Desetine hiljada ljudi veruje da bi žamor i graja u školama u Srbiji trebalo da utihnu na tri dana u nedelji.

Za samo nekoliko dana, skoro 50.000 korisnika interneta potpisalo je peticiju na sajtu change.org da se školska nedelja skrati na četiri dana, a među potpisnicima najviše je učenika, prenosi Danas.

Jedan od učestalijih razloga koji navode jeste nedostatak slobodnog vremena da se bave drugim aktivnostima i da vikend nije dovoljan da se odmore, uče i pripreme za novu radnu nedelju.

„Potpisala bih peticiju, ali mislim da bi trebalo da se odnosi samo na srednje škole.

„Baš smo pričali kako bi nam bilo idealno da imamo jedan dan slobodan, jer vikendom većina nas već radi, pojedini se bave nekim sportom i ti dani nam odu u bavljenju tim aktivnostima“, govori Majda Starčev, učenica četvrtog razreda gimnazije u Pančevu, gradu 20 kilometara od Beograda za BBC na srpskom.

Ideju su podržali i pojedini roditelji zato što im smeta što deca dugo ostaju u školi, ali zaposleni smatraju da se skraćivanjem broja dana provedenih u školi ne rešava problem.

„Oni žele više vremena kako bi što više bili na društvenim mrežama i uz telefon i to mi je jasno, ali tim jednim danom neće dobiti ništa.

„Neće svi ići tog jednog dana na vannastavne aktivnosti, umesto toga treba razmisliti o smanjenju broja predmeta i sati provedenih u školi“, objašnjava Sandra Nikolić, profesorka matematike Pete beogradske gimnazije, za BBC na srpskom.

Povodom zahteva da se skrati školska nedelja, Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete je za Radio-televiziju Srbije rekla „da treba videti šta drugih 45 ili 50.000 dece misli o tome“.

„Ne može biti isti odgovor za dete koje polazi u školu i koje bi trebalo da polako stvara radne navike i da svoju psihičku energiju usmerava i na proces učenja i na igru.

„Moramo pre svega tražiti model rada kroz igru“, dodala je za RTS.

Ministarka je ukazala i da je Strategijom obrazovanja i vaspitanja do 2030. godine predviđena određena reforma vezana za fond časova, predmetne obaveze, vanškolske i vanpredmetne aktivnosti.

Prema pravilima platforme na kojoj je pokrenuta peticija, svako ko je stariji od 16 godina može na ovaj način postaviti neko pitanje.

Oni u pisanom odgovoru za BBC na srpskom kažu da zbog poverljivosti podataka ne mogu da otkriju identitet inicijatora.

Pokušali smo da ostavljanjem komentara stupimo u kontakt sa licem koje se potpisuje sa Uspećemooo, a koje se navodi kao pokretač, ali do objavljivanja teksta, niko se nije javio.

Jedna školska godina u Srbiji u proseku ima 170 radnih dana (učenici završnih godina osnovnih i srednjih škola idu nešto kraće zbog spremanja za prijemni ispit).

Đaci imaju jesenji, zimski, prolećni i letnji raspust, a škola je zatvorena i tokom mnogobrojnih državnih i verskih praznika (Božić, Uskrs, 1. maj, 11 novembar – Dan primirja u Prvom svetskom ratu, Nova godina).

‘Dobra ideja, ali slabo održiva’

„Škola bi trebalo da traje četiri dana nedeljno da bi, pored obaveza za školu, bilo vremena i za druge aktivnosti.

„Deca imaju samo dva dana odmora i njih moraju iskoristiti za učenje, za kontrolne, odgovaranja kao i za domaći rad.

„Da bi imali vremena da se posvete i drugim stvarima, trebalo bi uvesti četiri dana školovanja.

Ovo je tekst koji prati peticiju, pokrenutu 1. oktobra.

I dok Majda iz Pančeva pozdravlja ideju, njeni vršnjaci iz Beograda nisu u potpunosti saglasni sa njom.

„Zvuči zanimljivo, jer bi bilo više slobodnog vremena da se posvetimo sportu, jezicima, plesu, mada mi se čini da bi se tako izgubio kontinuitet u učenju, ali i radne navike.

„Ima prednosti, ali ne bih potpisala“, kaže kratko Nikoleta Arbutina, učenica završne godine Pete beogradske gimnazije, za BBC na srpskom.

Njen drug, smeđokosi Andrej Mitrović Tasovac, prepoznaje dobre strane skraćivanja radne nedelje, ali sumnja u dugoročnu efikasnost.

On godinama trenira karate i često posle škole nema slobodnog vremena, ali peticiju ne bi potpisao.

„Uživali bismo u tome i dobra je ideja, ali slabo održiva.

„To vam je kao da ste ušli u raj za slatkiše, na početku je sve super, ali se loše strane uoče posle kraćeg vremena“, priča ovaj 18-godišnjak za BBC na srpskom.

‘Deca osećaju veliki pritisak’

Problem nije dužina radne nedelje, već obimno i često nepotrebno gradivo, ukazuje Ljiljana Marković, pedagoškinja.

„Pitanje je kako bi se predviđeno gradivo rasporedilo na četiri dana, tek tada bi bio veliki pritisak.

„Mislim da bi trebalo da ostane pet radnih dana, jer i roditelji rade, pa je pitanje gde bi deca bila“, kaže ona za BBC na srpskom.

Ona veruje da treba reformisati nastavni plan i program tako da se učenici srednjih škola ne zatrpavaju predmetima koje su već imali u osnovnoj školi.

U tom slučaju, imali bi vremena da se detaljnije posvete lekcijama koje ih zaista zanimaju.

Navodi primer dizajnerske srednje škole, gde u jednoj školskoj godini đaci imaju 19 predmeta, među kojima je najviše opštih, zbog čega ne mogu da se posvete stručnim.

„Gradivo je obimno, od nastavnika se očekuje da sprovode propisani nastavni plan i program.

„Sada se samo uči za ocene i deca osećaju veliki pritisak, jer je svaki predmet važan“, dodaje.

Među obrazloženjima potpisivanja peticije bilo je i onih koji ukazuju na probleme sa mentalnim zdravljem.

Ali pedagoškinju oni ne iznenađuju.

Kroz višegodišnji rad sa decom, uočava da su mladi pod sve većim pritiskom, što zbog gradiva koje nastavnici moraju u skladu sa propisanim planom da predaju, što zbog sve većih očekivanja roditelja.

‘Ni pet dana nije dovoljno’

„Poslao mi sin link da potpišem peticiju da škola traje četiri dana nedeljno. Nepopravljivi optimista! Evo i vama link pa da ga podržite“, napisao je Saša Veljković otac učenika jedne osnovne škole, na društvenoj mreži Fejsbuk.

Kako je za BBC na srpskom pojasnio, on ovaj zahtev posmatra kao potrebu, jer je školstvo nepraktično, nefunkcionalno i prenatrpano nepotrebnim gradivom.

„Decu treba učiti kako da razmišljaju, a ne da bubaju, imaju gomilu glupih predmeta“, dodaje kratko u pisanoj poruci.

Ljubica Rančić, majka učenice četvrtog razreda osnovne škole, peticiju neće potpisati.

„Ni pet dana nije dovoljno, još kada bi se išlo dan kraće, pa to ne bi imalo smisla – hajde onda da ih školujemo od kuće.

„Drugi razlog jeste socijalizacija, jer se oni i ovako ne druže, ne pričaju međusobno, da ne govorim o radnim navikama kojih je sve manje“, kaže ova majka iz Beograda za BBC na srpskom.

Njena ćerka bi se verovatno obradovala ideji, jer ne voli da ide u školu, a koliko primećuje, slično je i sa njenim drugovima iz odeljenja.

Škola je za njih, kaže Rančić, „noćna mora“.

Ali Dušan Vukadinović iz Lazarevca, učenik petog razreda osnovne škole, ne misli da je dobra ideja da tri dana ne ide školu zato što ni sada ne stiže sve da nauči, a gradivo se samo uvećava.

Ukoliko bi se išlo četiri puta nedeljno, boji se da bi dodatno ostajao u učionici i da tek tada ne bi imao vremena za vanškolske obaveze.

„Gradivo je obimno, mnogo se traži, a deca nemaju dovoljno vremena da sve nauče, jer se materijal prelazi prebrzo.

„Ukidanjem tog jednog dana, morali bi onda sav predviđeni posao da ispredaju u četiri dana“, nadovezuje se njegova majka Jelena za BBC na srpskom, dodajući da se otvoreno protivi ovakvoj inicijativi.

Tagovi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.