Dobro jutro,

Sunčano, ali sivo, naročito za one koji su do kasno u noć pratili najveće četvrtfinale u istoriji Rolan Garosa i jedan od važnijih (možda i poslednjih takvih duela) Novaka Đokovića i Rafaela Nadala.

Stvar se, ako pitate najviše predstavnike vlasti, konačno okrenula. Više nas ne leči Novak od političkih i drugih poraza, sada su tu „veliki politički rezultati“ i „spasonosni razgovori telefonom“ da nas uteše.

A ustvari…

Kako je govorio Duško Radović: „Sreda je pravi početak nove nedelje“. 

Potreban nam je takav optimizam.


NADALOV TRIJUMF U MEČU SEZONE 

Najbolji teniser sveta Novak Đoković nije uspeo da se plasira u polufinale Rolan Garosa, pošto je u četvrtfinalu izgubio od Španca Rafaela Nadala sa 2:6, 6:4, 2:6, 6:7(4).

Nakon meča, Đoković je rekao da ne može da pronađe jedan element koji je odlučio četvrtfinale Rolan Garosa protiv Rafaela Nadala, ali je i dodao da je publika preokrenula meč.

“Teško je izabrati jedan element (koji je odlučio). Verovatno je to moj bekhend koji me nije služio, mnogo grešaka… On je to koristio, servirao mi je uglavnom na bekhend. Iako sam ubacivao ritern, ti udarci su bili kratki, pa je mogao da diktira tempo iz forhenda, iz sredine terena”, rekao je Đoković na konferenciji za novinare posle meča.

“Ušao sam u meč sredinom drugog seta, iako je on treći dobio lagano. Četvrti sam ja mogao da dobijem i da se ode u peti. Tada bi sve bilo otvoreno. Šteta. Imao sam dve set lopte, servis…”, rekao je Đoković.

“Publika je preokrenula meč, ona je bila 99,9 odsto na njegovoj strani i to je to, nema šta. Oni su ga podigli u tim momentima kada mu je trebalo. Šteta. Ovo je veliki meč, veliki značaj, svestan sam toga i naravno da je uvek razočarenje veliko kad izgubiš od najvećeg rivala”, dodao je srpski teniser.

Novinare je zanimalo i da li je ljut na sebe što nije iskoristio dve set lopte u četvrtom setu.

“Normalno je nakon ovakvog meča da si razočaran i ljut, ali sa druge strane moraš da prihvatiš. Nije ni prvi ni poslednji poraz”, rekao je Đoković.

Bio je ovo 59. duel velikih rivala i 29. pobeda španskog tenisera do koje je stigao posle četiri sata i 11 minuta igre na terenu “Filip Šatrije”.

Naredni protivnik Nadalu na putu ka 14. tituli u Parizu i 22. grend slem trofeju biće Nemac Aleksander Zverev koji je u četvrtfinalu eliminisao Španca Karlosa Alkarasa.

AMERIKA ŠALJE NAPREDNE RAKETNE SISTEME

Sjedinjene Američke Države (SAD) će Ukrajincima obezbediti naprednije raketne sisteme i municiju koja će im omogućiti da preciznije gadjaju ključne ciljeve na ratištu u Ukrajini, napisao je američki predsednik Džozef Bajden u tekstu za Njujork tajms.

U tekstu objavljenom sinoć, Bajden je naveo da želi da Ukrajina bude „u najboljoj mogućoj poziciji“ u slučaju pregovora sa Rusijom.On je dodao i da SAD „ne ohrabruju Ukrajinu“, kao i da ne daju Kijevu „sredstva kojima bi udarila izvan svojih granica“.

Kako navodi AP, očekuje se da bi Ukrajina mogla da upotrebi rakete u istočnom regionu Donbasa, da presretne rusku artiljeriju i zauzme ruske položaje u gradovima u kojima se vode intenzivne borbe.

„KOSOVSKI PREDLOG O ZSO“

Poslanica u Evropskom parlamentu i izevstilac EP za Kosovo Viola fon Kramon rekla je za kosovsku televiziju da kosovska vlada ima predlog za primenu sporazuma o Zajednici opština sa srpskom većinom, ili kako je Beograd naziva – Zajednica srpskih opština.

Dodala je da je to dobar znak i da dijaloga ne može biti ako jedna strana ima samo jedan zahtev – priznanje odmah. Govoreći o regionu, ona je rekla da je „Otvoreni Balkan“ opasan jer predstavlja paralelnu strukturu za regionalnu saradnju.

Prema rečima Fon Kramon, pre postizanja konačnog dogovora, Beograd i Priština moraju da sprovedu sve dosadašnje dogovore, uključujući i onaj o Zajednici srpskih opština, prenosi Kossev.

„Mislim da je ono što sam čula da se to u poslednje vreme menja. I ovo je dobra vest jer tako treba da bude. Potreban nam je uobličen koncept kosovske strane o Asocijaciji“, rekla je ona upitana da prokomentariše reakciju premijera Kosova Aljbina Kurtija kada je razgovarao o Zajednici.

OSTALE VESTI

Jeremić: Nije baš toliki pritisak na Srbiju 
Predsednik Narodne stranke Vuk Jeremić izjavio je da ovog trenutka ne deluje da je Srbija izložena prevelikim pritiscima da uvede sankcije Rusiji, a da sankcije ne bi doprinele približavanju Evropskoj uniji, jer sa „autokratskim režimom kakav je na vlasti u Beogradu „ne možemo ni da sanjamo o ulasku u EU“.


„Ako jednom nedeljno ili češće u Beograd na prijateljski razgovor dolazi neki visoki nemački funkcioner, ako predsednik Srbije Aleksandar Vučić peče ćevape sa predsednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom, onda se ne stiče utisak da je Srbija na ivici ostvarenja neke velike pretnje protiv nje“, rekao je Jeremić televiziji Juronjuz Srbija (Euronews), saopštila je danas Narodna stranka.

Jeremić je dodao da „dozvoljava da nije u pravu“, ali da Narodna stranka zato i traži da predstavnici vlasti, koji razgovaraju sa EU i SAD, javno u parlamentu kažu šta će se dogoditi ako ne budu uvedene sankcije, pošto je potpuno jasno da bi Srbija pretrpela teške ekonomske i političke posledice ako bi uvela sankcije Rusiji, ali nisu jasne posledice neuvodjenja sankcija.


„Uvodjenje sankcija nas ne bi približilo EU, jer na evropskom putu godinama stojimo zato što nemamo slobodne medije, funkcionalnu vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Ne može se u EU ući kao diktatura gora od Orbanove, njima je dosta jednog Orbana, nije im potreban još jedan i to sa Balkana“, rekao je Jeremić.


On je naveo da Srbija jeste jedina država u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji, ali da nijedna druga država u Evropi nije bila bombardovana posle završetka hladnog rata niti je trpela sankcije.


Upitan o odnosima sa predsednikom SSP Draganom Djilasom, Jeremić je rekao da je to pitanje „potpuno deplasirano“, jer gradjane zanimaju ekonomska pitanja i sveopšte povećanje cena, i da ne žele da slušaju o odnosima opozicionih prvaka.


„Narodna stranka smatra da je hitno potrebno ukidanje subvencija stranim kompanijama u astronomskim iznosima, i da bi taj novac trebalo uložiti u proizvodnju hrane, jer se svet kreće ka globalnoj krizi i nedostatku hrane, kao i da se tim parama pomogne najugroženijim gradjanima da plate struju. Zalažemo se i za ukidanje akciza na struju“, rekao je Jeremić.


On je istakao da je „rekorder u subvencijama“ kompanija Henkel, koja je od države Srbije prvo dobila 145.000 evra po radnom mestu, a nedavno još po 45.000 evra za nove radnike.


„Kao da proizvode ‘Tesla’ automobile ili se bave veštačkom inteligencijom, a ne šampone i sapune. To je čisto bacanje narodnog novca, jer tim parama može da se subvencioniše poljoprivreda i da se olakša ljudima da plate račune za struju“, rekao je Jeremić.

On je naveo da subvencije ne bi trebalo potpuno ukinuti niti zabraniti zakonom, ali da bi država trebalo da ih daje kompanijama koje se bave visokim tehnologijama.


„Postoji, recimo, tehnologija za proizvodnju vodonika koji se potom koristi za proizvodnju amonijaka za veštačka djubriva, i sve to na ekološki pozitivan način, i ima smisla dati subvenciju za to, ali ne i za proizvodnju sapuna, šampona ili čokolade“, zaključio je Jeremić.


„Obavezni vojni rok rizični avanturizam“


Advokat i član Upravnog odbora Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Rodoljub Šabić ocenio je danas da je insistiranje na uvodjenju obaveznog vojnog roka moglo da se pokaže i kao „rizičan avanturizam“, jer predstavnici vlasti treba da razmisle da li je bolje ulagati u druge potrebe sistema odbrane.

Šabić je za agenciju Beta rekao da bi uvodjenje obaveznog vojnog roka donelo dodatni finansijski teret, a predstavnici vlasti moraju javnosti da kažu kolika su sredstva odvojena za vojsku i odakle bi se dodatna sredstva obezbedila.


„Kao i da li bi, ako se već povećavaju rashodi, bilo bolje ulagati u druge potrebe sistema odbrane – bolje plate i uslove rada profesionalne vojske, infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i slično“, kazao je on.
Šabić je istakao da ne vidi šta bi se promenilo na bolje uvodjenjem obaveznog vojnog roka.


On je kazao da nedostaje odgovor nadležnih na pitanje kakve bezbednosne pretnje od Srbije zahtevaju promenu trenutnog kombinovanog vojnog sistema.


Prema njegovim rečima, stručna javnost nije konsultovana oko glavnih rizika i problema koje bi izazvalo vraćanje obaveznog vojnog roka.


„Zbog toga se teško oteti utisku da se lansiranje i verovatna realizacije ove ideje zasniva na proceni da je to trenutno povoljna politička poruka, a ne na argumentima koji bi bili rezultaz kompleksne analize ekonomskih i bezbednosnih interesa Srbije“, zaključio je advokat.


Šabić je istakao da u Srbiji gotovo sva državna pitanja manje zavise od relevantnih faktičkih i pravnih okolnosti, a mnogo više od želja i volje predsednika.


„A budući da je on već izjavio da će predložiti uvodjenje obaveznog vojnog roka, čak i konkretnu dužinu roka od 90 dana, to praktično, gotovo izvesno znači da je odluka već doneta“.


On je dodao da tome doprinose i slične izjave ministra odbrane Nebojše Stefanovića kao i formiranje radne grupe u okviru ministarstva odbrane koja se bavi pitanjima vezanim za obavezno služenje vojske.


„Takodje i činjenica da se u, makar i poslovično netransparentnom budžetu, u sredstvima za vojsku, mogu nazreti momenti poput izdvajanja sredstva za obnovu kasarni koji verovatno govore isto to“, kazao je on.


Šabić je ocenio da je potrebno promeniti uslove rada u vojsci, pre nego sistem.


„Kod nas, prema čestim medijskim izveštajima, zbog niskih plata, loših uslova rada, korupcije itd. vojsku na godišnjem nivou napušta 1.000 do 2.000 profesionalaca. Česte su i informacije o odlasku oficirskih kadrova čak i sa visokih pozicija, koji nakon dugogodišnjeg služenja napuštaju sistem nezadovoljni uslovima rada. U tom kontekstu važno je seriozno, odgovorno razmotriti da li se obaveznim vojnim rokom može nadomestiti odliv profesionalaca ili bi se olakim i nekritičkim pristupanjem takvom rešenju mogla ugroziti bezbednost zemlje“, kazao je on.


Uhapšen osumnjičeni za ubistvo u Stefan Braunu


Pripadnici policije iz Sokobanje i Beograda uhapsili su S. V. (22) zbog sumnje da je izvršio teško ubistvo u pokušaju.

Kako se sumnja, on je 15. marta ove godine u noćnom klubu „Stefan Braun“ u Beogradu, učestvovao u sukobu u kojem je iz vatrenog oružja ranjen četrdesetjednogodišnji radnik obezbedjenja.


Viši sud u Beogradu je odredio pritvor S. V. i on će biti priveden u Okružni zatvor u Beogradu, navedeno je u saopštenju MUP-a.

Oglasio se Rasim Ljajić 


Predsednik Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS) Rasim Ljajić, koji je u aprilu teško povredjen u saobraćajnoj nesreći u kojoj je poginuo njegov prijatelj i saradnik saradnik Branko Gogić, rekao je da će „oporavak još dugo, dugo da traje, sporo to ide, ali veruje da će sve da bude u redu“.


„S obzirom na to kako sam bio, sada sam uglavnom dobro“, rekao je Ljajić za današnji list Politika.


On, kako list piše, svakodno dva sata provodi u bazenu u Novopazarskoj banji, a zatim na fizikalnoj terapiji.


Kako je rekao, najviše mu smeta što još ne može da popuni „rupu u sećanju“ na samu nesreću, seća se polaska, ćaskanja sa Gogićem, za kojeg kaže da su bili više od prijatelja i saradnika, a zatim ničeg do budjenja u bolničkoj sobi.


Ljajić je rekao da povremeno ide u Beograd na lekarske kontrole. Veruje da će uskoro da se vrati redovnim obavezama u svojoj političkoj stranci, a već priča o novoformiranim odborima SDPS-a u Boru i Majdanpeku.

„Erdogan će morati da ode“

Turska policija sukobila se sa demonstrantima kod glavnog istanbulskog trga Taksim nakon okupljanja u obližnjem parku Gezi gde se obeležavala i godišnjica antivladinih demonstracija koje su bile organizovane širom zemlje pre devet godina.

Oko 1.000 ljudi u blizini trga Taksim nosilo je slike osuđenih na zatvorske kazne, a masu koja se uputila ka trgu Taksim blokirala je policija koja je nosila štitove i bacala suzava.

“Erdogan će otići. Nema drugog puta”, skandirali su demonstranti, prenosi RTS.

Ranije su se manje grupe ljudi sukobile sa policijom u drugim delovima Istanbula u blizini trga Taksim.

Očevici su rekli Rojtersu da policija privodi desetine ljudi, ali istanbulska policija nije za sada saopštila broj privedenih.

Demonstracije 2013. godine bile su najveći izazov vladavini tadašnjeg premijera Redžepa Tajipa Erdogana, podseća se u izveštaju Rojtersa.

Erdogan, koji je sada predsednik, izjednačio je demonstrante sa kurdskim militantima i onima koji su optuženi da su organizovali pokušaj puča 2016. godine.

Turski sud je prošlog meseca osudio osam osoba, među kojima i filantropa Osmana Kavalu, na zatvorske kazne, proglasivši ih krivima za organizovanje i finansiranje protesta, navodi Rojters.

Oni su odbacili optužbe, rekavši da su antivladine demonstracije izbile spontano širom zemlje i da su protesti zagarantovani ustavnim pravima.

PREGLED DNEVNE ŠTAMPE

POLITIKA – Predsednik Socijaldemokratske partije Srbije Rasim Ljajić koji se oporavlja posle saobraćne nesreće: „Oporavak će još da potraje“. List piše da „Madjarska postaje novo čvorište ruske nafte u Evropi“.
BLIC – „Srbija je moj jedini ideal“, predsednik Srbije Aleksandar Vučić nakon polaganja zakletve. List piše o embargu za rusku naftu: „EU, ipak pala pred Orbanom“

VEČERNJE NOVOSTI – O položenoj zakletvi predsednika Srbije: „Osam izazova pred Vučićem“. Brisel o embargu na rusku naftu: „Teraće nas i da točimo skuplje“.

DANAS – List piše: „I Blic pokreće televiziju, glavna meta TV Nova S“. O okupljenim gradjania ispred Skupštine Srbije na inauguraciji predsednika Aleksandra Vučića: „‘Spontano’ okupljanje gradjana i udaljavanje oponenata sa platoa ispred Skupštine – Zakletva bez opozicije pred obožavaocima“.

NOVA – Politički analitičar Cvijetin Milivojević o uvodjenju sankcija Rusiji: „Eskobar očekuje da nova vlada uvede sankcije“. List upozorava na nove izazove za decu na društvenim mrežama: „Roditelji oprez – Deci izazov da pretrčavaju auto-put ispred kamiona“.

ALO – „Zakletva Bogu i narodu“, piše list sa predsedničke zakletve Aleksandra Vučića.

INFORMER – „Vučić do 2027“ – Aleksandar Vučić stupio na predsedničku dužnost u drugom mandatu. Deseti rodjendan ovog lista „Žurka za 10“!

KURIR – Stručnjaci upozoravaju na prevarante: „Isterivanje djavola“. Predsednik države Aleksandar Vučić stupio na dužnost u drugom predsedničkom mandatu: „Zakletva“.

SRPSKI TELEGRAF – List piše: „Bajeden se uplašio Putinove odmazde“. „Čuvaću Srbiju i Kosovo, tako mi Bogpomgao, živela Srbija“, piše list sa predsedničke zakletve Aleksandra Vučića.

U ovom izveštaju su korišćene vesti agencije Beta.

Tagovi

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.