Dobro jutro,

Nekoliko hiljada ljudi dočekalo je ispred Skupštine grada Beograda žensku odbojkašku reprezentaciju Srbije. „Velika je čast igrati za Srbiju. Vidimo se sledeće godine na istom mestu“, rekla je najbolja igračica turnira Tijana Bošković.

Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak dolazi danas u Beograd, gde će razgovarati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Glavne teme sastanka trebalo bi da budu energetika, pitanje registarskih tablica i nastavak briselskog dijaloga na najvišem nivou.

Evropska unija pojačava vojnu podršku Ukrajini današnjim pokretanjem misije za obuku 15.000 ukrajinskih vojnika i dodelom nove pomoći od 500 miliona evra za nabavku oružja. „Nikada nismo imali misiju takvog obima“, izjavio je neimenovani evropski zvaničnik.

DOČEK ODBOJKAŠICA 

Nekoliko hiljada ljudi dočekalo je ispred Skupštine grada Beograda žensku odbojkašku reprezentaciju Srbije. 
 
Selekcija Srbije je osvojila zlatnu medalju na Svetskom prvenstvu u Poljskoj i Holandiji, savladavši u finalu Brazil sa 3:0. 
 
Odbojkašice su u Skupštini grada dočekali gradonačelnik Aleksandar Šapić i ministar za omladinu i sport Vanja Udovičić. 
 
Srbija je uspela da odbrani titulu svetskog prvaka, a za najbolju igračicu turnira proglašena je kapitenka Tijana Bošković. 

„Veliko hvala što ste došli. U poslednjih par nedelja na turniru osećali smo vašu podršku, zahvaljujući kojoj smo bili bolji i jači. Velika je čast igrati za Srbiju. Vidimo se sledeće godine na istom mestu“, izjavila je Bošković. 

Teodora Pušić se zahvalila na na „podršci, svim lepim porukama i navijanju“. 

„Hvala vam što ste došli da zajedno proslavimo svetsku titulu. Želim da pozdravim i svoju baku i deku, koji su došli iz Užica da budu sa nama“, izjavila je Pušić. 

Bojana Drča je rekla da je „lakše igrati uz podršku“ i zahvalila se navijačima za „ljubav i podršku. 

„Svi nas pitaju koja je tajna uspeha. Vi ste tajna uspeha. Nosimo Srbiju u srcu, a ovaj balkon u mislima. Hvala Srbijo“, izjavila je Jovana Stevanović. 

Selektor Srbije Danijele Santareli je reko da je „zamišljao doček“ o kom su mu svi pričali, i dodao da se zahvaljuje ekipi i stručnom štabu. 

„Hvala devojkama i mom stručnom štabu. Zamišljao sam doček, svi su mi pričali o njemu. Obećavam da ću do sledeće godine naučiti srpski. Hvala vam svima“, izjavio je Santareli. 

LAJČAK U BEOGRADU

Razgovori o normalizaciji odnosa, energetici i tablicama nastavljaju se u ponedeljak kada u Beograd dolazi Miroslav Lajčak. Uoči posete specijalnog izaslanika za dijalog, Brisel preko svog ambasadora u Srbiji poziva Beograd da poboljša svoju usklađenost sa spoljnom politikom Unije. Dok predsednik Vučić poručuje da su srpski interesi, kako kaže, jedine crvene linije oko kojih nikad neće biti kompromisa, ministar Vulin zaključuje da Srbiji nije mesto u EU i dodaje da što pre to shvati, biće joj bolje.

Brisel, po ko zna koji put, skreće pažnju Beogradu da bi u vremenu ruske agresije saveznici Evrope trebalo da budu u potpunosti uz nju – usklađivanje sa spoljnom politikom Unije nije nov uslov i deo je pregovaračkog okvira, zaključuje ambasador Žiofre.

„EU ne menja pravila igre. Srbija je prošle godine uložila značajan napor da poveća svoju usklađenost sa spoljnom politikom Unije. Svakako od ruske invazije u punom obimu na Ukrajinu, to ima veći značaj za celu Evropu, za sve građane EU“, kaže Žiofre, prenosi N1.

A sankcije trenutno idu ruku pod ruku sa dijalogom. Posle nenajavljenog, dvočasovnog sastanka sa kosovskim premijerom, Miroslav Lajčak najavljeno stiže u Beograd – sa istim ciljem i dnevnim redom.

„S jedne strane krizni menadžment vezan za tablice, a sa druge strane, ono što se nudi u predlogu nemačko-francuske inicijative. Ne verujem u konkretne rezultate u smislu potpisivanja bilo kakvog sporazuma ili postizanju dogovora, ako bude došlo do toga to će se desiti u Briselu, ali je ovo svakako deo važnih redovnih aktivnosti i priprema za naredni period i sastanke“, ocenjuje Dragiša Mijačić iz Nacionalnog konventa o EU.

Kurti kaže da se za taj naredni period već pripremio uz ocenu da Srbija nije normalna demokratska zemlja, a da odnosi Beograda i Prištine nisu normalni.

„Moramo da normalizujemo odnos, i dijalog u Briselu je put napred. Ne možemo da imamo održiv i pravedni sporazum bez uzajamnog priznanja u centru. Takav sporazum mora da se postigne što pre, imamo manje od dve godine i spreman sam“, rekao je Kurti.

U trenutku kada nemački kancelar Olaf Šolc insistira i poziva na proširenje Evropske unije na istok, ministar Vulin ocenjuje Uniju kao stvar prošlosti i još jednom dovodi u pitanje zvaničnu politiku Vlade Srbije.

„Nije pitanje da li mi želimo u EU, već je pitanje da li EU želi Srbiju. Sudeći po sumanutim ucenama kojima nas izlažu da priznamo Kosovo, ukinemo Republiku Srpsku i uvedemo sankcije Rusiji, oni nas ne žele“, rekao je Vulin.

A mi želimo, kaže predsednik Vučić, dobre odnose i sa Istokom i sa Zapadom. U objavi na društvenoj mreži poručio i da su u vremenu podela i pretnji, srpski interesi jedine crvene linije oko kojih nikad neće biti kompromisa.

EVROPSKO JAČANJE VOJNE POMOĆI UKRAJINI

Evropska unija (EU) pojačava vojnu podršku Ukrajini današnjim pokretanjem misije za obuku 15.000 ukrajinskih vojnika i dodelom nove pomoći od 500 miliona evra za nabavku oružja.

„Nikada nismo imali misiju takvog obima“, izjavio je neimenovani evropski zvaničnik.

Ministri spoljnih poslova EU danas treba da odobre te dve odluke na sastanku u Luksemburgu, a misija će potom odmah biti operativna, saopštili su diplomatski izvori.

Nekoliko kurseva obuke je u toku u državama članicama, posebno u Nemačkoj i Francuskoj, gde se ukrajinski vojnici obučavaju da koriste topove, raketne bacače i sisteme protivvazdušne odbrane koje isporučuju Evropljani.

Francuska će obučavati oko 2.000 ukrajinskih vojnika na svom tlu, izjavio je nedavno francuski ministar odbrane Sebastijen Lekorni (Sebastien Lecornu).

„Ti (ukrajinski) vojnici će biti raspoređeni u naše jedinice tokom nekoliko nedelja“, rekao je Lekorni i dodao da će obuka biti u tri faze – opšta borbena obuka, specifična obuka logistike koju je tražila Ukrajina, i obuka na primljenoj vojnoj opremi.

Te obuke će biti finansirane sredstvima Evropskog fonda za mir, fonda koji je uspostavljen van evropskog budžeta za vojnu pomoć Ukrajini.

Diplomatski izvori su rekli da je cilj obezbeđivanje osnovne obuke za 12.000 ukrajinskih vojnika i specijalne obuke za 2.800 vojnika.

Za pokretanje misije planiran je budžet od 50 do 60 miliona evra godišnje, precizirano je u Briselu.

Na sastanku u Luksemburgu će putem video linka učestvovati i šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba, a za Francusku se očekuje da potvrdi isporuku Ukrajini šest topova Cezar i protivvazdušni odbrambeni sistemi Krotal (Crotale).

Nemačka i Španija su takođe najavile isporuku sistema PVO.

I DRUGE VESTI 

Đilas: „Da Srbija Rusiji uvede sankcije koje neće pogoditi narod već pojedince“

Lider Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas ocenio je da Srbija treba Rusiji da uvede „neke sankcije“ koje neće pogoditi narod, već samo pojedince i kompanije.

On je u „Utisku nedelje“ naveo da gleda šta je interes Srbije, te da, kako je rekao, on iz više razloga ne podržava sankcije, preneo je portal Nova.rs.

Podsetio je i da Srbija ima iskustvo sa sankcijama iz 1990-ih godina, i da one pogađaju narod, a ne ljude na vlasti.

„Ali već šest meseci smatram da je izuzetno važno uvesti neke sankcije (Rusiji), koje će pre svega biti usmerene na pojedince koji su odgovorni za ovo što se dešava (agresiju na Ukrajinu) i na kompanije“, rekao je Đilas.

Rekao je da političari treba da se bave srpskim interesom jer „svaka zemlja polazi od sebe“.

„I kad smo bombardovani, oni su polazili od sebe, i kad Rusija nije stavljala veto na sankcije, i kad su povukli vojsku sa Kosova“, rekao je on.

Po rečima Đilasa, isto je i kad EU odluči da uvede kvote na čelik i kada ruski predsednik Vladimir Putin odbije molbe predsednika Srbije Alekandra Vučića da Srbija u Rusiju izveze 10.000 automobila Fijat koji su se proizvodili u Kragujevcu.

„Svako gleda svoj interes“,rekao je Đilas.

Upitan kako bi objasnio građanima zašto je nacionalni interes Srbije da uvede sankcije Rusiji, Đilas je odgvorio da se svet ili bar Evropa, podelili, te da „prave novi Berlinski zid“, a Srbija je „sa one strane zida“.

„Zato što ako hoćete da ekonomski napredujete, moramo da sarađujemo s Evropom. I sad se već vide posledice kad smo izuzeti od kupovine ruska nafte, a nije Slovačka koja je zavisna od nje“, rekao je on.

U istoj emisiji, lider Nove Demokratske stranke Srbije, Miloš Jovanović, ponovio je da nikako nije za to da Srbija Rusiji uvede ikakve sankcije.

Jovanović smatra da ne može da se menja vizija i da se za šest meseci promeni stav da li će Srbija uvesti sankcije, a da se posle šest meseci, kako je ocenio, ništa nije kvalitativno promenilo.

„Jedan od tih delova vizije jeste da Srbija gleda svoj interes. Da se u ratu Zapada protiv Rusije, koji je isprovociran od strane Zapada, Srbija ne stavlja uz Zapad. Sankcije – ne!“, smatra Jovanović.

Dačić: „Da li će Beograd da uvede sankcije Rusiji je pitanje za Srbiju, a ne za EU“

Lider Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić ocenio je da je pitanje za zvanični Beograd da li će Srbija da uvede sankcije Rusiji, a ne pitanje za EU.

On je za Televizju Pink, povodom navoda iz godišnjeg izveštaja Evopske komisije o napretku, u kojem se Srbiji zamera neuvođenje sankcije Rusiji, rekao da Beograd u vezi s tim pitanjem treba da se rukovodi nacionalnim interesima.

„Da li ćemo mi (Srbija) da uvodimo sankcije Rusije nije pitanje za EU, već za nas“, rekao je Dačić.

Podsetio je na podršku Rusije Srbiji u vezi s pitanjem Kosova, te pitao da li neko misli da će ta podrška ostati ukoliko Srbija uvede sankcije Moskvi zbog ruske agresija na Ukrajinu.

Rekao i da „nije protv EU“, te naglasio da je on „za Srbiju“.

„Mi treba da sledimo naš inters i da nastavimo naš evropski put…“, rekao je Dačić.

Odbacio je kritike saradnje Srbije sa Kinom, te dodao da nemački kancelar „Olaf Šolc 5. novembra vodi u Kinu delegaciju od 100 nemačkih privrednika“.

Pitao je i kakve bi reakcije bile sa Zapada kada bi predsednik Srbije Alekandar Vučić odveo delegaciju od 100 privrednika iz Srbije u Kinu.

Zapad podstakao proteste u Iranu – tvrde Čuvari revolucije

Vođa Čuvara revolucije, ideološke vojske Irana, optužio je Zapad da je podstakao „nerede“ u više škola i osudio „kulturnu, političku i bezbednosnu invaziju“ te zemlje pogođene protestima posle smrti Iranke Mahse Amini pre mesec dana.

Demonstracije se nastavljaju u Iranu od 16.septembra, kada je Mahsa Amini umrla tri dana pošto je uhapsila policija za moral u Teheranu zbog kršenja pravila oblačenja, odnosno neprekrivanja kose maramom.

Poslednjih dana protesti su se proširili na više škola širom zemlje. Po video snimcima na internetu, đaci su uzvikivali parole protiv vlasti, a učenice skidale marame u znak protesta.

„Neredi koji su proizvod ‘tink-tenkova’ u SAD i Engleskoj, proširili su se na naše učionice“, rekao je vođa Čuvara revolucije, general Hosein Salami, prenosi Sepah njus, zvaničan sajt te organizacije.

On je rekao da je neprijatelj „otvorio novo polje kulturne, političke i bezbednosne invazije“ što je „najkomplkesnije bojno polje gde neprijatelj ima ozbiljno prisustvo“.

UNICEF, Fond UN za decu, prošlog ponedeljka je izrazio veliku zabrinutost zbog vesti o tome da su deca i adolescenti ubijani, ranjavani i hapšeni u Iranu.

Iranski ministar za obrazovanje Jusef Nuri demantovao je da su hapšeni đaci tokom demonstracija.

Iranski predsednik Ebrahim Raisi takođe je optužio svog američkog kolegu Džozefa Bajdena da „podstiče haos“, pošto je Bajden izrazio podršku demonstracijama u Iranu.

Iranski vrhovni vođa, ajatola Ali Hamnei, koji ima poslednju reč u politici Irana, već je više puta optužio SAD, Izrael i njihove „agente“ da podstiću protestni pokret.

Makron pozvao Berlin na evropsku „solidarnost“ u cenama energije

Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je Nemačku na evropsku „solidarnost“ u rešavanju problema rastućih cena energenata, upozoravajući na „narušavanje“ konkurencije čemu bi mogao da vodi plan Nemačke da masovno pomogne svojim domaćinstvima i preduzećima.

„Ne možemo da se držimo nacionalne politike jer to stvara distorzije unutar evropskog kontinenta“, rekao je on u intervjuu za izdanje francuskog dnevnika „Lez eko“ (Les Echos) za ponedeljak.

„Naša Evropa, kao i tokom kovid-krize, u trenutku je istine (…) Moramo delovati jedinstveno i solidarno“, poručio je on.

Vlada Olafa Šolca, optužena da radi sama svojim planom podrške od 200 milijardi evra za zaštitu svojih domaćinstava i preduzeća, pod pritiskom je nekoliko partnera iz EU da prihvati veću finansijsku solidarnost.

„Nemačka je u vremenu promene modela čiju destabilizujuću prirodu ne treba potceniti“, smatra Makron.

„Ali ako želimo da budemo dosledni, ne moraju se usvajati nacionalne strategije, već evropska strategija“, insistirao je on.

Šef francuske države je, međutim, rekao da je uveren „u snagu francusko-nemačkog para i u našu sposobnost da zajedno sprovedemo ambicioznu strategiju“.

Lideri Evropske unije će nastojati da na samitu u četvrtak i petak u Briselu nađu zajednički odgovor na skok cena energije izazvan ratom u Ukrajini.

„Postoji evropska solidarnost u odnosu na Nemačku i normalno je da postoji i solidarnost Nemačke u odnosu na Evropu“, rekao je francuski predsednik.

Desetine hiljada ljudi u Parizu na maršu protiv inflacije

Hiljade demonstranata među kojima i ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za književnost izašle su na ulice Pariza da izraze gnev zbog rasta cena i izvrši pritisak na Vladu Francuske. 

Marš protiv skupog života i nedelovanja zbog problema izazvanih promenom klime, podržala su sindikalna udruženja, a prema organizatorima na protestu je bilo oko 140.000 učesnika, dok je policija Pariza procenila da ih je bilo oko 30.000, prenosi Frans pres. 

Marš najavljuje neprijatnu nedelju za Makronovu centrističku vladu: štrajkovi železničara, zakazani za utorak, izgleda će se nadovezati na štrajkove za plate koji su već poremetili rad rafinerija i skladišta izazivajući hronične nestašice goriva, i dugačke redove na benzinskim pumpama.

Marš je proglasio velikim uspehom vođa krajnje levičarske partije „Nepokorena Francuska“, Žan-Lik Melanšon. U govoru masi on je s kamiona najavio „formiranje novog Narodnog fronta koji će vršiti vlast u zemlji“.

Melanšon je rekao da je Makron „pečen“ i da njegovo vođstvo vodi Francusku u „haos“.

Bilo je izliva vandalizma na margini demonstracija: paljenja kanti za smeće i lupanja bankomata. Policija za razbijanje demonstracija je održavala mir. 

U maršu su bili predstavnici svih partija levice, kao i ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za književnost Ani Erno.

„Poruka je jednostavna: hoćemo bolju raspodelu bogatstva“, rekao je šef Socijalista Olivije For.

Među demonstrantima bili su brojni predstavnici protestnog građanskog pokreta „Žuti prsluci“ i mnogi penzioneri.

Organizatori su rekli da je to bio marš protiv visokih troškova života i nedelovanja na probleme koje izaziva promena klime. Oni su zahtevali velika ulaganja protiv klimatske krize ali su tražili i hitne mere protiv visokih cena, uključujući zamrzavanja troškova energije, cena osnovnih dobara i stanarina, a veće poreze za one koji imaju velike profite.

Poslanik Kristof Beks iz levičarske partije „Nepokorena Francuska“ rekao je da je marš bio „demonstracija snage“ i da pokazuje da je „neki drugi svet konačno moguć ako su svi zajedno i ujedinjeni“.

ŠTA PIŠE DNEVNA ŠTAMPA 

BLIC – „Doček tima snova uz suze i trubače“ – o dočeku šampionki sveta, odbojkašica Srbije u Beogradu. List piše o početku suđenja Veljku Belivuku i ostalima u tekstu pod naslovom: „SKAJ, DNK i svedoci šalju i vuka na robiju“. 
 
VEČERNJE NOVOSTI – „Naklon zlatnim damama“ – o dočeku svetskih šampionki, odbojkašica Srbije u Beogradu. List povodom prblema s preduzećem Elektrosever na Kosovu piše i da „Sever KiM ostavljaju bez struje“. 
 
DANAS – Pod naslovom: „U bratskom zagrljaju ili pod ‘španskom kragnom’ “ list piše o tome da li će zvanična ruska politika promeniti stav prema predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću. O uspehu odbojkašica Srbije: „Sve što je moguće bude i ostvareno“. 
 
NOVA – „Srbija nikada nije bila dalje od EU“ – rekla je izvestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo Viola fon Kramon. O uspehu odbojkašica Srbije: „Najbolje na svetu“. 
 
POLITIKA – „Šta EU zapravo hoće od Srbije“ – o izveštaju Evropske koisije o napretku Srbije u pretpristupnom procesu. „Survao se autobus kod Valjeva, dve osobe poginule, 16 povređeno“ – piše list o nesreći kod Valjeva. 

PREPORUKA ZA ČITANJE 

NA DANAŠNJI DAN 

1940. – U Njujorku je održana premijera najvećeg bioskopskog uspeha Čarlija Čaplina filmske komedije „Veliki diktator“, satire na račun tadašnjeg najvećeg moćnika sveta, naciste Adolfa Hitlera i osude antisemitizma. 

1849. – U Parizu je preminuo poljski kompozitor i pijanista Frederik Šopen, tvorac poljskog nacionalnog muzičkog izraza i jedan od najpopularnijih kompozitora muzičkog romantizma. 

1915. – Rođen je američki dramski pisac Artur Miler, autor svetski poznatih pozorišnih komada kao što su „Smrt trgovačkog putnika“, „Veštice iz Salema“, „Pogled s mosta“. Hrabro je istupio protiv nasilja vlasti u vreme „makartizma“ 1950-ih. Poznat je i po neuspelom braku sa holivudskom zvezdom Merilin Monro. 

VREMENSKA PROGNOZA 

U Srbiji će danas biti sunčano i toplo vreme za ovo doba godine, sa temperaturom do 24 stepena i umerenim vetrom u košavskom području, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. 
 
Ujutro će biti prohladno, sa kratkotrajnom maglom ponegde, a moguć je i slab prizemni mraz. Najniža temperatura od 1 na jugu i jugoistoku Srbije do 12 stepeni Celzijusa na jugu Banata, a najviša od 20 do 24.

Tagovi

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.