, a 15 godina populističke vladavine košta 10 odsto BDP po glavi stanovnika. Donald Tramp i Berni Sanders – dva tela, jedan populista. Ko je bio prvi američki populista. Ekonomska analiza Miše Brkića u novom Nedeljniku.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.