Ustavni sud Hrvatske utvrdio je da gej parovi mogu da učestvuju u postupku usvajanja dece pod istim uslovima kao i ostali građani, istakavši da ne sme biti diskriminacije, izjavio je danas predsednik tog suda Miroslav Šeparović.

On je to rekao novinarima u Zagrebu pošto je Ustavni sud objavio zaključak da su sudovi i druga nadležna tela dužni svima da omoguće usvajanje pod jednakim uslovima. Sud je tako odlučio razmatrajući predloge za ocenu ustavnosti tri člana Zakona o usvajanju, za koje je više levih stranaka, udruženja i pojedinaca utvrdilo da diskriminišu istopolne partnere.

Ustavni sud nije ukinuo sporne odredbe poput one koja izostavlja iz kruga mogućih usvojitelja osobe istopolne orijentacije koje žive u životnim ili neformalnim životnim partnerstvima da ne bi, kako je objašnjeno, nastala pravna praznina.

„Ustavni sud je naredio sudovima da u primeni zakona direktno primenjuju Ustav, međunarodne ugovore, druge odluke suda i u rešavanju slučajeva ne smeju da diskriminišu osobe u istopolnim zajednicama“, naglasio je Šeparović.

On je dodao da odluka nije doneta jednoglasno, već da je devetoro sudija glasalo za, a četvoro protiv.

Upitan o slučaju životnih partnera Iva Šegote i Mladena Kožića, kojima je Centar za socijalni rad dva puta odbio zahtev za usvajanje, iako je Upravni sud doneo obavezujuću presudu u njihovu korist, Šeparović je rekao da je zagrebački Centar još ranije morao da postupi po sudskoj odluci.

„To znači da će se (posle odluke Ustavnog suda) tom paru morati omogućiti da pod istim uslovima učestvuje u postupku usvajanja i da ih se ne sme isključiti zato što su istopolne orijentacije, a hoće li biti usvojotelji zavisi o tome ispunjavaju li uslove kao i svaki drugi građanin“, istakao je predsednik Ustavnog suda.

Zagrebački Centar za socijalni rad sredinom januara je drugi put odbio zahtev za obavljanje usvajanja koji su podneli životni partneri Šegota i Kožić i time zanemario obavezujuću presudu Upravnog suda s kraja 2019. u kojoj je naglašeno da taj par ima potpuno pravo u svojoj nameri i da ne bi smeli da budu diskrimisani u tom postupku.

Centar je u rešenju o odbijanju zahteva naveo da „ne može da donese rešenje koje se ne zasniva na primeni zakonskih odredbi, već se temelji na mišljenju suda“. 

(Beta)

Tagovi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.