Na predlog Ministarstva kulture i informisanja, Vlada Srbije imenovala 8. avgusta rediteljku Ivanu Vujić za upravnicu Narodnog pozorišta u Beogradu.

Do tog momenta ona je obavljala funkciju vršioca dužnosti upravnika nacionalnog teatra, na koju je postavila Vlada, pošto je prethodno razrešen dužnosti bivši upravnik Dejan Savić usled štrajka glumaca tog pozorišta.

Ivana Vujić je po dolasku u Narodno pozorište prošlog novembra obećala da će vratiti ljubav u nacionalni teatar i stvoriti okolnosti u kojima vrhunski umetnici mogu da pokažu šta sve umeju. 

„Kada sam došla u Narodno pozorište kazala sam da nije dovoljno samo voleti teatar, već pozorištu treba i služiti… Sve do danas verujem u tu ideju i afirmišem tu praksu u našem kolektivu… Svi treba da služite svojoj profesiji da bi stigli do bilo kakvih rezultata… Biće nam bolje ako budemo bolji jedni prema drugima“, rekla je Vujićeva u intervjuu za Tanjug i dodala da se ljubav polako vraća u Narodno pozorište, preneo je RTS.

Među najvažnijim zadacima od kada vodi nacionalni teatar, označava povratak poštovanja i ljubavi među ljude koji su zaposleni u pozorištu. 

„Kod nas je zaposleno 647 ljudi… Plus honorarni saradnici. Dakle, oko hiljadu ljudi je radno vezano za ovaj prostor. Pokušala sam da ohrabrim ljude da veruju u to što rade i veruju jedni drigima jer je naše pozorište izuzetno važno ne samo u regionalnim već u evropskim okvirima. Kada sam kazala da mora da se vrati ljubav u pozorište mislila sam na to da se mora voleti, poštovati i poznavati mesto. Da biste imali uspeh u pozorištu, vi morate voleti vaše kolege. Sve kolege… i rekvizitere, dekoratere, obućare, transportere. Sve“, istakla je Vujićeva.

Prema njenim rečima, predstavu ne čine glumac, reditelj i pisac, već ogromni krugovi ljudi koji brinu o predstavi kao o svojoj porodici. 

Ona je podsetila da je zgrada Narodnog pozorišta, kada je nastala pre 150 godina, bila okružena kućicama oivičenim visokim zidovima da ne bi moglo da se viri u njihova dvorišta. Takođe je podsetila da je pozorište nastalo u maloj sredini koja je pokušavala da stane na svoje noge i ova zgrada je delovala kao nešto izuzetno. 

„Branislav Nušić povodom pedestogodišnjice pozorišta u govoru napominje da je bilo mnogo otpora prema toj ‘nepotrebnoj’ novotariji. Knez Mihailo je lepo rekao glumcima: “Sazidaću vam novo pozorište da ga imate za sebe… Da ne igrate po kafanama… Da vam ne dolaze strane trupe i one budu pozorište u Srbiji, već će te vi imati svoju zgradu“. Kada uđete u Narodno pozorište, vi ulazite u istoriju Srbije koja želi i pokušava da ide u korak sa Evropom“, ističe Vujićeva. 

„Gunđanje čaršije“ kako je Narodno pozorište dočekalo da ga vode žene, jer su upravnica, direktorka Drame, predsednica Upravnog odbora žene i direktorka Opere žene, Vujić sa osmehom prihvata i kaže da tri žene na čelu pozorišta čini prirodna sitiacija. 

„Eto, ja sam prva žena koja je uspela da postane upravnica Narodnog Pozorišta posle 150 godina njegovog trajanja. Moja profesorka Vida Ognjenović je bila u v. d. stanju… Ponosna sam za sve žene koje će doći posle mene. Srpske žene su omogućile narodu i državi da pregrme iskušenja kao što su balkanski ratovi ili Prvi svetski rat… Očuvale su kuće, ognjište, decu…“, kaže Ivana Vujić i dodaje da su balkanske žene navikle da rade mnogo poslova.

„Prvakinje pozorišta rade hiljadu poslova u toku dana, a onda trče u te teatre i izvanredne su… Nikoga nisu ostavile gladnog, nisu prljavi prozori, kuće su se nahranile i nakon svega toga one blistaju i zavode na sceni“, kaže Vujićeva. 

Za nju nema dileme da će publika u predstojećoj sezoni Narodnog pozorišta dobiti veću pažnju i prostor koji je čistiji. 

„Insistirala sam da sve stvari koje su bile neočišćene budu blistave… Mermer nije očišćen 20 godina… Proširujemo publiku na mlađe generacije. Imamo Klub mladih narodnog pozorišta… Imamo treću scenu “Radionica“ na donjem Dorćolu gde će se odigravati svež i eksperimentalan program za mladu publiku… Publika će imati pažnju i mogućnosti razgovora posle predstave“, ističe upravnica nacionalnog teatra. 

Za nju veliki uspeh predstavlja povratak dela glumačkog ansambla na scenu Narodnog pozorišta. 

„Neki glumci godinama nisu kročili na scenu i srećna sam što će upet biti u prilici da umetnički stvaraju pred publikom. Imamo u planu premijere predstava ‘San letnje noći’ u režiji Kokana Mladenovića s kompletnom ženskom podelom i novog komada Milene Marković specijalno pisan za Narodno pozorište“, najavila je Vujićeva. 

Kako kaže, u predstojećoj sezoni publika će biti u prilici da vidi programe u Narodnom pozorištu van klasičnog repertoara. 

„Dovodimo Umetnički kolektiv Rimini protokol… Grad Beograd i ovdašnja ambasada Nemačke uz Narodno pozorište ušli su u projekat pod nazivom ‘100 posto Beograd’. Biće izabrano 100 ljudi najrazličitijeg doba, polova, religiozne ispovesti, boje kože, nacionalnosti… Kroz Narodno pozorište publika će se upoznati sa njihovim iskustvima šta to znači biti Beograd“, ističe Vujićeva.

Veliki uspeh očekuje i od učešća igrača Baleta Narodnog pozorišta u Veroni. 

„Balet Sergeja Prokofjeva ‘Romeo i Julija’, u produkciji Fondacije ‘Sergej Polunjin’ i ‘Polunjin ink’ iz Velike Britanije, biće izveden 26. avgust u Veroni. Tada će s najvećom zvezdom svetskog baleta Sergejom Polunjinom i solistkinjom Kraljevskog baleta iz Londona Alinom Kodzokaru u naslovnim ulogama, nastupiti u čuvenoj Veronskoj areni i četvoro solista Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu. To su Dejan Kolarov, Tatjana Tatić, Igor Pastor i Jovana Nestorovska. Njih je Polunjin ove sezone uvrstio u svoj ansambl“, najavila je Ivana Vujić.

Dodala je da su u planu koprodukcije s pozorištima u Bremenu i Gracu, gostovanje na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu posle 37 godina, Dojčes teatru u Berlinu, učestvovanje na festivalu Gorki u Njižnem Novgorodu. 

„U Rusiju idemo s predstavom ‘Carstvo mraka’, a posebno sam srećna što će Narodno pozorište prvi put biti gost u Dojčes teatru u Berlinu. HNK će takođe biti gost našeg teatra. U planu nam je saradnja s pozorištima u Africi i Turskoj. Želja nam je da Narodno pozorište reprezentuje visoke umetničke domete na način kao što je to bio slučaj sa predstavom ‘Balkanski špijun’ u Dubrovniku. Ceo grad je čini mi se pokazao ljubav prema Narodnom pozorištu, naročito prema glumcima te predstave“, kazala je Vujićeva. 

Dolazak svetskih zvezda u Narodno pozorište predstavlja jedan od prioriteta u narednom periodu. 

„Očekujem dolazak francuske glumice i globalne zvezde Izabel Iper s predstavom ‘Marija kaže ono što je Mariji’ rekla pozorišta Dela Vil u režiji Boba Vilsona. Potrudićemo se da svakog meseca imamo izuzetan događaj kao što je to prošle sezone bio slučaj s Polunjinom i Sankt-Peterburškom operom… Pokušaćemo da nam ovde dolaze svetske zvezde“, kazala je Vujićeva.

Umetnicu Narodnog pozorišta biće deo obeležavnja otvaranja renoviranog Trga Republike, a Ivana Vujić kaže da će dan otvaranja biti posvećen građanima i program će trajati od podneva do ponoći. 

„U tom prostoru će se naći Šator tajni u kojem će biti prezentovane istorijske činjenice o Trgu Republike od Stambol kapije i kafane Dardaneli pa sve do danas. Nastupaće ulični izvođači, studenti FDU. Opera za decu Narodnog pozorišta ‘Bastijen i Bastijena’ biće takođe izvedana na otvorenom uz interakciju protagonista s našom najmlađom publikom. Veliki Gala koncert predviđen je za 20 sati. Orkestar NP će se naći ispred pozorišta na stepeništu a hor na balkonu. Program će trajati skoro dva sata. Nakon toga predstavićemo reviju kostima iz našeg fundusa koje će nositi glumci, baletski igrači, operski pevači… Baletom ‘Ko to tamo peva’ biće završen program na renoviranom Trgu Republike“, kazala je Vujićeva. 

Ivana Vujić je redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti. Bila je umetnički direktor Bitef teatra, festivala FIAT u Podgorici, Belefa, kao i osnivač i umetnički direktor festivala Aeroplan bez motora i pozorišta Beton hala teatar.

Za doprinos razvoju obrazovanja i kulture dobila je 2010. visoko priznanje Ministarstva za obrazovnaje i nauku Francuske – Orden akademskih palmi – vitez komandirskog reda.

Dobitnik je srebrne plakete Univerziteta umetnosti 1995. Na scenama Srbije, Slovenije, Nemačke i Italije postavila je preko 80 predstava.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.