Avokado je poslednjih godina, ima i koja decenija, kulinarski hit širom sveta. Veoma je koristan u kuhinji, primenjiv za različite recepte, kažu da je neodoljivo kremast, i povrh svega ko stvoren za Instagram.

I dok slike avokada lete po „fidovima“ društvenih mreža i kroz menije restorana, malo ko razmišlja o tome koliko veliki „karbonski otisak“ (količinu emitovanih gasova staklene bašte) ostavlja za sobom. Za avokado je, naime, potrebno 320 litara vode, a potražnja za njim je toliko velika da situacija postaje neodrživa za ljude koji žive u krajevima u kojima se avokado masovno gaji, piše Gardijan, pozivajući se na Tomasinu Mijers, jednu od osnivačica lanca meksičkih restorana Wahaca.

Već neko vreme, kuvari pronalaze način da pronađu ravnotežu između lošeg uticaja na okolinu masovne proizvodnje avokada i apetita svojih mušterija za gvakamolijem.

Ona je, recimo, uverena da je našla rešenje. Stavili su u ponudu „dip“ nalik gvakamoliju koji se pravi od boba (fava pasulj), zelenog čilija, lajma i korijandera.

Oni uvaj umak zovu „Wahacamole“, ali oni su samo jedni u nizu restorana koji se pozdravljaju sa avokadom i koji traže zamenu za tradicionalni gvakamoli. U ponudi se u restoranima, od Toronta do Londona, može naći različitih kombinacija, od paste napravljene od semenke bundeve do pistaća i suvoig grožđa.

I na društvenim mrežama „hešteg“ #noavocado je sve zastupljeniji.

„Pre nekoliko godina sam postala prilično poznata zbog upotrebe avokada u kuvanju, toliko da sam avokadu posvetila ceo Instagram nalog“, rekla je Betina Kampolući Bordi, autroka veganskih kuvara.

Živela je u Španiji gde je nabavljala avokado od lokalnih uzgajivača i nije videla veliki problem. Kada se preselila u London i kada je dobila širu sliku, odustala je od avokada.

Ona sada gvakamoli pravi od graška.

„Odluka lanca Wahaca da ponudi alternativu za avokado je jasan pokazatelj da delovi industrije prehrane počinju da se bude i da shvataju sa kakvim se problemima suočavamo intenzivnom prozivodnjom hrane“, rekao je Tim Lang, profesor sa Londonskog univerziteta. „Avokado je, kako kaže, najbolji primer šta se dešava kada egzotična hrana postane svakodevica bez razmišljanja o posledicama za planetu.

Kako kaže, samo neki od posledica su deforestacija, gubitak biodeverziteta i nedostatak vode u krajevima u kojima se masovno gaji avokado u toliko meri da ljudi koji tamo žive nemaju dovoljno vode za kupanje i higijenu.

Komentara

  1. Dijaspora
    2. novembra 2021. 20:31

    Skolski primer ludila oko klimatskih promena. Slicno ideji sa kravama, ovcama ..i ostalim zivotinjama. Ovo je dokaz o neverovatnoj moci svetske elite koja je izbacila “ teoriju” uzroka klimatskih promena ali i spremnosti masa da se bezpogovorno pokore totalitarismu. Bice da je visok stepen neobrazovanih, bilo bi bolje reci nepronicljivih ili cak glupih ljudi, jer od prvog trenutka, to jest od prve turneje Al Gora ( prisustvovala u Amsterdamu) bilo je jasno da su klimatske promene osmisljene da bi se dao zamajac novim tehnoloskim izazovima. Odmah iza njegove ( Gorove) posete u Holandiji su krenuli sa teoretskog na prakticno- od novih sijalica, crepova, do solarnih panela, automobila na el. pogon. Sagradjeni su citava naselja na vodi. A od klimatskih promena ni traga ni glasa. Jezivo kako se lako ovaploti necija ideja i inaugurisu totalitaristicke metode. Evo ih nastavljaju se sa drugom akcijom, kovid merama.

  2. ana
    3. novembra 2021. 04:31

    Niko ne govori o uticaju vojne industrije i raznih ratova koji se trenutno vode na zagadjenje planete?! A govori se o avokadu?!!!

  3. Never Mind
    3. novembra 2021. 13:12

    Da bi se rijesila klimatska "kriza" treba se "rijesiti" tajkuna i raznoraznih klimatskih hostaplera.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.