
Skupštini Beograda predloženo uspostavljanje „integrisanog bezbednog sistema“ vrednog 81 milijardu dinara (oko 690 miliona evra) kroz model javno-privatnog partnerstva, ali podaci iz materijala za sednicu u petak kažu da bi grad uštedeo manje od 1 odsto u odnosu na to da sam realizuje ceo projekat.
šta piše u predlogu Sekretarijata?
Predlog projekta javno-privatnog partnerstva, koji je podneo Sekretarijat za poslove odbrane, vanrednih situacija i koordinaciju, predviđa uspostavljanje jedinstvenog bezbednosnog sistema na teritoriji Beograda u trajanju od 10 godina.
Predviđena je izgradnja 50 komunalno-bezbednosnih stanica, postavljanje sistema video-monitoringa sa inteligentnom video-analitikom, rekonstrukciju sistema za javno uzbunjivanje, nabavku 50 opremljenih patrolnih vozila, kao i neprekidno angažovanje približno 2.200 radnika.
Prema dokumentu, ukupna kapitalna investicija iznosi 12,23 milijardi dinara (oko 104 miliona evra), dok su prosečni godišnji operativni troškovi procenjeni na 6,6 milijradi dinara.
kako Beograd štedi manje od 1 odsto?
U okviru materijala za sednicu skupštine grada, koja je zakazana za petak, 24. jul, nalazi se i poređenje ukupnih troškova između modela javne nabavke i predloženog javno-privatnog partnerstva (JPP).
Ukoliko bi Beograd samostalno finansirao i upravljao ovim sistemom, ukupni nominalni odlivi iz budžeta tokom deset godina iznosili bi 81,74 milijardi dinara odnosno oko 696,2 miliona evra – tabela na strani 33).
S druge strane, kroz predloženi JPP model, ukupna naknada za dostupnost koju će Grad plaćati privatnom partneru fiksirana je na 81 milijardu dinara (oko 690 miliona evra ).
Razlika između ova dva modela iznosi tačno 743,12 miliona dinara ili oko 6,3 miliona evra. Kada se taj iznos stavi u odnos sa ukupnim budžetom projekta, dobija se nominalna ušteda od svega 0,917 odsto.
Zašto se predlaže model sa tako niskom uštedom?
Iako je nominalna ušteda manja od jednog procenta, obrađivači projekta u materijalu ističu da se glavna ekonomska opravdanost ne ogleda u smanjenju cene.
„Posmatrano sa stanovišta Javnog partnera (Beograda), predloženi model javno-privatnog partnerstva omogućava da se projekat realizuje bez potrebe za obezbeđivanjem značajnih inicijalnih budžetskih sredstava za investiciju, imajući u vidu da celokupno finansiranje… obezbeđuje Privatni partner. Na taj način izbegava se jednokratno budžetsko opterećenje, a troškovi realizacije projekta raspoređuju se tokom celog perioda trajanja“, stoji u dokumentaciji.
Pored toga, tradicionalni model javne nabavke ocenjen je kao nepovoljan jer bi grad morao samostalno da snosi rizike rasta cena, kvarova i tehnološkog zastarevanja opreme.
Sa druge strane, predloženi finansijski model predviđa stabilne i predvidive uslove za izabranog privatnog partnera.
Privatni partner bi, naime, uložio sopstvena sredstva u inicijalnu kapitalnu investiciju, ali će kroz fiksne naknade za dostupnost osigurati povraćaj investicije već u roku od približno tri godine, sotji u dokumentaciji.
reakcije na predlog
Predsednik Resornog odbora Narodnog pokreta Srbije (NPS) za privredu i preduzetništvo i gradski odbornik Nenad Baletić ocenio je danas da gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, projektom javno-privatnog partnerstva za uspostavljanje integrisanog bezbednosnog sistema u glavnom gradu, pokušava da formira „paralelne strukture“ u sektoru bezbednosti.
„Iako Beograd već ima policiju i Komunalnu miliciju Šapić pokušava da formira paralelne strukture u sektoru bezbednosti. Predloženi projekat predviđa da se privatnoj kompaniji povere poslovi koje Zakon o privatnom obezbeđenju izričito ne dozvoljava da obavljaju subjekti privatnog obezbeđenja i ne donosi nikakve uštede za Grad Beograd, a sama dokumentacija sadrži brojna unutrašnja neslaganja i neusklađenosti“, kazao je Baletić.
Direktor Centra za lokalnu samoupravu (CLS) Nikola Jovanović izjavio je ranije da o Predlogu javno-privatnog partnerstva za bezbednost u Beogradu nije bilo nikakve debate i da, prema Zakonu o glavnom gradu, Beograd nema ovlašćenja vezana za javnu bezbednost.
Finansijsko poređenje: javna nabavka vs. Javno-privatno partnerstvo (JPP)
| Finansijski parametar / Kategorija | Tradicionalni model (Samostalna realizacija) | JPP model (Predloženo partnerstvo) | Razlika za budžet Beograda |
|---|---|---|---|
| Početna investicija (CAPEX) | 12.230.217.000 RSD | 0 RSD | 12.230.217.000 RSD |
| Prosečni godišnji operativni troškovi (OPEX) | 6.559.044.468 RSD / godišnje | 0 RSD | Preneto na privatnog partnera |
| Ukupni nominalni odlivi (10 godina) | 81.743.125.528 RSD | 81.000.000.000 RSD | 743.125.528 RSD |
| Neto sadašnja vrednost (NSV) za Grad | Oko -51,75 milijardi RSD | +743.125.528 RSD | Pozitivna neto sadašnja vrednost |
| Procentualna ušteda za Grad | — | — | 0,917% |




