PRESEK – U Srbiji je od početka epidemije koronavirusa registrovano ukupno 29.890 slučaja zaraze, a od posledica infekcije ovim virusom preminulo je ukupno 681 osoba.

Prema poslednjem izveštaju Ministarstva zdravlja, juče u 15 časova, otkriveno je još 108 slučaja zaraze koronavirusom od testiranih 9.186, preminule su još 4 osobe, a na respiratorima se nalazi 64 pacijenta.

Epidemiolog Predrag Kon izjavio je da aktuelne protivepidemijske mere ne bi trebalo ukidati do polovine septembra.

“I dalje tako mislim, ali ne mogu da budem slep ili da ne čujem sve potrebe koje se upućuju i na Krizni štab i na one koje se bave ekonomskim pitanjima. Jasno je da bi bilo najbolje da se što manje stvaraju uslovi za prenos virusa, ali istovremeno ako izgubimo prihode, onda nismo ništa dobro uradili”, kazao je Kon za dnevnik “Blic”.

Rekao je da će se tek raspravljati o popuštanju mera i dodao da smatra da je sada važnije da počnu kulturni događaji, iako “postoje argumenti” da se pre toga produži radno vreme kafea – što je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

NE RAČUNAJTE NA KOLEKTIVNI IMUNITET – SZO je saopštila da čovečanstvo nije ni blizu toga da ima nivo imuniteta na koronavirus koji bi bio neophodan za sticanje imuniteta krda.

Imunitet krda obično se postiže vakcinacijom i većina naučnika procenjuje da najmanje 70 odsto populacije mora da ima antitela da bi se sprečila epidemija. Ipak neki stručnjaci sugerisali su da bi zaštitan efekat dalo i ako bi makar polovina populacije imala imunitet.

Takvu teoriju, međutim, odbacio je zvaničnik SZO Majkl Rajan rekavši da ne treba da živimo u nadi da ćemo steći imunitet krda, prenosi AP.

“Kao globalna populacija nismo ni blizu nivoa imuniteta neophodnog za zaustavljanje prenošenja ove bolesti. To nije rešenje i nije rešenje koje treba da tražimo”, rekao je on u utorak na konferenciji.

Većina dosad izvedenih studija zaključilo je da samo 10 do 20 odsto ljudi steklo antitela.

AUSTRIJA, HRVATSKA I „CRVENA LISTA“ – Austrija je odbila zahtev Hrvatske da umesto stavljanja cele zemlje na epidemiološku crvenu listu, uvede tu meru samo za određene delove Hrvatske, a ministarka turizma i sporta Nikolina Brnjac rekla je sinoć da očekuju da bi Austrija mogla da promeni mišljenje, prenela je Hina.

Ministarka je za Hrvatsku televiziju (HTV) komentarisala odluku Austrije da povratnici s godišnjih odmora iz Hrvatske moraju da pokažu važeći negativan test na koronavirus ili da se testiraju u roku od 48 sati, kao i razmišljanja Slovenije o uvođenju karantina ovog vikenda za sve povratnike iz Hrvatske.

Ona je istakla da ništa nije prepušteno slučaju i da se redovno kontaktira i razmenjuju informacije sa slovenačkim kolegama, dajući im transparentne podatke o brojkama po županijama, kako bi mogli da vide da nisu sve hrvatske županije u istoj situaciji, odnosno da samo dve županije imaju porast broja obolelih.

“Očekujemo da uzmu u obzir kakvo je stanje po županijama jer to su relevantni podaci i oni su upoznati s tim”, rekla je Brnjac.

Mislim da bi se mogla takva nekakva odluka s njihove strane i očekivati, dodala je.

Što se Austrije tiče, kaže, da se lista se revidira i menja otprilike svake dve nedelje.

S obzirom na nove mere kriznog Štaba očekujemo da bi i Austrija isto mogla promeniti svoje mišljenje vezano za Hrvatsku, rekla je Brnjac.

BAJDEN I ZVANIČNO KANDIDAT DEMOKRATA ZA PREDSEDNIK SAD – Američka Demokratstra stranka sinoć je i formalno imenovala Džo Bajdena za svog predsedničkog kandidata, na virtuelnoj konvenciji zbog pandemije, koji će se suprotstaviti aktelnom prdsedniku Donaldu Trampu na izborima.

Za nekoga ko je proveo više od tri decenije posmatrajući predsedničku funkciju, trenutak imenovanja za predsedničkog kandidata je ostvarenje dugo očekivanog cilja, i ako se to odigralo na način na koji 77-godišnji Bajden nije mogao da zamisli pre samo nekoliko meseci pre izbijanja pandemije korona virusa koja je dovela do velikih promena širom zemlje i tokom njegove predsedničke kampanje.

Umesto okupljanja u dvorani u Milvokiju kako je prvobitno planirano, delegati iz cele zemlje su na konvenciji učestvovali putem video obraćanja.

Bajden je svoj novi status demokratskog kandidata proslavio zajedno sa suprugom i unucima u školskoj biblioteci u Delaveru.

Bivši predsednici Bil Klinton i Džimi naveli su u svojim obraćanjima da Bajden ima iskustvo i integritet da vrati SAD u normalu posle haosa u koji ih je uvela Trampova administacija.

Najiščekivaniji trenuci kongresa odvijaće se naredne dve noći.

Kamala Haris će večeras prihvatiti nominaciju za Bajdenovu potpredsednicu, prva Afroamerikanka  i iskusna tužiteljka, a pored nje će govoriti i bivši predsednik Barak Obama.

Bajden bi trebalo svoj govor kojim će prihvatiti nominaciju da održi sutra.

Bajden je bio jedan od najmladjih senatora u istoriji zemlje i na toj je dužnosti je proveo tri decenije posle čega je osam godina bio potredsednik prvom crnom predsedniku, Baraku Obami.

MEŠANJE RUSIJE U IZBORE U SAD 2016. – Rusija je preduzela agresivne napore da se meša u američke predsedničke izbore 2016. godine u korist Donalda Trampa, a saradnici republikanskog kandidata, koji su bili u redovnom kontaktu sa Rusima tokom kampanje, bili su spremni da koriste tu pomoć.

To je danas zaključio Odbor za obaveštajna pitanja Senata, gornjeg doma Kongresa SAD u petom i poslednjem izveštaju u okviru svoje istrage o mešanju Rusije.

Odbor je u izveštaju naveo da su kontakti Trampove kampanje sa ruskim obaveštajnim službama tokom predsedničkih izbora 2016. godine predstavljali ozbiljnu “kontraobaveštajnu pretnju”, piše Glas Amerike.

U izveštaju Odbora, na čijem čelu su vladajuzći Republikanci, ne donosi se zaključak o tome da li su Trampov izborni štab i Rusija bili u zaveri da utiču na izbore, ali se ipak opisuje spremnost Trampovih saradnika da koriste pomoć Kremlja, naročito u vezi s elektronskom poštom zvaničnika sada opozicione Demokratske stranke, koju su hakovali pripadnici ruske vojne obaveštajne službe, a objavio vebsajt Vikiliks uoči izbora.

Iznose se i detalji o značajnim kontaktima Trampovih saradnika i Rusa.

VOL STRIT – Vol strit je u utorak vratio poslednji od istorijski vrtoglavo velikih gubitaka koje je donela pandemija koronavirusa, pošto je indeks “S end P 500” zatvoren na istorijski najvećoj visini.

Poslovanje je bilo relativno blago, pomerajući taj indeks za 7,79 bodova, ili 0,2 odsto, na 3.389,78. Ipak, to je više od prethodnog rekorda “S end P 500” koji je bio 3.386,15, a postavljen je 19. februara, pre no što je pandemija ugasila kompanije širom sveta i oborila ekonomije u najgoru recesiju za više decenija.

Rekord “S end P 500” završava njegov žestok juriš od 51,5 odsto koji je počeo krajem marta.

Ogromni iznosi pomoći Federalnih rezervi i Kongresa pomogli su pokretanju skoka berze koji se ubrzavao kako su stizali znaci ponovnog rasta ekonomije.

STANJE NA PUTEVIMA – Auto-moto savez Srbije upozorio je jutros vozače da se u celoj zemlji danas očekuje nestabilno vreme sa lokalnim pljuskovima, ponegde i nepogode sa velikom količinom padavina, praćene jakim vetrom zbog čega se savetuje vozačima dodatna opreznost.

Na brojnim deonicama u toku su radovi pa se vozačima preporučuje da paze na postavjenu signalizaciju i eventualne izmene u režimu saobraćaja.

Prema podacima policije na graničnim prelazima nema zadržavanja za putnička vozila.

Kamioni na teretnim terminalima Kelebija i Batrovci čekaju oko dva sata, a na prelazu Horgoš oko sat i po.

Na naplatnim rampama nema zadržavanja.

HITNA POMOĆ – U požaru koji se dogodio tokom noći u Hadži Prodanovoj ulici broj 4, jedna osoba je preminula, rečeno je agenciji Beta u beogradskoj Hitnoj pomoći.

Pet minuta iza ponoći je maloletna osoba ubodena je nožem u Ulici Prve pruge u Zemunu, on je nakon pružene prve pomoći prebačen u Univerzitetsku dečiju kliniku u Tiršovoj.

Takođe, tokom noći se dogodila i saobraćajna nezgoda u kojoj su tri osobe lakše povredjene i one su prebačene na Vojnomedicinsku akademiju.

U Hitnoj pomoći noćas je dežuralo 20 ekipa. Imali su ukupno 83 intervencije, od čega je 20 bilo na javnim mestima.

Pozive za pomoć najviše su im upućivali astmatičari i kardiovaskularni bolesnici.

NASLOVNE STRANE DNEVNIH NOVINA

Tagovi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.