Endometrioza je bolest koja zahvata više od 200 miliona žena širom sveta.To je bolest koja značajno umanjuje kvalitet života i donosi mnoga pitanja i probleme sa kojima se žene moraju nositi. Upravo zbog toga mora da se podigne svest o endometriozi – zbog čega i kod koga se javlja, koji su simptomi, kako se dijagnostikuje, koja je njena povezanost sa neplodnošću žena i koje su opcije lečenja.

Ova bolest je hronična, progresivna i upalna.Karakteriše je pojava tkiva sluznice materice – endometrija na različitim organima u telu žene.To su najčešći organi unutar karlice i trbušne šupljine: jajnici, jajovodi, ligamenti koji stabilizuju matericu mišićni deo zida materice, rektum i mokraćna bešika. Jako retko endometrioza može da zahvati pluća, CNS, kožu.

Endometriotično tkivo je osetljivo na polne hormone jednako kao i normalna sluzokoža materice – raste, zadebljava se i naposletku ljušti. Za vreme menstrualnog ciklusa žena sa ovom bolešću krvari ne samo iz materice nego i iz svih endometriotičnih ognjista. To dovodi to aktivacije faktora zapaljenja, oziljnih promena, priraslica, promena anatomije organa male karlice što ima za ishod hroničan bol i disfunkciju organa. Endometrioza se pojavljuje u reproduktivnom periodu izmedju 18 i 50 godine života.

Iskustvo je pokazalo da u porodicama gde su sestre i majke obolele od endometrioze je 6 do 9 puta je veća verovatnoća da će se ona pojaviti u okviru familije. Teorija koja je godinama  u nazad zastuljena svuda u svetu, jeste da je endometrioza posledica retrogradnog vraćanja mestrualne krvi u toku menstrualnog ciklusa kroz jajovode u šupljinu male karlice. Shodno tome se postavljalo pitanje zašto onda od ove bolesti ne oboli svaka žena, nego tek svaka deseta ili petnaesta. 

U poslednjih nekoliko godina, studije su pokazale da je endometrioza i imunološki podkrepljena. Žene koje imaju neko autoimuno oboljenje imaju veći rizik da dobiju ovu bolest, nego ostatak populacije i obrnuto – kod žena koja imaju endometriozu ne tako retko srećemo autoimuna oboljenja. Faktori rizika su: rana prva menstruacija, kratki menstrualni ciklusi, obilne menstruacije, abnormalnosti materice, prekomerna upotreba kofeina, gojaznost i slabija fizička aktivnost.Protektivni faktori javljaju se kod žena koje su rađale, koje koriste ili su koristile kombinovanu oralnu kontracepciju.

Simptomi endometriozu su : bolne menstruacije, bolni odnosi, obilni ciklusi, hroničan tup bol u maloj karlici, smetnje od gastrointestinalnog trakta – opstipacija, dijareja, mučnine, česte su glavobolje, depresija i anksioznost. Oko 10-12 odsto žena je bez simptoma i upravo iz tog razloga je realnu zastupljenost endometrioze teško utvrditi. U Srbiji se godišnje sa simptomima javi od 110.000 do 150.000 žena sto bi značilo da  od ove bolesti boluje u proseku svaka petnaesta.

Široka i varijabilna simptomatologija dovodi do toga da žene ostaju dugo ispod „radara“, nepreopznate zbog poklapanja simptoma sa drugim mogućim oboljenjima. Endometrioza je uzrok ženske neplodnosti oko 25 do 50 odsto. Najčešća lokalizacija je na jajnicima u vidu tzv.“ čokoladnih cista“ koje žive na račun plemenitog tkiva jajnika, uništavaju folikule i smanjuju rezervu jajnika. Takođe ometaju ovulaciju, implantaciju, stvaraju priraslice s tim dovode do poremećaja odnosa organa u maloj karlici i bola, ometaju transport spermatozoida. Treba istaći da endometrioza ne povećava stepen spontanih pobačaja, žene koje ostanu trudne  statistički iznesu trudnoću isto kao i deo zdrave populacije. Dijagnoza  se postavlja na osnovu razgovora sa pacijentom, pregleda, ultrazvučne dijagnostike, TU markera i magnetne rezonance male karlice.  Zlatni standard je laparoskopija uz patohistološku verifikaciju. Opcije lečenja su medikamentozna terapija, hiruška, ili kombinacija obe.

Opcije lečenja zavise i od godina starosti pacijentkinje, simptoma, hormonskog statusa i nalaza prilikom laparoskopije.Medikamentozna terapija se preporučuje kod mladih osoba, kod žena za koje znamo da će u skorije vreme “ući“ u menopauzu, i kod adenomioze.Endometrioza danas ne može da se izleči, ali možemo da smanjimo bol, očuvamo plodnost, poboljšamo kvalitet života.Ova bolest može da izazove ozbiljne posledice po reproduktivno zdravlje žene ali i psihičke tegobe tako da je jako bitno raditi na prevenciji ali i na podizanju svesti, edukaciji žena, lekara i javnosti. Po svojim osobinama, komplikacijama, kontraveznom nastanku, endometrioza se može slobodno uvrstiti u hronične bolesti savremenog doba.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.