Ruski državni mediji izvestili su o „velikoj“ eksploziji u blizini vladine zgrade u centru Donjecka na istoku Ukrajine, prenosi Gardijan, pozivajući se na informacije Oksane Poklačuk, šefice Amnesti internešnala u Ukrajini.

Vest da je došlo do „velika eksplozije u blizini zgrade vlade Donjecke Narodne Republike“, objavila je i ruska novinska agencija „Tass“. Proruske snage na istoku Ukrajine kažu da je u vazduh ispred sedišta lokalne vlade dignut automobil. Ruska novinska agencija Interfaks javlja da niko nije povređen u eksploziji.

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine pozvalo je međunarodnu zajednicu da osudi, kako je saopšteno, provokacije Rusije u oblastima istočne Ukrajine koje pod kontrolom drže proruske snage.

Prethodno su lideri proruskih snaga, koje prema pisanju zapadnih medija poodržava Moskva, najavili masovnu evakuaciju građana, što se u delu zapadne javnosti karakteriše kao plana za pokretanje ruske intervencije u Ukrajini, piše Gardijan.

Denis Pušilin, šef samoproglašene Donjecke Narodne Republike, naglasio je da veruje da Ukrajina planira da napadne ovaj region i rekao da će u toku dana doći do masovne evakuacije stanovništva. Luganjska Narodna Republika, prema pisanju Gardijana i Rojtersa, još jedna teritroija koju podržava Rusija, najavila je slične planove.

Gardijan prenosi i da nema naznaka da Ukrajina planira ofanzivnu operaciju na jugoistoku Ukrajine, gde prethonih sedam godina nije bilo direktnih sukoba. Gardijan prenosi, pozivajući se na izveštaje američkih zvaničnika da je Rusija grupisala oko 150.000 vojnika u granično područje i „izgleda da traži izgovor za intervenciju“.

Ukrajina je odmah demantovala Pušilinove tvrdnje, kao i tvrdnje drugih lidera teritorija koje kontrolišu proruske snage.

„Kategorički odbacujemo ruske dezinfromacije u izveštajima o navodnim ofanzivnim operacijama Ukrajine ili aktima sabotaže u hemijskim proizvodnim pogonima“, rekao je Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar spoljnih poslova.

„Ukrajina ne sprovodi niti planira takve akcije u Donbasu. U potpunosti smo posvećeni samo diplomatskom rešavanju sukoba“, dodao je on.

Upitan o planu evakuacije, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da „ne zna šta se tamo dešava sa Pušiljinom“.

Podsetimo, na današnjoj konferenciji za novinare u Moskvi, Vladimir Putin je rekao da je svedok „zaoštravanja situacije u Donbasu“.

Prethodno je šef američke diplomatije Entoni Blinken naglasio da će se sledeće nedelje sastati sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom „ukoliko Rusija ne napadne Ukrajinu“.

„Blinken je ponudio da se sastane sa Lavrovom u Evropi naredne nedelje, Rusi su odgovorili i predložili datume za kraj naredne nedelje, na šta smo pristali, pod uslovom da ne bude ruske invazije na Ukrajinu“, izjavio je portparol američke diplomatije Ned Prajs, a prenosi Gardijan.

„Ukoliko izvrše invaziju u narednih nekoliko dana, to će jasno pokazati da nikada nisu bili ozbiljni po pitanju diplomatije“, dodao je Prajs.

Neimenovani zvaničnik Bele kuće je rekao da će američki predsednik Džozef Bajden u toku dana razgovarati „sa transatlantskim liderima o ruskim vojnicima koji su nagomilani na granici sa Ukrajinom“ i naporima da preovlada diplomatija u rešavanju ukrajinsko-ruske krize.

Bela kuća je prenela da će se predsednik SAD obratiti javnosti oko 21.00 časova prema lokalnom vremenu, a povodom najnovijih dešavanja u Ukrajini.

Potpredsednica SAD Kamala Haris takođe treba da doputuje u Minhen na višednevne razgovore sa svetskim liderima, uključujući nemačkog kancelara Olafa Šolca, sekretarku spoljnih poslova Velike Britanije Liz Trus i predsednika Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Danas je nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok kritikovala Rusiju zbog njenih „hladnoratovskih zahteva“ i zbog odbijanja da prisustvuje sastanku.

Kako prenosi Gardijan, ranije u toku dana, ukrajinska vojska je saopštila da je „zabeležila 60 kršenja primirja od strane proruskih snaga u poslednja 24 sata, pri čemu je jedan vojnik povređen“.

„Proruske snage su otvorile vatru na više od 10 naselja, koristeći tešku artiljeriju, minobacače i tenk“, navodi se u saopštenju.

Proruske snage su prethodno optužule Kijev da su ukrajinske snage rano jutros „artiljerijom i minobacačima napali njihove položaje u tri odvojena incidenta“, o čemu je je izvestila novinska agencija Interfaks, a prenosi Gardijan.

Ruske vojne vlasti su u međuvremenu saopštile su da povlače tenkove raspoređene u blizini ukrajinske granice i da se oni vraćaju u svoje garnizone. U saopštenju se dodaje da se „pomeraju bombarderi sa pripojenog crnomorskog poluostrva Krim“, usred straha Zapada od ruskog napada na Ukrajinu.

„Još jedan vojni voz sa osobljem i opremom tenkovskih jedinica vratio se u svoje stalne baze“ u oblasti Nižnji Novgorod, više od 1.000 kilometara od Ukrajine, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane.

U međuvremenu, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da je zameniku američkog ambasadora u Moskvi Bartu Gormanu naređeno da napusti Moskvu kao odgovor na to što su SAD proterale visokog zvaničnika ruske ambasade u Vašingtonu.

„Američkom diplomati je zaista naređeno da napusti Rusiju, ali striktno kao odgovor na nerazumno proterivanje savetnika naše ambasade u Vašingtonu, uprkos njegovom status vodećeg zvaničnika“, saopštilo je ministarstvo, a prenosi Rojters, dok se u izveštaju ove novinske agencije naglašava da nije navedeno ime proteranog ruskog diplomate niti je rečeno kada je bio prinuđen da ode.

Takođe, američki Stejt department pozdravio je poziv Srbije da se kriza između Ukrajine i Rusije reši diplomatski, uz napomenu da Rusija i Ukrajina nisu iste, već da je Moskva agresor.

Iz zvaničnog Beograda se u nekoliko navrata čulo da se Srbija zalaže za diplomatsko rešavanje krize između Rusije i Ukrajine.

To je istaklo i ministarstvo spoljnih poslova (MSP) u nedavnom saopštenju, uz konstataciju da bi se eventualni sukob negativno odrazio na spoljnu politiku Beograda “imajući u vidu da se radi o nama dva prijateljska i bratska slovenska naroda”.

MSP je saopštilo i da Srbija nije deo konflikta Rusije i Ukrajine.

“Pozdravljamo poziv Srbije za diplomatskim rešenjem, i kao što je predsednik Bajden rekao – Rusija treba da odabere diplomatiju kako bi izbegla rat između zemalja koje su toliko istorijski i kulturološki bliske. SAD i NATO, kao i partneri, ulažu mnogo truda da nađu diplomatsko rešenje i ostaju otvoreni za konstruktivnu i ozbiljnu diplomatiju”, rečeno je u Stejt departmentu za Glas Amerike.

Ističe se i da “nema jednakosti između ponašanja Ukrajine i Rusije i da je Rusija agresor prema Ukrajini”.

(Gardijan, Rojters, Beta, Interfaks, Tass)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.