Dobro jutro,

Rat u Ukrajini je ušao u 18. dan, a čini se da od diplomtaskog rešenja krize u narednim danima neće biti ništa.

O ukrajinskoj krizi ponovo je govorio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić naglašavajući da je pozicija Srbije izuzetno teška.

U toku noći došlo je do raketiranja Erbila, glavnom gradu kurdske autonomne regije u Iraku, a čini se da je meta bio američki kompleks, prenose svetski mediji.

RAT U UKRAJINI

Osamnaesti dan rata u Ukrajini. Kako prenose svetski mediji, Moskva i Kijev nastavljaju pregovore putem video-veze, dok su Olaf Šolc i Emanuel Makron, kancelar Nemačke i predsednik Francuske, pozvali ruskog predsednika Vladimira Putina na momentalni prekid vatre.

U međuvremenu, sirene za vazdušni napad oglasile su se u nekoliko delova Ukrajine, prenosi ukrajinska novinska agencija Ukrinform. Alarmi su se oglasili u Žitomiru, zapadno od prestonice Kijeva, kao i u Ternopoljskoj, Rovenskoj i Ivano-Frankovskoj oblasti na zapadu. Cilj ruskih vazdušnih napada rano jutros bio je Međunarodni centar za mir i bezbednost u blizini severozapadnog ukrajinskog grada Lavova, saopštila je kancelarija za medije regionalne vlade u Lavovu, prenosi CNN. U ovom objaktu nalazi se centar za obuku vojnika, prevashodno onih koji odlaze u mirovne misije.

Međunarodni centar za održavanje mira i bezbednosti u blizini Javoriva, koji je pogođen rano u nedelju, dugo je bio pod sumnjom Kremlja, a ruski mediji su u prošlosti sugerisali da je to tajna baza NATO-a u Ukrajini, prenosi Gardijan. Kako piše ovaj list, realnost je da je „baza masovno renovirana u poslednje vreme međunarodnim vojnim naporima uključujući američke, kanadske, britanske, poljske i litvanske pripadnike koji su pomagali u obuci ukrajinske vojske“.

Evropska unija se neće vojno mešati u situaciju u Ukrajini, ali će nastojati da nanese štetu ruskoj ekonomiji, rekao je šef diplomatije Unije Žozep Borelj. Kako je naveo, svi se trude da nađu „složenu ravnotežu“. Sa druge strane, ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski je rekao da „Rusija, kao osvajač, nema prirodnu osnovu za uspostavljanje normalnog života“

“Oni su organski nesposobni da život učine normalnim! Gde god je Rusija došla u tuđinu, snovi su postali nemogući. Stalno ponavljam našim saveznicima i prijateljima u inostranstvu da moraju da rade više za našu zemlju, za Ukrajince i Ukrajinu. Jer to nije samo za Ukrajinu, već je za celu Evropu”, zaključio je ukrajinski predsednik.

VUČIĆ O UKRAJINSKOJ KRIZI I NJENIM POSLEDICAMA

Predsednik Srbije Aleksadnar Vučić rekao je da je sa nemačkom ministarkom spoljnih poslova Anelenom Berbok imao korektan, dobar, važan, ali ne i lak razgovor. Vučić je naveo da ne može da priča o detaljima razgovora jer kako, kaže to nije fer. Vučić je dodao da su imali kako je sama ministarka rekla otvoren i iskren razgovor, kao i da on uvek iskreno kaže sve, ali da ne može da iznosi detalje, jer to niti sme niti bi to bilo pametno. Ponovio je i da je Nemačka naš najveći partner i da je trgovinska razmena dostigla 6,5 milijardi evra, kao i da je pre kraja 2021. godine rast trgovinske razmene bio 22 odsto, a da je od naše ukupne spoljnotrgovinske razmene 13 odsto sa Nemačkom.

“Mi treba da gledamo poziciju Srbije koja je prilično teška”, ukazuje Vučić, a prenosi RTS.

Na pitanje šta je razgovarao sa drugim državnicima, Francuske, Turske, kao i da li ima pretnji i ucena, Vučić je podsetio da oni poštuju što govori otvoreno. Kaže da su se razgovori ticali svih pitanja od naše odluke u UN, do svih naših odluka u budućnosti i ekonomske saradnje i evropskog puta Srbije. Dodaje da je razgovarao i sa političarima iz regiona o snabdevanju i napominje da je Srbija opredeljena za Otvoreni Balkan i da će Srbija snabdevati susede brašnom i drugom robom.

Predsednik Srbije je poručio da i pored teške situacije neće kasniti ni plate u javnom sektoru, a siguran je ni u privatnom, kao ni penzije. Kaže da u zemlji svega ima dovoljno, i hrane, i nafte i naftnih derivate.  Vučić je rekao da smo izdržali takve udare i da smo u jednom danu prodali 7.000 tona nafte, to je rekord svih vremena, jer su, kako kaže, lagali da nema nafte.

“Svega ima. Stiže nam nova nafta. Za 15 dana imaćemo do čepa pune rezerve. Spremamo se da izdržimo duže nego bilo ko drugi, ali ljudi moraju da znaju da to nije džabe”, rekao je Vučić gostujući na TV Pinku.

Vučić je ukazujući na teške ekonomske posledice, koje je izazvala kriza u Ukrajini, rekao da je predložio premijerki Ani Brnabić i ministru finansija Siniši Malom da pronađu prostor da se jednokratno pomogne prosvetnim radnicima sa 10. 000 dinara ili 100 evra. Vučić je poručio da ljudi moraju da razumeju da u sadašnjoj situaciji gde nigde nije dobro, ni u Ukrajini ni bilo gde u Evropi, nema više lagodnog pristupa jer više nije ništa isto. Na pitanje šta se dogodilo da je jedan rat ugrozio ceo svet, podsetio da se to isto dogodilo u Prvom i Drugom svetskom ratu, dodajuči da ne želi da bilo šta nagoveštava ili širi strah. 

“Imamo bezbroj problema i moramo da gledamo u budućnost, jer ovo neće trajati 10 dana. Ljudi moraju da razumeju nema lagodnog pristupa”, objasnio je on.

ERBIL

Nekoliko raketa pogodilo je Erbil, glavni grad autonomne kurdske regije u Iraku, rekli su kurdski funkcioneri. Za sada nisu potvrđene ljudske žrtve. Američki zvaničnik koji je želeo da ostane anoniman rekao je da u napadu nije bilo američkih vojnih žrtava, prenosi Rojters.

Američke snage stacionirane na međunarodnom aerodromu u Erbilu ranije su bile meta raketnih napada za šta su američki zvaničnici optuživali grupe proiranske milicije, ali takvi napadi nisu zabeleženi u poslednjih nekoliko meseci.

Lokalne vlasti tvrde da je u okolinu aerodroma, gde se nalazi i novo zdanje američkog konzulata palo ukupno 12 projektila, kao i da su rakete ispaljene sa lokacija izvan Iraka. Iračka novinska agencija INA je, pozivajući se na neimenovane obaveštajne izvore, javila da je ispaljeno 12 projektila.

Napad je usledio posle upozorenja izraelskih obaveštajnih službi da Iranci pripremaju odmazdu za ubistvo dvojice oficira Revolucionarne garde,, koji su stradali u napadu Izraelaca u Siriji. 

Iranci su poslednji put ispalili projektile na američke baze u januaru 2020. godine, u znak odmazde zbog ubistva komandanta Revolucionarne garde, Kasema Solejmanija. Iranski general je ubijen u napadu dronova u Bagdadu u akciji koju je naredio tadašnji američki predsednik Donald Tramp.

I DRUGE VESTI

Škoro: “Odustao sam od kandidature, nisam imao novca za kampanju”

Novinar Srđan Škoro saopštio je danas da se nije kandidovao za predsednika Srbije jer nije uspeo da sakupi dovoljno novca za kampanju. Škoro je agenciji Beta da nije želeo da pristane da bude deo “kombinacija i kalkulacija” na opozicionoj sceni koje bi ga na bilo koji način “ukaljale i uvaljale u blato koje gledamo svaki dan”.

“Politika u Srbiji je sport za bogate. Ja sam čovek s Biroa za nezaposlene gde ću i ostati i posle ovih izbora. Nažalost, nisam uspeo da sakupim dovoljno novca da bih imao kakvu takvu skromnu kampanju, a istovremeno nisam želeo da pristanem da budem deo nekih kombinacija i kalkulacija na opozicionoj sceni koje bi me na bilo koji način ukaljale i uvaljale u blato koje gledamo svaki dan. Aleksandar Vučić zajedno sa svojim dublerima, kaskaderima i statistima iz opozicije konačno može da odahne”, rekao je on.

Gorivo u Severnoj Makedoniji pojeftinilo zbog smanjenja poreza i akciza

Na pumpama u Severnoj Makedoniji benzin je od ponoći jeftiniji za 6,5 denara, a dizel za devet denara po litru, zbog smanjenja akciza i poreza na dodatu vrednost (PDV) na goriva. Prema novom cenovniku, litar „eurosupera BS 95“ je 86,5 denara, „eurosupera BS 98“ koša 88,5 denara, a „eurodizel“ 88 denara.  (Jedan evro je 61,7 denara po srednjem kursu).

Parlament Severne Makedonije je u petak pred ponoć, na predlog vlade Dimitra Kovačevskog, usvojio izmene zakona o PDV i o akcizama, kojim su smanjene stopa poreza na gorivo sa 18 na 10 odsto i akcize u zavisnosti od srednje berzanske cene. Izmenama zakona o PDV ukinut je taj porez na hleb, šećer, brašno – tip 400, suncokretovo jestivo ulje, trajno mleko, sveže meso, pirinač i jaja i do kraja godine produžena primena povlašćene poreske stope za struju građanima od pet odsto, koja je 1. jula trebalo da bude povećana na 10 odsto.

U Kini najviše zaraženih u jednom danu od početka epidemije 

Kina je danas zabeležila 3.393 slučaja zaraze koronavirusom, najviše u jednom danu od početka epidemije u februaru 2020. godine. Zbog naglog broja slučajeva širom zemlje, vlasti su zatvorile škole u ​​Šangaju i zaključale nekoliko gradova na severoistoku, dok se više od deset provincija bori da obuzda lokalna žarišta.

Vlasti grada Đilina, sa skoro četiri miliona stanovnika, sprovele su obavezno testiranje zbog prijavljenih nešto više od 500 slučajeva varijante omikron koronavirusa.Kineske granice su i dalje zatvorene budući da vlasti u suzbijanju epidemije sprovode pristup nulte tolerancije.

Izraelski stručnjaci: Žene u 50-im uskoro će imati veću šansu da zatrudne

Ulazak u svet majčinstva u 50-im godinama mogao bi da postane normalna pojava u narednih deset godina, kažu naučnici koji su uspešno preokrenuli proces starenja ljudskih jajnih ćelija u laboratoriji. U ovom značajnom otkriću izraelski istraživači su postigli da jajne ćelije 40-godišnjih žena budu poput jajnih ćelija žena u 20-im godinama života.

Poznati je da se žene rađaju sa svim jajnim ćelijama će ikad imati. One se s vremenom menjaju i gube na kvalitetu, što otežava njihovu oplodnju kod starijih žena. Dok prosečna žena u ranim 20-im ima 80 odsto šanse da zatrudni prirodnim putem u roku od godinu dana, taj procenat se do 40. godine prepolovi. Međutim, naučnici sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu pokazali su da bi taj proces mogao da se preokrene antivirusnim lekom koji se koristi za lečenje HIV pacijenata. Smatra se da taj lek deluje tako da sprečava oštećenje DNK koje se događa tokom procesa starenja. Studija je objavljena u časopisu Aging Cell.

Dodela nagrada BAFTA – ko su favoriti?

U Londonu će biti dodeljene nagrade britanske Akademije za filmsku i televizijsku umetnost (BAFTA), a favoriti su film „Dune“ (Dina) i mračni vestern novozelandske rediteljke Džejn Kempion „The Power of the Dog“ (Moć psa). Film „Dune“, adaptacija romana naučne fantastike Franka Herberta reditelja Denija Vilneva dobio je 11 nominacija uključujući za originalnu muziku i za najbolji film. Ostvarenje „The Power of the Dog“ nominovano je u osam kategorija, među kojima za najboljeg reditelja i za najbolji film. Benedikt Kamberbač koji igra glavnu ulogu, nominovan je u kategoriji najboljeg glumca. Pored njega u istoj kategoriji su nominovani – Leonardo DiKaprio, Vil Smit, Adil Ahtar, Maheršala Ali i Stiven Grejam.

Za najbolju žensku ulogu nominovane su Lejdi Gaga, Alana Haim, Emilija Džouns, Renate Reinsve, Džoana Skenlan i Tesa Tompson. U kategoriji najboljih reditelja nominovan je jednak broj žena i muškaraca, među kojima i Francuskinja Žilija Dikurno za „Titane“. Ceremonija 75. dodele nagrada biće održana u poznatoj koncertnoj dvorani Rojal Albert.

VESTI IZ SPORTA

Pobeda Toronta nad Denverom i novi dabl-dabl Jokića

Košarkaši Toronta pobedili su Denver sa 127:115 na gostovanju uprkos novoj odličnoj partiji Nikole Jokića. Srpski centar je za nešto više od pola sata igre postigao dabl-dabl učinak sa 26 postignutih poena uz 10 skokova i 7 asistencija, ali ga ostatak tima nije dobro pratio. Holand i Barton su dodali 17 i 16 poena, a Grin je završio sa 13 postignutih poena.

Na drugoj strani u Timu Toronta četvorica igrača su imala dvocifren učinak a predvodio ih je Paskal Sijakam sa 33 poena uz 5 skokova i 7 asistencija, dok su dadl-dabl učinke ostvarili Barnsa sa 25 poena, 8 skokova i 10 asistencija i Bučer sa 21 poenom i 13 skokova.

Krajinović i Đere zaustavljeni u drugom kolu Indijan Velsa

Filip Krajinović poražen je od Gaela Monfisa sa 2:0 (6:3,6;4), a Laslo Đere od Janika Sinera sa 6:3, 6:3 u sinoćnim mečevima drugog kola na turniru u Indijan Velsu.

Treći predstavnik Srbije na ovom turniru Miomir Kecmanović će izaći na duel sa Marinom Čilićem oko 19 časova po našem vremenu.

DNEVNA ŠTAMPA

BLIC – O posledicama ruske invazije na Ukrajinu „Talas poskupljenja preplavio Evropu“. Intervju sa košarkaškim trenerom i nosiocem liste za beogradske izbore „Boris Tadić – Ajmo ljudi“ Duškom Vujoševićem „Prihvatio sam Tadićev poziv bez ikakvog kalkulisanja“.

VEČERNJE NOVOSTI – List piše o vožnji prugom od Beograda do Novog Sada „Za 100 sekundi do 200 na sat“. Intervju sa doktorom Milanom Šašićem koji je učestvovao u borbi protiv epidemije variole vere u Beogradu „Pakao variole vera pamtim i posle pola veka“.

POLITIKA – U Temi nedelje o pet decenija od epidemije variole vere „Niko nije odbio da primi vakcinu“. Razgovor nedelje sa kandidatom za gradonačelnika koalicije Ujedinjeni za pobedu Beograda Vladetom Jankovićem „Uvesti lokalne referendume po uzoru na Švajcarsku“.

PREPORUKA ZA ČITANJE

NA DANAŠNJI DAN

1865. – Tokom Američkog građanskog rata Kongres Konfederacije, pod predsednikom Džefersonom Dejvisom (Jefferson Devis), žestokim protivnikom ukidanja ropstva, doneo je zakon kojim je robovima dozvoljeno, u zamenu za slobodu, da budu vojnici u južnjačkoj armiji.

1946. – Pripadnici jugoslovenske službe Državne bezbednosti uhapsili su generala i komandanta kraljevske vojske u Drugom svetskom ratu Dragoljuba Dražu Mihailovića. Na suđenju pred Vojnim sudom u Beogradu Mihailović je osujen na smrt zbog izdaje. Streljan je 17. jula iste godine.

1975. – Preminuo je Ivo Andrić, jedan od najvećih jugoslovenskih pisaca 20. veka, čije je delo donelo ugled i međunarodno priznanje jugoslovenskoj književnosti. Bio je jedini jugoslovenski književnik dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1961) („Ex ponto“, „Znakovi“, „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“, „Gospođica“, „Prokleta avlija“).

VREMENSKA PROGNOZA 

U Srbiji će danas posle jakog jutarnjeg mraza biti sunčano i malo toplije, ali i dalje hladno za ovo doba godine, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. Najniža temperatura od minus 11 do minus tri stepena, najviša dnevna od šest do 10 stepeni. Slablјenje jutarnjih mrazeva i osetni porast dnevnih temperatura očekuje se početkom naredne sedmice.

I u Beogradu ujutro umeren mraz, tokom dana sunčano i malo toplije. Najniža temperatura od minus sedam do minus tri, najviša dnevna oko devet stepeni. Biometeorološke prilike povoljno će uticati na većinu hroničnih bolesnika i osetljivih osoba, a izvestan oprez savetuje se osobama sa varirajućim krvnim pritiskom.

* Korišćeni su izveštaji agencije Beta.

Tagovi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.