Operacija spasavanja izraelskih talaca, koja je izvedena prošle subote, bila je jedna od najdramatičnijih i najsmrtonosnijih epizoda aktuelnog rata na Bliskom istoku. Četvoro zarobljenika oslobođeno je iz centralne Gaze gde su ih pripadnici militantne organizacije Hamas držali 245 dana.

Ova složena operacija planirana je nedeljama pre, i u njoj je učestvovalo na hiljade vojnika, tehničara i analitičara. Kako kažu izraelski zvaničnici, plan je tekao glatko sve dok se operacija nije pretvorila u otvoreni sukob sa militantima koji su pružali jak otpor, na šta je Izraelska vojska odgovorila snažnim vazdušnim napadom na prepune ulice Nuseirata.

Tom prilikom, u roku od samo nekoliko sati, ubijeno je najmanje 270 Palestinaca, među kojima su mnogi civili.

“Bombe su neprestano padale, dok su krici odjekivali ulicom”, rekao je Abu Asi, neposredni svedok događaja. “Izlgedalo je kao sudnji dan”.

O akciji spasavanja, ali i njenim posledicama novinari Vašington posta razgovarali su sa bivšim i sadašnjim izraelskim vojnim zvaničnicima, članovima porodica talaca i očevicima sa lica mesta.

Još od samog početka rata, izraelske obaveštajne jedinice su uz pomoć svojih američkih kolega, radili na lociranju talaca. Ulica Nusierat označena je kao mesto gde se nalazi četvoro zarobljenika, kidnapovanih 7. oktobra tokom muzičkog festivala blizu granize sa Gazom. Nou Argamani držali su u stanu na prvom spratu jedne od zgrada, dok su ostala trojica — Almog Meir Jan (21), Andrej Kozlov (27) i Šlomi Ziv (40) — bili su na trećem spratu susedne zgrade.

Planovi spasavanja počeli su da se razvijaju u strogoj tajnosti odmah po lociranju talaca. Pripreme za akciju oslanjale su se na čuvenu operaciju spasavanja iz 1976. godine kada je u Entebeu spaseno od više od 100 talaca. Nedeljama ranije, pripadnici specijalne jedinice za borbu protiv terorizma Jamam, državne agencije za unutrašnju bezbednost Šin Bet i IDF vežbali su izvođenje operacije iznova i iznova.

„Znali smo da ćemo ako izvršimo operaciju po danu, iznenaditi čuvare stanova“, rekao je portparol IDF Daniel Hagari.

Ipak, znali su da bi to bio veći rizik, ali i da će ulice biti pune palestinskih civila. Komandanti su čekali pravi trenutak, a kako svedoće zvaničnici IDF-a, teren za upad pripreman je dugo.

„Radili smo na putevima oko Nuseirata i obližnjeg grada Deir al-Balah, kako bi vozila mogla lako da priđu naselju kada dođe vreme“, rekao je komandant brigade Kfir major Eliav.

Do četvrtka, vojska je bila spremna za pokret. Sastanak Kabineta za bezbednost je otkazan kako bi se sprečilo curenje informacija. Premijer Benjamin Netanjahu se te noći sastao sa malom grupom visokih bezbednosnih lidera, i tada su dali zeleno svetlo za početak akcije.

U subotu ujutru, načelnik štaba IDF-a Herzi Halevi, šef Šin Beta Ronen Bar i Danijel Hagari sedeli su u komandnoj sobi.

“Krećemo!”, rekao je Halevi tačno u 11 časova.

Od Izraela do ulice Nuseirat specijalcima je trebalo oko 25 minuta.

Kako su se infiltrirali na tu teritoriju, i dalje nije potpuno jasno. Svedoci govore kako su trupe stigle u dva civilna vozila, od kojih je jedno podsećalo na kamione koje je Izrael koristio da dovozi komercijalnu robu u Gazu. Drugi je bio beli kamion marke Mercedes, natrpan nameštajem i drugim stvarima. Bio bi to uobičajen prizor u kampu koji je dom hiljadama raseljenih porodica. Pojavili su se i snimci na kojima se vide takva vozila, međutim, nije jasno da li su u njima bili izraelski specijalci. IDF je kasnije u saopštenju negirao da su korišćena civilna vozila.

Husam al-Aroki prepričao je za Vašington post trenutak kada su Izraelci stigli u ulicu. Video je tada kako dva čoveka u civilu, i desetak naoružanih vojnika izlazi iz Mercedesa, nakon čeka počinje pucnjava.

U jednom od stanova u Nusierat ulici, tog dana boravila je Noa Argamani, jedna od četvoro izraelskih talaca koje je Hamas 7. oktobra zarobio. Snimak Argamani koju Hamasovci odvoze u nepoznatom pravcu, dok ona vrišti „Nemoj me ubiti!“ bio je viralan u ranim danima rata. Jutro u zatočeništvu, prepričavala je Noa nekoliko sati kasnije svojoj prijateljici, izgledalo je kao i svako drugo, sve dok nešto posle 11 sati nije čula kucanje na vratima. Odjednom, soba je bila puna izraelskih vojnika.

“Spašavamo te!”, čuli su se povici na hebrejskom.

Izraelske trupe uspele su da dođu do Noinog stana bez znanja njenih čuvara, kaže Hagari. Gotovo istovremeno, jedinice su ušle i u zgradu u kojoj su se nalazili ostali taoci, oko 220 metara dalje.

„U zgradi Noe Argamanija, potpuno smo iznenadili čuvare“, rekao je Hagari. Nou su odvukli niz stepenice, ubacili u vozilo i odvezli do helikoptera koji je čekao u blizini.

„Imamo dijamant u ruci“, preneli su šifrovanu poruku vojnici komandnom centru.

Helikopter je poleteo ka bolnici u blizini Tel Aviva. U 12:20, Noinoj porodici je rečeno da je slobodna.

Za to vreme, u zgradi u kojoj su bili zarobljeni ostali taoci, operacija se nije odvijala po planu. Stražari su tu bili spremni. Razmena vatre razotkrila je misiju i podigla uzbunu.

„Ulica je ubrzo postala ratna zona“, rekao je rezervni brigadni general Amir Avivi koji je dobro obavešten o operaciji.

Vojnici su uspeli da ubace tri taoca i povređenog čoveka u vozilo, ali se ono pokvarilo zbog oružanog dejstva Hamasa, rekli su zvaničnici. U jednom trenutku, rekao je Avivi, bili su primorani da napuste vozilo i potraže utočište u obližnjoj zgradi. Komandanti su pozvali vazdušnu podršku.

„Vazduhoplovstvo je počelo da dejstvuje, ne bi li stvorili ‘hodnik’ za evakuaciju jedinice sa taocima. Bio je to pravi vatreni zid“, rekao je penzionisani general-major David Tsur, bivši komandant Jamama.

Eksplozije su potresle uske ulice, koje su poslednjih nedelja postale gusto naseljene raseljenim porodicama. Smrti je bilo svuda, rekao je očevidan Abu Asi.

“Putevi su bili puni tenkova, artiljerije i poginulih ljudi“, rekao je on.

„Pucali su i gađali sve“, rekao je lekar Abdel Hamid Ghorab iz obližnje bolnice Al Avda, u koju je stigla navala ranjenika. „Niko od nas nije mogao ni da nasluti šta se dogodilo napolju.”

Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je da su poginule najmanje 274 osobe. Ostalo je nejasno koliko je među njima bilo boraca.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.