Migracija u Veliku Britaniju obara sve rekorde. Prošle godine u tu zemlju uselilo se, legalno ili ilegalno, 606.000 ljudi, kako prenosi RTS.

Jedan od pet prioriteta britanskog premijera Rišija Sunaka jeste „zaustavljanje brodova“, koji dovoze ilegalne useljenike preko Lamanša.

Vlada u Londonu zato poseže za sve neuobičajenijim idejama.

Rekordna imigracija tokom 2022. predstavlja skok od čak 24 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Stvarni broj je još dramatičniji, jer se zapravo u Britaniju uselilo milion i dve stotine hiljada ljudi, a iz nje iselilo nešto preko pola miliona.

„Nije ksenofobija reći da je masovno i ubrzano doseljavanje neodrživo za stambenu politiku, javne službe i odnose među zajednicama, niti je predrasuda priznati da imamo previše azilanata, kojima ne možemo da pružimo smeštaj“, rekla je na nedavnom skupu članova Konzervativne stranke britanska ministarka unutrašnjih poslova Suela Braverman.

Protiv ministarke Braverman protestuju i protivnici i pobornici useljavanja.

Kuda sa migrantima

Njena ideja da se ilegalni imigranti pošalju u zemlje poput Ruande gde je smeštaj daleko jeftiniji tek čeka sudski epilog.

U međuvremenu oko 170.000 legalnih azilanata iz Ukrajine, Hongkonga, Sirije i odnedavno Sudana, su sve češće smešteni na baržama nadomak britanske obale.

Humanitarne organizacije su konsternirane. Opozicija se podsmeva vladinoj politici.

„Otkako smo napustili Evropsku uniju i zajedničko tržište, vlada ima pragmatičan pristup prema imigraciji“, odgovara britanski ministar finansija Džeremi Hant.

Lavovski deo useljenika – njih oko 360.000 čine strani studenti sa porodicama i četvrt miliona ljudi sa radnim dozvolama.

Združena evropska akcija i bilateralni sporazumi

Na nedavnom samitu Saveta Evrope u Rejkjaviku, britanski premijer Sunak zatražio je združenu akciju na zaustavljanju ilegalne imigracije.

„Moralna podloga za akciju je nedvosmislena. Ne možemo da stojimo po strani i dozvolimo da kriminalne bande izvlače profit iz ljudske nesreće. Ilegalna migracija eksploatiše najranjivije, jer potiskuje one, koji imaju stvaran osnov da traže azil. Ona doprinosi napetostima i nepoverenju građana ne samo prema bezbednosti domaćih granica, već i prema međunarodnom sistemu“, poručio je iz Rejkjavika Riši Sunak.

London poseže i za bilateralnim sporazumima. Nedavno je postigao dogovor sa Parizom o brižljivijem patroliranju Lamanša.

U decembru se dogovorio sa Tiranom o saradnji.

Sporazum je reakcija na podatak da su u prošloj godini trećinu od 40.000 imigranata, pristiglih u malim brodovima činili građani Albanije, koju Britanija smatra bezbednom zemljom.

Deportacije albanskih kriminalaca

Deo britansko-albanskog sporazuma podrazumeva pomoć za modernizaciju zatvora u Albaniji.

Zauzvrat, London deportuje Albance, koji služe zatvorske kazne u Britaniji.

Takvih je oko 1.600 ljudi.

Onima, koji pristanu na deportaciju, skida se godina dana kazne, i daje 1.500 funti za troškove povratka.

Na nedavno održanom Ekonomskom forumu u Delfima albanski premijer Edi Rama osvrnuo se na tu temu.

„Jadni Britanci su u tako lošem položaju da moraju da progone Albance kako bi pokazali da i dalje imaju mišiće. No, nema problema. Gajimo izuzetno poštovanje prema Britaniji, prema onome što ona predstavlja – njenoj istoriji i kulturi. Zato ćemo da budemo strpljivi, dok oni ne prevaziđu trenutnu situaciju“, rekao je premijer Rama.

Prema istraživanju Bi-BiSi-ja, većina deportovanih Albanaca namerava da se ilegalno vrati u Britaniju uprkos pretnji da će u tom slučaju odslužiti punu kaznu zatvora.

Isti izvor tvrdi da se iz oblasti Kukeša na severu Albanije iselilo preko 60 odsto mladih.

Popularni britanski radio El-Bi-Si najavljuje da će se u najnovijoj deportaciji naći i Koči Selamaj, koji je pre dve godine zgrozio Britance svirepim ubistvom mlade učiteljice Sabine Nese u južnom Londonu.

Nije jasno da li mu je oproštena tridesetšestogodišnja zatvorska kazna.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.