Grupa posetilaca iz Brisela sastaje se usred ukrajinske prestonice, u gradu gde je samo u januaru eksplodiralo 18 raketnih projektila. Petnaest komesara i predsednica Evropske komisije pregovaraju za ogromnim ovalnim konferencijskim stolom. Sve izgleda kao paralelni svet.

Preko puta njih sede ministri ukrajinske vlade. Slušaju o prednostima dobrog makroekonomskog planiranja, o mogućnostima prelaska na obnovljive izvore energije, s fokusom na vodonik. Govori se i o tome da EU želi da isporuči 35 miliona LED-lampi.

LED-lampe su veza s paralelnim svetom rata. Pošto su dalekovodi mesecima sistematski uništavani, energija je postala veoma dragocena. Mnogi u Ukrajini provode mnogo vremena u mraku. Ako se bude uspelo da se štedljive sijalice distribuiraju širom zemlje, to bi im malo olakšalo svakodnevicu.

Zelenski želi zelenu rekonstrukciju

Predsednica Evropske komisije odlučna je da još tokom rata organizuje obnovu Ukrajine. Ljudi bi trebalo da osete da postoji vreme i nakon rata, bolje vreme. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je konkretan. Ukrajina će, kaže, postati „vodeća zemlja u razvoju moderne, zelene energije.“

To je još jedna rečenica koja kao da dolazi iz paralelnog sveta. Zelenski kaže da je okružen stotinama džakova sa peskom koji su svuda u njegovoj predsedničkoj palati postavljeni iz bezbednosnih razloga. Ima ih i ispred veličanstvene sale sa gipsanim ornamentima gde on hoda prema mikrofonu zajedno sa „dragom Ursulom“. Njegova ideja je sledeća: ako već kompletna infrastruktura mora da se obnavlja, onda to može da se odmah uradi ekološki.

Balansiranje Fon der Lajen u Kijevu

Na sastanku briselske Komisije i kijevske Vlade neprestano se sučeljavaju bes zbog Putinovog rata i nepokolebljiva volja za obnovom. Ali, to je još uvek jednačina s više od jedne nepoznate. Niko ne zna šta će sve na kraju morati da se izgradi s obzirom na to da su dalja uništavanja neizbežna. A i svi u Kijevu veruju da će na proleće krenuti nova ruska ofanziva.

Za Ursulu fon der Lajen poseta Kijevu je neka vrsta balansiranja. Ona zna kakve nade Ukrajinci polažu u Evropsku uniju. To je za njim obećavajuće mesto za bekstvo od sumorne ratne svakodnevice. Ona međutim uočava i opasnost da bi nade mogle da nestanu. U Savetu EU, od 27 šefova država i vlada, ima mnogo onih koji smatraju da je Ukrajina i dalje daleko od članstva.

„Dve godine“ do članstva u EU?

Premijer Denis Šmihal stvari vidi drugačije. Ukrajina bi mogla da „za dve godine“ stvori uslove. Šef ukrajinske ponovio je u Kijevu to svoje predviđanje koje je pre nekoliko nedelja izazvalo čuđenje u Briselu. Šefica Komisije Fon der Lajen izbegla je da se obaveže na neki određeni broj godina. Pristupanje je povezano s jasnim uslovima – i može proći veoma različito vreme od zemlje do zemlje dok se oni ne ispune.

U stvari, Ukrajina je tek od leta kandidat za članstvo, a pregovori o pristupanju još nisu ni počeli. Samo za to je EU formulisala sedam zahteva, oni su reakcija na raširenu korupciju u zemlji. Reč je o nezavisnosti sudija Ustavnog suda i načinu njihovog biranja, o jasnim pravilima u borbi protiv pranja novca i, što je najvažnije, o zakonu protiv uticaja oligarha. Ne želi se da milioni koji dolaze iz EU nestanu u mračnim kanalima, jedna Mađarska je Uniji i više nego dovoljna.

Pohvala i preporuka Zelenskom

Ali, zar najnoviji korupcijski skandali ne dokazuju da je Ukrajina daleko od spremnosti za pridruživanje? Naprotiv, kaže predsednica Komisije. Organi za borbu protiv korupcije u zemlji očigledno su efikasno radili, rekla je Fon der Lajen na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim. Ona to vidi kao pozitivan razvoj, ali i preporučuje Zelenskom „da reaguje dovoljno brzo na političkom nivou kako bi borba protiv korupcije pokazala opipljive rezultate i dodatno se intenzivirala“.

Ta prijateljska preporuka ima i jedan aktuelni razlog. Nikada ranije, kako je prethodno naglašeno, EU nije dala toliko finansijske pomoći trećoj zemlji kao što je to učinila kada je u pitanju Ukrajina. Samo ove godine vladi u Kijevu bi trebalo da stigne 18 milijardi evra direktne pomoći. To je novac koji je namenjen da se obezbede osnovni vladini izdaci – a koji ne bi trebalo da izvuku oligarsi i drugi ratni profiteri.

Tagovi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.