Zbog rata u Ukrajini moglo bi ponestati važnih sirovina. To bi onda pogodilo ključne industrijske grane, kao što je u Nemačkoj automobilska industrija. Traže se novi izvori, prenosi Dojče vele.

Nemačka autoindustrija je pod sve većim pritiskom zbog rata u Ukrajini. Već je pandemija bila izazvala manjak poluprovodnika, a sada, pored dramatičnog rasta cena nafte, gasa i uglja, preti opasnost nedostatka i osetnog rasta cena drugih važnih sirovina.

Jedan portparol Folksvagena, najvećeg evropskog proizvođača automobila, nije žele da ide u detalje na upit DW.

„Trenutno zbog ukrajinske krize još ne vidimo rizike u snabdevanju koji bi se odrazili na našu proizvodnju vozila“, naveo je on u pisanom odgovoru. „Ali bi zbog manjka sirovina moglo da dođe do znatnih povećanja cena.“

Ta opasnost ne sme da se potceni, kaže nam i Štefan Bracel, stručnjak iz instituta Centar za automoto menadžment. „To u krajnjoj liniji dovodi do rasta cena, do još dužeg čekanja na isporuku novih automobila i koči jačanje elektromobilnosti.“

Neon iz Ukrajine, paladijum iz Rusije

Ukrajina je, recimo, jedan od najvažnijih isporučilaca plemenitog gasa neona, saopštio je Savez automobilske industrije (VDA) na upit DW. Zato bi rat u Ukrajini mogao imati posledice za evropsku proizvodnju poluprovodnika. Već neko vreme širom sveta u gotovo svim industrijskim granama nedostaje čipova. Za proizvodnju poluprovodnika potrebni su laseri visoke energije za koje je potreban i neon.

„Sirovine će u budućnosti biti još važnije“, kaže jedna portparolka VDA. Iz Rusije su do sada dobavljani recimo i paladijum i nikl.

Paladijum se koristi za katalizatore kod motora s unutrašnjim sagorevanjem. „Rusija je s udelom na svetskom tržištu od 38 odsto drugi najveći isporučilac paladijuma, nakon Južnoafričke Republike koja drži 39 odsto“, kaže za DW Mihael Šmit iz Nemačke agencije za sirovine DERA.

Cena paladijuma je od 2015. jako porasla. U junu prošle godine bila je 2.900 dolara za finu uncu (31,1 gram), ali je onda postupno pala na oko 1.800 dolara. Od izbijanja rata u Ukrajini cena ponovo raste i trenutno je 2.244 američka dolara za finu uncu.

Kako kaže Šmit, izostanak paladijuma iz Rusije teško bi mogao da se nadoknadi. „Tržište paladijuma je već godinama u deficitu. To se neće promeniti.“

Potreba za paladijumom u katalizatorima benzinaca nije pala, za razliku od potrebe za platinom kod dizelaša. Jer, upravo se proizvodi manje vozila na dizel, ali na račun toga više onih na benzin ili električni pogon.


Deficiti zbog sankcija protiv Rusije se kratkoročno nadoknađuju zalihama iz skladišta. „Ali, to ne može zauvek da funkcioniše. Proizvodnja u Južnoafričkoj Republici ne može tek tako u kratkom roku da se poveća“, kaže Šmit.

Nikl dramatično poskupeo

Još ekstremniji je razvoj cene teškog metala nikla. Cena je pre rata bila između 20 i 25 hiljada dolara za tonu, a nakon ruskog napada na Ukrajinu skočila je na preko 100 hiljada dolara. U međuvremenu je, doduše, cena pala, trenutno je oko 34 hiljade dolara i analitičari procenjuju da bi se oko tog iznosa mogla stabilizovati do sredine godine.

„Ruska Federacija je treći najveći proizvođač niklove rude na svetu“, kaže Mihael Scurlis iz Savezne ustanove za geološke nauke i sirovine u razgovoru za DW. „Mogući izostanak isporuka iz Rusije pogađa isključivo rafinerijski proizvod niklov metal. Kratkoročni izostanak isporuka je načelno teško nadoknaditi.“

Nikl je potreban za legure, ali i za proizvodnju litijum-jonskih baterija. „A one imaju presudan značaj za prelazak na elektromobilnost, pa shodno tome očekujemo načelni rast potrebe za niklom“, kaže portparolka VDA.

Skuplji automobili, više ugljen-dioksida

Sankcije na nikl izazvale bi povećanje cena električnih automobila i usporile nastojanja zapadnih zemalja da smanje emisije CO2, upozorava konsultantska firma GlobalData iz Londona.

Logika je jasna: što sporiji prelazak na električna vozila, to duža i veća zavisnost od ruske nafte i gasa.

Proizvođači električnih automobila i baterija u Kini mogli bi profitirati tako što će se ponuditi kao kupci sirovina iz Rusije umesto zapadnih klijenata – naravno uz niže cene.

„Kina već ima jaku poziciju u lancu snabdevanja metalima za proizvodnju baterija i ojačala bi poziciju na globalnom tržištu ako bi zbog sankcija mogla da po nižoj ceni kupuje ruski nikl“, kaže analitičar Danijel Klark iz GlobalData.

Za zapadne proizvođače bi preostalo jedino jačanje poslovnih veza s drugim proizvođačima nikla, kao što su Indonezija i Filipini, procenjuju u ovoj londonskoj kući. Ali, iz toga nastaju drugi problemi. Zbog daleko veće geografske udaljenosti, opet bi porasla emisija ugljen-dioksida zbog transporta.

Osim toga, povećala bi se zavisnost od Kine jer kineska preduzeća imaju ključnu ulogu u najvažnijim rudnicima nikla u Indoneziji i Filipinima.

Savez automobilske industrije VDA smatra da je kriza u Ukrajini jasno pokazala da Nemačka i EU moraju da smanje zavisnost od pojedinih isporučilaca. VDA zahteva da Evropa sama vadi više svojih sirovina, te da pojača takozvanu cirkularnu privredu – to podrazumeva najveću moguću upotrebu recikliranih sredstava i efikasnost.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.