„Došlo je do prvog prenošenja virusa između dece u jednoj osnovnoj školi na Novom Beogradu“, rekao je jutros epidemiolog dr Predrag Kon.

Ovo je prvi slučaj direktong prenosa virusa od kako je, pre dve nedelje, počela nova školska godina.

“Jedno dete je imalo temperaturu 37,6 i utvrđeno da je pozitivno na koronavirus. Nešto više od pet dana nakon toga imali smo obolevanje drugog deteta. Nije bilo nekog opisanog bliskog kontakta, ali je jasno da maske nisu nosili u dvorištu, a da su bili blizu”, dodao je dr Kon.

Ministarstvo prosvete je zatim potvrdilo da je dvoje učenika iz iste grupe u beogradskoj Osnovnoj školi “20. oktobar” pozitivno na koronavirus.

„To je moralo da se desi pre ili kasnije“, izjavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Krizni štab je početkom avgusta doneo odluku da je povratak u škole bezbedan. Epidemiolog Darija Kisić Tepavčević je tada rekla da će najmlađi đaci najvećim delom pohađati nastavu u školskoj sredini, jer je procenjeno da je to za njih najbolje.

Naglasila je da će se nastava odvijati uz poštovanje svih mera koje će maksimalno da smanje potencijalni rizik od širenja respiratornih infekcija.

Srbija je samo jedna u nizu zemalja koja je ponovno otvorila škole ove jeseni. A kakva je situacija u drugim zemljama?

Nemačka: „Umereni optimizam“

Prošlo je mesec dana od kako je Nemačka vratila đake u učionice i na školska igrališta, a izveštaji nemačkih epidemiologa su umerno optimistični.

Otvaranje škola širom Nemačke na kraju leta praćeno je paničnim zatvaranjem i karantinom, nakon što se tokom prve nedelje nastave pojavilo više od 30 klastera ili žarišta u školama, što je više od 150 slučajeva slučajeva zaraze među decom, prenosi Vašington post, pozivajući se na podatke nemačkog Instituta „Robert Koh“.

Samo tri dana nakon što je jedna gimnazija u Berlinu započela s nastavom, roditelji su obavestili upravu gimnazije da su njihove dve ćerke pozitivne na koronavirus.

Obaveštene su lokalne zdravstvene vlasti, dok je više od 190 učenika i nastavnika moralo da ostane kod kuće. Međutim, u roku od nedelju dana – nakon što su im uzeti brisevi i dva dana kasnije potvrđeno da su svi nalazi negativni – učenici i nastavnici su mogli da se vrate u škole.

„Iznenadila sam se koliko je sve to bilo brzo“, rekla je Julija Rakov, koja predaje nemački u jednom od odeljenja koje je moralo u karantin.

Nakon dve nedelje nastave, koronavirus je potvrđen u 41 berlinskoj školi.

Međutim, bilo je malo slučajeva direktnog prenosa u samim školama, rekli su zdravstveni stručnjaci.

Iako je broj novozaraženih u jednom danu u Nemačkoj svakodnevno rastao – a raste i dalje – škole nisu identifikovane kao uzrok širenja infekcije.

„Izgleda obećavajuće“, rekao je predsednik Nemačkog društva za dečje infektivne bolest dr Johanes Hubner.

„Još nije bilo većih epidemija. Reč je o pojedinačnim slučajevima, ali čini se da njih možemo da kontrolišemo“, dodao je on.

Ipak, dr Hubner naglašava da je još rano za konačne zaključke, naglašavajući još jednom da je najveći broj slučajeva zaraze u školama posledica ekstrapolacije, odnosno, unošenja vriusa iz šire zajednice.

„Važno je da održite nizak nivo prenosa virusa u zajednici i to je problem kod zemalja koje su teže pogođene pandemijom“, rekao je dr Hubner.

Nemačke države, odgovorne za mere sprečavanja širenja koronavirusa, planiraju da povećaju ograničenja u školama ako bude rastao broj slučajeva u lokalnim zajednicama. Za sada, učenici u većini delova zemlje sede u svojim učionicama – često i po dvoje za stolom – kao i obično.

Ipak, jedan klaster u nemačkim školama privukao je pažnju javnosti, budući da je tu možda došlo i do direktnog prenosa virusa sa učenika na učenika.

Reč je o jedno školi u Hamburgu, u kojoj je zabeleženo 29 pozitivnih slučajeva (26 učenika i 3 nastavnika). Praćenje kontakata zaraženih se još istražuje. U međuvremenu, razredi u kojima su zabeleženi pozitivni slučajevi su u karantinu, a maske su postale obavezne u svim učionicama.

Ministar obrazovanja Hamburga ostao je pri odluci da ne zatvori škole,naglašavajući važnost obrazovanja u školi.

Škotska: „Roditelji i nastavnici ne bi trebalo da budu zabrinuti“

Slična situacija je i u Škotskoj, koja je učenike u školske klupe vratila u gotovo isto vreme kad i Nemačka.

Premijerka Nikol Stardžon izjavila je nedavno da prvi podaci ukazuju kakoje situacija povoljna i da roditelji i nastavnici ne bi trebalo da budu preterano zabrinuti zbog povratka u školu.

Škotska nije zabeležila skok infekcija u školama, a među đacima koji su zaraženi, gotovo svi su zaraženi van škole, izuzev „malog broja slučajeva“ u nekoliko srednjih škola u Glazgovu. Epidemiolozi upravo širenje zaraze među srednjoškolcima vide kao veću pretnju.

Belgija: „Kriva su putovanja“

U Belgiji su stručnjaci za javno zdravlje podeljeni oko toga da li ponovno otvaranje škola prošle nedelje može da se poveže sa opštim rastom infekcija u državi ili je sve posledica špica turističke sezone.

Izrael: Učite na našim greškama…

Zapravo, do sada nijedna evropska zemlja nije doživela iskustvo Izralea, koji je škole otvorio još u maju. Izraelske zdravstvene vlasti nedavno su saopštile da je povratak u škole značajno doprineo drugom talasu epidemije.

Ubeđeni da su već pobedili koronavirus i u želji da što pre pokrenu razorenu ekonomiju, Izraelci su pozvali sve đake i studente da se vrate u učionice i slušaonice krajem maja. U roku od nekoliko dana, bilo je zaraženih u jednoj školi u Jerusalimu. Virus se potom proširio u domove studenata, pa u druge škole i krajeve. Druga žarišta naterala su na stotine škola da se zatvore. Na desetine hiljada prosvetara i učenika moralo je u karantin, piše Njujork tajms na srpskom, koji možete čitati uz novi broj štampanog izdanja Nedeljnika.

“Definitivno nemojte da uradite ovo što smo mi uradili”, rekla je Eli Vaksman, profesor na Vizmanovom institutu za nauku i vođa tima koji savetuje Nacionalno bezbednosno veće Izraela tokom pandemije.

“Bio je to veliki promašaj“, dodala je ona.

Dr Tobijas Kurt, direktor Instituta za javno zdravlje berlinske bolnice „Čeriti“ kaže da je zbog činjenice kako je još uvek malo toga poznato o koronavirusu, kao i različite dinamike širenja zaraze od države do države, teško objasniti zašto je Izrael doživeo negativno iskustvo s ponovnim otvaranjem škola.

Italija: „Nova normalnost, časovi na otvorenom, sobe za izolaciju“

Italija je bila jedna od prvih evropskih zemalja koja je teško pogođena pandemijom koronavirusa. Do sada je od posledica virusa preminulo 35.000 ljudi, a virusom je zaraženo više od 280.000 osoba.

Premijer Đuzepe Konti obećao je da će siguran povratak u škole biti vladin cilj, a učenici su krenuli u škole tokom prošle i ove nedelje, nakon šest meseci pauze.

„Hvala vam, vi ste platili najveću cenu u ovoj krizi. Zatvaranje škola i učenje na daljinu bili su veliko opterećenje za vas”, rekao je Konti obraćajući se đacima na konferenciji za novinare.

Ministarka obrazovanja je rekla da je osigurano više od 5.000 učionica.

Pravila koja važe za školu podrazumevaju poseban ulaz i poseban izlaz da se ne bi stvarala gužva. Na svakih deset minuta ulazi po dva razreda dok roditelji decu mogu da doprate samo do kapije.

Deca svako jutro treba da mere temperaturu kod kuće i ako ona prelazi 37.5 moraju da ostanu kod kuće i da se obrate lekaru koji će odlučiti da li je potrebno da urade test.

Ukoliko test bude pozitivan, škola odlučuje da li svi iz razreda idu u karantin kao i nastavnici. Da bi se đak mogao vratiti u školu, potrebno je da ozdravi tj. da nema nikakav simptom i da dva uzastopna testa u roku od 24 sata budu negativna.

Tehničko-naučni komitet savetuje korišćenje hiruških maski jer se smatraju sigurnijima od onih napravljenih od platna.

Dok đaci sede u klupama mogu da skinu masku jer između klupa već postoji distanca i svaki đak sedi sam.

Deci je zabranjeno da u školu unose torbe sa točkićima i bilo kakvu vrstu presvlake od kuće. Opština je škole obezbedila hiruškim maskama ali za odrasle, tako da deci do šest godina te maske skoro potpuno prekrivaju lice.

„Nova normalnost“ za italijanske đake biće i dosta časova na otvorenom, sobe za izolaciju u slučaju otkrivanja infekcije, kao i mogućnost zabrane pevanja u školama.

Španija: „Nakon nedelju dana nastave u 53 škole zabeležena infekcija“

U Španiji su, početkom septembra, mnoge škole otvorile vrata svojim učenicama, dok druge regioni to tek treba da učine, nakon višemesečnog zatvranja zbog pandemije koronavirusa.

Nedelju dana posle otvaranja škole širom zemlje, mnoge škole su registrovale slučajeve infekcije.

Španska ministrka obrazovanja izjavila je 10. septembra da je u prvoj nedelje nastave infekcija zabeležena u 53 škole.

Uprkos prijavljenim slučajevima među zaposlenima i učenicima, većina škola je i dalje otvoreno.

Španija je takođe jedna od država koje su najpogođenije pandemijom koronavirusa. Do sada je zaraženo skoro 600.000 građana, dok je od posledica virusa preminulo više od 29.000 ljudi.

Francuska: Zatvorene 22 škole nakon tri dana nastave

Francuska je učenke u školske klupe vratila kada i Srbija – 1. septembra. Međutim, nakon samo tri dana nastave, zatvoreno je 22 škole zbog slučajeva infekcije.

„U kontinentalnom delu Francuske trenutno je zatvoreno 12 škola od ukupno više od 60.000, što je mala brojka. Uz 10 škola na ostrvu Reunionu, ukupno ih je 22“, rekao je tada Francuski ministar obrazovanja Žan Mišel Blanker.

Kad se više od 12 miliona učenika vratilo u škole, pojediniroditelji i sindikati nastavnika izrazili su zabrinutost zbog planova o ponovnom otvaranju učionica dok se ubrzava širenje virusa.

Francuska je nakon karantina, koji je trajao od sredine marta do sredine maja, postupno otvorila sve škole poslednje nedelje pre letnjih praznika, jer su vlasti bile zabrinute zbog zaostataka dece u školi.

Austrija: Ako jedan učenik bude zaražen, ceo razred ide u karantin

Austrija je od ponovnog otvaranja škola pre nedelju dana zabeležila 90 slučajeva infekcije među učenicima, od ukupno 456.000 đaka.

Kako piše Blic, u slučaju pozitivnog testiranja jednog đaka ceo razred se šalje u karantin, a potom se kod kuće testiraju ostali đaci, ali moraju 10 dana ostati u karantinu i u slučaju negativnog rezultata.

Samo u Beču registrovano je, od početka školske godine, 70 oboljenja od koronavirusa, a među pogođenima je 55 đaka, šest nastavnika i devet administrativnih radnika u školi.

U Donjoj Austriji su, u protekla sedam dana, na 32 od 1.158 škola i 1.058 obdaništa preduzete korona mere od strane nadležnih vlasti na osnovu pozitivno testiranih đaka ili uposlenih, saopštila je pokrajinski sekretar za obrazovanje Kristiane Tešl-Hofmajster.

Crna Gora: Početak školske godine odložen za 1. oktobar

U Crnoj Gori je poslednjih dana zabeležen rast infekcija koronavirusom na nivou cele zemlje, a Ministarstvo prosvete je još tokom avgusta donela odluku o odlaganju početka školske godine sa 1. septembra na 1. oktobar.

„Početak školske godine je, na preporuku Instituta za javno zdravlje, odložen za 1. oktobar, zbog procene zdravstvenih vlasti da regularan početak školske godine, za koji je obrazovni sistem bio spreman, nosi rizik po zdravlje dece zbog neizvesnog razvoja epidemiološke situacije koja je, iako pod kotrolom, još uvek složena“, naveli su tada u u saopštenju iz ministarstva.

Odluka o odlaganju se odnosila na škole i vrtiće.

Grčka: Neopravdani za nenošenje zaštitne maske

Grčke vlasti su krajem avgusta takođe odložile početak školske godine, koji je bio planiran za 7. septembar, a juče su se učenici vratili u školske klupe uz poštovanje epidemioloških mera.

U školskim objektima je obavezno nošenje zaštitnih maski, češće pranje ruku, učionica i opreme, prenela je grčka novinska agencija ANA.

I nastavnici i učenici moraju da nose maske sve vreme boravka u zatvorenom prostoru u školi, kao i na otvorenom kada je broj učenika veći.

Maske su obavezne i u školskim autobusima, ali i u vrtićima. Ako učenik ne bude nosi zaštitnu masku, neće moći da uđe u učionicu i dobiće neopravdani izostanak, a država je obezbedila zaštitne maske za sve nastavnike i učenike.

Hrvatska: „Može biti, a i ne mora“ model

Nova školska godina u Hrvatskoj počela je pre nedelju dana za oko 460.000 učenika osnovnih i srednjih škola u skladu sa epidemiološkim merama.

Hrvatski zavod javnog zdravlja je uoči početka nove školske godine propisao da maske nisu obavezne za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole, dok za učenike od 5. do 8. razreda i za učenike srednjih škola nisu obavezne u slučaju da je moguće ostvariti propisanu distancu od jedan i po do dva metra.

Međutim, tri dana od početka nastave, u dve osnovne škole zabeležena je infekcija kod dvoje učenika, ali virus nije prenet direktnim putem.

Takođe, u Bjelovaru je danas koronavirusom zaraženo dvoje srednjoškolaca te su u samoizolaciji učenici dva razreda, kao i 16 profesora, prenosi Jutarnji list.

Koronavirus je zabeležen i u tri dečja vrtića – dvoje zaposlenih i jedno dete.

Nakon serije pooštravanja mera u gotovo svim županijama, ali i odluke o nošenju zaštitnih maski u školama, kao i protivljenja roditelja da deca non-stop nose maske u školi, krizni štabovi Međimurske i Istarske županije izdali su preporuku učenicima međimurskih škola o ukidanju obaveznog nošenja maski tokom nastave zbog, kako kažu, trenutne povoljne epidemiološke situacije.

https://www.nstore.rs/product/godisnja-pretplata-na-magazin-nedeljnik/
https://www.nstore.rs/product/nedeljnik-pretplata-na-elektronsko-izdanje-za-inostranstvo/

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.